Studenci (Ljubuški, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Studenci
Studenci na karti BiH
Studenci
Studenci
Studenci na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Ljubuški
Zemljopisne koordinate 43°10′N 17°37′E / 43.17°N 17.62°E / 43.17; 17.62Koordinate: 43°10′N 17°37′E / 43.17°N 17.62°E / 43.17; 17.62
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1.143
Studenacko polje.jpg
Studenačko polje oko kojeg se nalaze Studenci

Studenci su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopisni položaj i značajke[uredi VE | uredi]

Kameni most na vrelu Studenčice (Kajtazovina)

Studenci se nalaze na jugoistoku ljubuške općine, uz magistralnu cestu M6 Grude - Čapljina. Površina iznosi 11,68 km2, najviša kota je na 187 m, a najniža 26 m. Čine ih četiri zaseoka: Glavica, Donji Studenci, Gornji Studenci i Trseljevina.[2] Značenje imena samog naselja odnosi se na studènac, zdenac, izvor, vrelo, sabiralište vode; studenica, hladna voda. Iako se u katastarskim i kartografskim izvorima za zaseok navodi izraz Treseljevina, u govoru domicilnog stanovnišva zadržao se izraz Trseljevina.[3]

Naselje je smješteno oko Studenačkog polja i rijeke Studenčice koju vodom napajaju Vrilo (prosječni dotok 0,82 m3/sek), Kajtazovine (prosječni dotok 2,9 m3/sek) i Vakuf (prosječni dotok 3,5 m3/sek). Uz granicu sa Zvirićima teče rijeka Trebižat na kojoj je slap Kravica širine 120 m i visine oko 28 m, ispod kojeg su se nekada nalazili brojni mlinovi i stupe. Između Studenaca i Stubice, jedan kilometar nizvodno na lokalitetu Želigošće nalazi se manji slap često nazivan Mala Kravica. Iznad njega je stari kameni most (vrlo vjerojatno iz osmanskoga doba) s jednim lukom (drugi je svojedobno srušila vodena struja). Preko njega je vodio stari put Studenci-Stubica-Zvirići-Gabela.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Studenci
godina popisa 1991.[4] 1981. 1971.
Hrvati 1.178 (98,99%) 1.132 (98,95%) 1.231 (99,51%)
Muslimani 1 (0,08%) 2 (0,17%) 3 (0,24%)
Srbi 1 (0,08%) 3 (0,26%) 2 (0,16%)
Jugoslaveni 0 6 (0,52%) 0
ostali i nepoznato 10 (0,84%) 1 (0,08%) 1 (0,08%)
ukupno 1.190 1.144 1.237

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Studenci
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 1.139 (99,65%)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 4 (0,35%)
ukupno 1.143

Župa i svetište u Studencima[uredi VE | uredi]

Župna crkva Župna crkva
Župna crkva
Svetište Srca Isusova

Mostarski biskup Paškal Buconjić u lipnju 1908. izdvajajući dijelove župa Gabela i Humac osniva današnju župu Studenci. Pridodaje joj naselja Studence, Zviroviće, Prćavce i Stubicu te dio Crnopoda. Za zaštitnika župe odredio je Presveto Srce Isusovo. Prvi župnik, don Marijan Kelava najprije je stanovao u iznajmljenoj kući, a tijekom jeseni iste godine gradi župnu kuću u čijem je podrumu služeno bogoslužje. Sljedećih godina započeo je radove za izgradnju crkve, ali ih je prekinuo Prvi svjetski rat. Crkva je građena i završena uoči Drugog svjetskog rata (1934.-1938.), za vrijeme župnika don Jure Vrdoljaka.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata župa je pretrpjela velike gubitke: poginulo je 257 vjernika, četiri svećenika podrijetlom iz župe (dr. fra Rade Vukšić, fra Andrija Jelčić, fra Nenad Pehar i fra Lujo Milićević) te nekadašnji župnik fra Grgo Vasilj, koji je bio zaslužan za otvaranje dviju osnovnih škola 1933. Većina stradalih su stradali u partizanskim zločinima krajem rata. Daljnjim progonom Crkve, u Studencima prestaju raditi sva katolička društva: Treći red sv. Franje, Društvo Srca Isusova, Katolička akcija i Društvo za širenje vjere. Poslijeratni župnik mons. Andrija Majić, dva je puta nevin bio u zatvoru (1949.-1950. i 1958.-1962.). Početkom 1960-ih, zbog neimaštine i gladi, te proganjanja tadašnjih vlasti, znatan dio župljana odlazi na rad u inozemstvo, najviše u tadašnju SR Njemačku, a taj odlazak je potrajao sve do sredine 1980-ih.

Na molbu župnika don Damjana Raguža i svećenika podrijetlom iz župe Studenci, biskup Ratko Perić je na 90. obljetnicu osnutka župe, te 60. obljetnicu izgradnje crkve, župnu crkvu u Studencima 19. lipnja 1998. proglasio biskupijskim svetištem Presvetoga Srca Isusova.

Današnja župa graniči sa župama Humac, Čapljina i Međugorje, a u njenu sastavu se nalazi pet naseljenih mjesta: Studenci, Stubica i dijelovi Crnopoda (općina Ljubuški), te Prćavci i Zvirovići (općina Čapljina).[5]

Arheološki nalazi[uredi VE | uredi]

Nekropola Mramorje

Uz Studenačko polje, brdskom kosom od sjeverozapada prema jugoistoku, nalazi se 105 kamenih gomila koje dokazuju naseljenost Studenaca u brončanom i željeznom dobu. Očitije gomile imaju posebne nazive: Didova gomila, Babina gomila, Zidana gomila, Runjava gomila i Ivkina gomila. Na istom potezu postoji i nekoliko gradina. Zidana gomila nalazi se na blago uzdignutoj kosi. Vidljiv je utvrđeni objekt od poluobrađenog zidanog kamena, površine oko 450 m2, s mjestimičnim ostacima zidova visokim i do 2,5 m. Južno od Zidane gomile su ostatci gradine Runjava gomila, a na sjevernoj strani mala polukružna gradina na Orlovači. Pedesetak metara južno od Zidane gomile nalazi se manje izvangradinsko naselje, na čijoj je površini moguće pronaći ulomke atipične gradinske keramike.[2]

Na području Studenaca pronađen je ilirsko-grčki novac iz mlađega željeznog doba. U Rašića groblju u polju postoji prapovijesni tumulus i srednjovjekovno groblje, te sačuvana tri stećka u obliku ploče iz brončanoga doba i kasnoga srednjega vijeka. Iz istoga doba je nekropola s četiri stećka u obliku sanduka na lokalitetu Kajtazovina. [5]

Na lokalitetu Crkvina nalaze se gomile obrađenoga kamena i ulomci rimske keramike i cigle iz starijeg željeznoga te rimskoga doba. Na ovom lokalitetu pronađen je brončani kip djevojke iz 6. stoljeća pr. Kr. koji potječe iz nekadašnje Etrurije, a danas se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.[5]

Nekropola u Studencima[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)

Najzanimljivije nalazište nalazi se neposredno uz groblje sv. Ivana u Gornjim Studencima (na lokalitetu Mramorje). Lokalitet je to sa 74 stećka iz kasnog srednjeg vijeka. Posebnost ovog lokaliteta su brižljivo izrađeni primjerci koji su pripadali bogatijem društvenom sloju. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika lokalitet je 26. svibnja 2008. proglasilo nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5][6]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Područna škola Osnovne škole Ivane Brlić Mažuranić iz Ljubuškog

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomenik žrtvama rata

Kultura[uredi VE | uredi]

  • HKUD Studenčica - društvo osnovano 2001. promiče hrvatsku pučku baštinu u Hercegovini, radi na očuvanju tradicijskih narodnih nošnji, pjesama i glazbala, narodnih plesova iz Hercegovine (trusa, linđo i poskočice) i nekih dijelova Bosne, kao i plesova iz različitih krajeva Republike Hrvatske.[9]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • U izložbenoj postavci Pećinska fauna Zemaljskoga muzeja u Sarajevu izložen je primjerak čovječje ribice ulovljen u Studencima 21. svibnja 1895.[10]
  • Dubrovački poduzetnici Jovan Jelić i Nikola Srinčić su 1905. austrougarskim vlastima podnijeli zahtjev za ustupanjem slapa Kravica kako bi na njemu izgradili predionicu i tkaonicu jute te elektranu. Zbog izbijanja Prvog svjetskog rata projekt nije ostvaren.[2]
  • Prema popisu katoličkoga pučanstva iz 1743. Studenci su imali sedam obitelji (dvije Vukšić, te po jednu obitelj Buntić, Barišić, Pavlović, Blaćančić i Praščević) sa 40 odraslih i 29 djece, a 25 godina kasnije ukupno su bila 34 žitelja (tri obitelji Vukšić i jedna Barišić).[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba (pristupljeno 21. lipnja 2019.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Studenci, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 5, Ljubuški, 24. srpnja 2009., str. 23.-27.
  3. Nazivi u Studencima - toponomastika svetistesrcaisusovastudenci.info (pristupljeno 13. srpnja 2020.)
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Župa i svetište Presvetoga Srca Isusova Studenci svetistesrcaisusovastudenci.info (pristupljeno 16. veljače 2014.)
  6. Odluka o proglašenju kons.gov.ba (pristupljeno 16. veljače 2014.)
  7. Ensad Karić: Prvih 100 kilometara, promotivna brošura (str. 38.), JP Autoceste FBiH d.o.o., Mostar, 2015., ISBN 978-9926-8007-0-3
  8. Obilježen Dan žrtava župe Studenci capljina.ba (objavljeno 28. svibnja 2017., pristupljeno 25. ožujka 2020.)
  9. HKUD "Studenčica" svetistesrcaisusovastudenci.info (pristupljeno 25. ožujka 2020.)
  10. Čovječija ribica – Proteus anguinus Laurenti zemaljskimuzej.ba (pristupljeno 25. ožujka 2020.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Studenci (Ljubuški, BiH)