Prijeđi na sadržaj

Studio (tjednik)

Izvor: Wikipedija
Studio
Slogan Najprodavaniji magazin za scenu i televiziju
Glavni urednik Goran Ogurlić
Kategorija medijski magazin
Izlazi tjedno
Izdavač Hanza Media d.o.o.
Sjedište Zagreb, Hrvatska
Broj stranica 84
Prvi broj 1964. (1 – 1460)
1998. (1 – 101)
2005.
Posljednji broj još uvijek izlazi
ISSN 0039-4106 (1964. – 1998.)
1845-4674 (2005. – danas)

Studio je hrvatska tjedna publikacija koja obuhvaća dva različita razdoblja izlaženja. Prvo izdanje izlazilo je od 3. travnja 1964. do 1992. godine u izdanju novinsko‑izdavačke kuće Vjesnik, a od 1996. do 1998. pod izdavačem Globus International. Drugo izdanje pokrenuto je 2005. godine i od tada izlazi u sklopu Hanza Medije, kao prilog dnevnim novinama Jutarnji list.

Oba izdanja posvećena su temama iz područja televizije, filma, glazbe i estrade, ali se razlikuju u uređivačkoj koncepciji, izgledu i uredničkom pristupu.

Studio (1964.–1998.)

[uredi | uredi kôd]

Časopis Studio pokrenut je u Zagrebu 3. travnja 1964. godine, kao prvi tjedni časopis za televiziju, radio, film, glazbu i kazalište u bivšoj Jugoslaviji. Izlazio je pod okriljem izdavačke kuće Vjesnik, tiskan u crno‑bijeloj tehnici, na 48 stranica i u početnoj nakladi od 60 000 primjeraka. Po svojoj koncepciji bio je preteča današnjih televizijskih magazina.

Već u listopadu 1968. časopis ubrzano prelazi na 60 stranica i djelomično se tiska u boji, u skladu s rastućom popularnošću televizije i širenjem televizora u kućanstvima. Tijekom 1960-ih i 1970-ih Studio je dosegao visoku nakladu i postao jedno od najčitanijih izdanja Vjesnikove kuće. Rekordna naklada zabilježena je 1972. godine – 313 956 primjeraka – kada je glavni urednik bio Pero Zlatar.

Osim televizijskog programa, sadržaj časopisa uključivao je eseje, intervjue, najave kulturnih događanja, tekstove o poznatim osobama, kao i komentare televizijskih i filmskih sadržaja. Studio je time imao i kulturno-kritičku funkciju, a ne samo informativnu.

U to vrijeme časopis je bio i aktivni organizator i pokrovitelj kulturnih nagrada i priznanja poput Jelen, Zlatni vijenac, Histrion i Studijeva lauda, što je dodatno učvrstilo njegovu poziciju u medijskom i kulturnom prostoru. Među važnijim urednicima bili su Davor Šošić i Pero Zlatar.

Početkom 1990-ih, pod utjecajem političkih i društvenih promjena u Hrvatskoj, ali i unutar same izdavačke strukture, Studio doživljava pad utjecaja i promjene u uređivačkoj politici. Uređivački tim tada čine i imena poput Borisa Grbina. Zabilježene su pauze u izlaženju 1993. i 1995. godine, a od 1996. časopis izlazi pod novim izdavačem, Globus International, s izmijenjenim konceptom i dizajnom.

Posljednji broj časopisa objavljen je 1998. godine, čime je završena prva faza njegova postojanja.

Tijekom prvog razdoblja izlaženja, časopis je objavljivan u kontinuitetu od broja 1 (1964.) do broja 1460 (1992.) u izdanju Vjesnika, a zatim ponovno od broja 1 (1996.) do broja 101 (1998.) u izdanju Globus Internationala.[1][2][3]

Podnaslovi

[uredi | uredi kôd]

Tijekom godina, časopis je mijenjao podnaslove, koji su odražavali razvoj njegova sadržaja:

  • 1964.: televizija, muzika, radio, film, kazalište: opširan tv i radio program
  • 1964. (br. 32): televizija, muzika, radio, film, kazalište: TV program
  • 1964. (br. 37): televizija, muzika, radio, film, kazalište: program
  • 1965.: tjedni informativni list za televiziju, radio, film, teatar i muziku
  • 1991.: tjednik za televiziju, radio, film, teatar i muziku
  • 1991. (br. 1432): hrvatski tjednik za televiziju, radio, film, teatar i muziku
  • 1992.: revija za televiziju, radio, film, teatar i muziku
  • 1994.: hrvatski informativni revijalni tjednik: hrvatski informativni tjednik

Urednici kroz godine

[uredi | uredi kôd]

Prilozi

[uredi | uredi kôd]

Tijekom ranih 1990-ih uz časopis Studio izlazila su dva povezana priloga:

Video studio bio je mjesečnik koji je izlazio od listopada 1990. do ožujka 1992., izašlo je ukupno 18 brojeva. Izdavao ga je Vjesnik, a glavni urednik bio je Boris Grbin od 1990., dok je od 1992. urednik bio Ljudevit Gaj. Časopis je bio ilustriran, u boji, formata 29 cm.[4][5]

TV plus (Zagreb) izlazio je tjedno od svibnja 1991., do studenoga 1992., sveukupno je izašlo 80 brojeva. Izdavač je bio Vjesnik, a glavni i odgovorni urednik bio je Boris Grbin od 1991., dok je od 1992., broj 53, urednik Ljudevit Gaj. Ilustriran je, formata 27 cm.[6][7]

Studio (2005.)

[uredi | uredi kôd]

Godine 2005., Studio je ponovno pokrenut, sada kao prilog dnevnih novina Jutarnji list, u izdanju Europapress Holdinga (danas Hanza Media). Novi Studio zadržao je tjedni ritam izlaženja, ali je sadržajno i vizualno prilagođen suvremenom tržištu, više fokusiran na lifestyle, popularnu kulturu i estradne teme. Formalno, vodi se kao magazin, iako ima sličnu strukturu kao prethodni časopis.

Novi tudio uspostavio je i godišnju nagradu Zlatni Studio, kojom se odaje priznanje najistaknutijim imenima u području televizije, filma, kazališta i glazbe.[8]

Podnaslovi

[uredi | uredi kôd]
  • 2005. – 5. prosinca 2019.: Najluksuzniji magazin za scenu i televiziju
  • 6. prosinca 2019. – danas: Najprodavaniji magazin za scenu i televiziju

Urednici

[uredi | uredi kôd]
  • Tomislav Wruss (2005.)
  • Maja Kruhak
  • Goran Orgulić (201?. – danas)

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Baković, Rahela. 2023. Radiotelevizija Zagreb i društveno-kulturna povijest televizije u Hrvatskoj 1980-ih (Diplomski rad)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Studio (1964.). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  2. ↑ Čestitke stižu sa svih strana: Studio slavi 57. rođendan, mijenjao je izgled ukorak s vremenom. Jutarnji list. 2. travnja 2021. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  3. ↑ Naš je tjednik 1972. godine Miši Kovaču posudio novac za najnoviji Citroën. Jutarnji list. 4. veljače 2024. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  4. ↑ Video Studio. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  5. ↑ Video studio – NSK katalog: Posjedovanje. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  6. ↑ TV plus (Zagreb). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  7. ↑ TV Plus – NSK katalog: Posjedovanje. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.
  8. ↑ Studio (Zagreb. 2005). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.