Suđurađ

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Suđurađ
Suđurađ na karti Hrvatska
Suđurađ
Suđurađ
Suđurađ na zemljovidu Republike Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 2 - 30 m
Zemljopisne koordinate 42°42′36″N 17°54′32″E / 42.71°N 17.909°E / 42.71; 17.909Koordinate: 42°42′36″N 17°54′32″E / 42.71°N 17.909°E / 42.71; 17.909
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 199
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 207
Pošta 20223
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Suđurađ na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Suđurađ
Suđurađ
Suđurađ na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Suđurađ.JPG
Pogled na Suđurađ s krova crkve
Ranosrednjovjekovna Crkva sv. Stjepana
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe

Suđurađ je mjesto na jugoistoku otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na dnu mora u Suđurđu se može naći olupina starog rimskog broda. U blizini Suđurđa nalazio se zaselak Pakljena.[1]

Promet[uredi VE | uredi]

U mjestu je trajektna luka koja otok spaja s kopnom, putem linije Dubrovnik - Suđurađ - Sobra (Mljet). Dana 18. prosinca 1997. dovršena je izgradnja trajektnog pristaništa koju su financirali Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4 500 000 kn.

Suđurađ i Šipansku Luku, jedina dva naselja na otoku, međusobno povezuje 5,2 km duga državna cesta D122. Dubrovačko autobusno poduzeće Libertas je 22. listopada 1998. uvelo redovnu autobusnu liniju na razdaljini Šipanska Luka-Suđurađ. Prometuje omanji autobus i linija uglavnom služi za prijevoz školske djece.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Malobrojno stanovništvo uglavnom se bavi ribarstvom, poljoprivredom i stočarstvom. Od životinja se najčešće uzgajaju krave i svinje, a od poljoprivrednih kultura prevladavaju masline i vinova loza. Otok ljeti posjećuju turisti, ali manje nego druga dva naseljena Elafitska otoka (Lopud i Koločep). Zimi na otoku boravi veoma malen broj ljudi, pa se može čuti cvrkut ptica i ostali zvuci prirode, a zrak i more nisu onečišćeni. U srpnju 1999. je na prostoru nekadašnje mlinice otvorena konoba Stara mlinica. Sredinom travnja 2001. uređeno je parkiralište koje je iznosom od 80 000 kn financirao Grad Dubrovnik. U kolovozu iste godine otvorena je pizzerija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanvništa iz 2011. u Suđurđu živi 207 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]

Šport[uredi VE | uredi]

U Suđurđu djeluje vaterpolski klub "Taurus".

Kultura[uredi VE | uredi]

U Suđurđu se nalazi brojna kulturno-povijesna spomenička baština. Većina starih crkava i ljetnikovaca je zapuštena, a vlasništvo nad njima je privatno. Uz obnovljeni ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu iz 1563. nalaze se ruševine ljetnikovca Getaldić. Do tarace ispred kuće vode skalini. U zidove sa strane uzidane su tri velike kamene šake koje su držale rukohvat kao u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Maskeroni podsjećaju na one iz Onofrijeve fontane. U unutrašnjosti ruševine kuće ima ulomaka pragova i jedan cijeli. Predromaničku crkvicu posvećenu svetom Stjepanu dao je izgraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, a obnovljena je 2012. godine. Na privatnim kućama mogu se vidjeti pucali, gotička pila, pragovi i druge značajke srednjovjekovne arhitekture. Godine 1997. prilikom građevinskih radova ispod trajektnog pristaništa otkriven je antički brod iz kojeg je izvađeno više dijelova amfora i drugog brodskog posuđa. Krhotine amfora nađene su i blizu rtova Butor i Sekanj.

Poznati[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]