Suđurađ

Koordinate: 42°42′36″N 17°54′32″E / 42.71°N 17.909°E / 42.71; 17.909
Izvor: Wikipedija
Suđurađ
Pogled na Suđurađ s krova crkve
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradDubrovnik
Najbliži veći gradDubrovnik

Površina[1]7,2 km2
Visina2 - 30 mnm
Koordinate42°42′36″N 17°54′32″E / 42.71°N 17.909°E / 42.71; 17.909

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno222
– gustoća31 st./km2

Poštanski broj20223
Pozivni broj020
AutooznakaDU

Zemljovid

Suđurađ na zemljovidu Hrvatske
Suđurađ
Suđurađ

Suđurađ na zemljovidu Hrvatske

Ranosrednjovjekovna Crkva sv. Stjepana
Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe

Suđurađ je mjesto na jugoistoku otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na dnu mora u Suđurđu se može naći olupina starog rimskog broda. U blizini Suđurđa nalazio se zaselak Pakljena.[3]

Promet[uredi | uredi kôd]

U mjestu je trajektna luka koja otok spaja s kopnom, putem linije Dubrovnik - Suđurađ - Sobra (Mljet). Dana 18. prosinca 1997. dovršena je izgradnja trajektnog pristaništa koju su financirali Ministarstvo obnove i razvitka i Fond za razvoj otoka iznosom od 4 500 000 kn.

Suđurađ i Šipansku Luku, jedina dva naselja na otoku, međusobno povezuje 5,2 km duga državna cesta D122. Dubrovačko autobusno poduzeće Libertas je 22. listopada 1998. uvelo redovnu autobusnu liniju na razdaljini Šipanska Luka-Suđurađ. Prometuje omanji autobus i linija uglavnom služi za prijevoz školske djece.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Malobrojno stanovništvo uglavnom se bavi ribarstvom, poljoprivredom i stočarstvom. Od životinja se najčešće uzgajaju krave i svinje, a od poljoprivrednih kultura prevladavaju masline i vinova loza. Otok ljeti posjećuju turisti, ali manje nego druga dva naseljena Elafitska otoka (Lopud i Koločep). Zimi na otoku boravi manji broj ljudi, pa se može čuti cvrkut ptica i ostali zvuci prirode, a zrak i more nisu onečišćeni. U srpnju 1999. je na prostoru nekadašnje mlinice otvorena konoba Stara mlinica. Sredinom travnja 2001. uređeno je parkiralište koje je iznosom od 80 000 kn financirao Grad Dubrovnik. U kolovozu iste godine otvorena je pizzerija.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanvništa iz 2011. u Suđurđu živi 207 stanovnika.

Naselje Suđurađ: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
455
371
367
405
367
369
342
318
373
342
312
272
247
221
199
207
222
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Šport[uredi | uredi kôd]

U Suđurđu djeluje vaterpolski klub "Taurus."

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Suđurđu se nalazi brojna kulturno-povijesna spomenička baština. Većina starih crkava i ljetnikovaca je zapuštena, a vlasništvo nad njima je privatno. Uz obnovljeni ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu iz 1563. nalaze se ruševine ljetnikovca Getaldić. Do tarace ispred kuće vode skalini. U zidove sa strane uzidane su tri velike kamene šake koje su držale rukohvat kao u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Maskeroni podsjećaju na one iz Onofrijeve fontane. U unutrašnjosti ruševine kuće ima ulomaka pragova i jedan cijeli. Predromanička crkvica posvećena svetom Stjepanu obnovljena je 2012. godine. Na privatnim kućama mogu se vidjeti pucali, gotička pila, pragovi i druge značajke srednjovjekovne arhitekture. Godine 1997. prilikom građevinskih radova ispod trajektnog pristaništa otkriven je antički brod iz kojeg je izvađeno više dijelova amfora i drugog brodskog posuđa. Krhotine amfora nađene su i blizu rtova Butor i Sekanj.

Poznati[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Dental centar Marušić - Veze Dubrovnika s obitelji Stjepović-Skočibuha

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]