Subotička biskupija
| Subotička biskupija Dioecesis Suboticanus | |
|---|---|
 Područje biskupije, žuta
| |
| Područje | |
| Država | Srbija |
| Metropolija | Beogradska |
| Statistika | |
| Površina | 8.042 km2 |
| Katolici | 289.591 |
| Župe | 114 |
| Podatci | |
| Obred | Latinski |
| Osnovana | 1923. godine kao "Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku" |
| Uzdignuće | 25. siječnja 1968. u biskupiju |
| Katedrala | Katedrala sv. Terezije Avilske, Subotica |
| Vodstvo | |
| Papa | Franjo |
| Biskup | Franjo Fazekaš |
| Ostalo | |
| Službene stranice | Subotička biskupija |
| Stanje od | 13. srpnja 2015. |
Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.
Sjedište joj je u Subotici. Podređena je jedinica Beogradske nadbiskupije.
Utemeljena je 1923. kao Apostolska administracija za Jugoslavensku Bačku.
Na razinu biskupije je izdignuta 1968. papinskom bulom pape Pavla VI. Preclarissimi Pauli.[1]
Svetac zaštitnik Subotičke biskupije je sveti Pavao[2]
Organizacija danas[uredi | uredi kôd]
Danas se Subotička biskupija dijeli na 4 arhiprezbiterata.
U Katedralni spadaju dekanati Subotica-Stari grad, Subotica-Donji grad i Subotica-Novi grad.
U Bački arhiprezbiterat spadaju Bački i Novosadski dekanat.
U Podunavski arhiprezbiterat spadaju Somborski, Apatinski i Kulski dekanat.
U Potiski arhiprezbiterat spadaju Bečejski, Bačko-Topolski, Kanjiški i Senćanski dekanat.
Značajniji objekti[uredi | uredi kôd]
- Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum", Subotica
- biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum", Subotica
Spomenici kulture[uredi | uredi kôd]
Nepokretna kulturna dobra u ovoj biskupiji su:[3]
- crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu
- kapele na Bajskom groblju u Subotici
- franjevački samostan u Subotici
- katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici
- franjevački samostan u Baču
- kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču
- katolička crkva sv. Pavla u Baču
- katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču
- crkva sv. Roka u Keru (kapela)
Ističu se i crkve poznatog arhitekta Tita Mačkovića:
Kalvarije[uredi | uredi kôd]
U Subotičkoj je biskupiji svaki grad i svako selo imalo svoju kalvariju. Obično ih se gradilo na prirodnom ili umjetnom brežuljku. Ondje gdje nije bilo uzvisina, izgradilo se kapelu, a iznad kapele postaju s križevima. Drveni križevi i kapela ili crkva na najvišoj točki uzvisine označavale su postaje. Znamenite kalvarije:[4]
- subotička kalvarija
- kalvarija u Baču
- somborska kalvarija
- lemeška kalvarija
- kalvarija u Svetom Tomi
- kalvarija u Bajši, dala izgraditi plemićka obitelj bačkih Hrvata Vojnić od Bajše[5]
Popis apostolskih administratora[uredi | uredi kôd]
- Lajčo Budanović (1927. – 1958.)
- Matija Zvekanović (1958. – 1968.)
Popis biskupa[uredi | uredi kôd]
- Matija Zvekanović (1968. – 1989.)
- Ivan Penzeš (János Pénzes) (1989. – 2020.)
- Slavko Večerin (2020. – 2022.)
- Franjo Fazekaš (Ferenc Fazekas) (2023. – danas)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Subotička biskupija Bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici
- ↑ Subotička biskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. travnja 2007. (Wayback Machine) Dekret utemeljenja
- ↑ (srpski) Baza nepokretnih kulturnih dobara Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2013. (Wayback Machine)
- ↑ Zvonik Reportaža. Piše: Stjepan Beretić
- ↑ Bajša
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Stipan Bunjevac: Vjersko i nacionalno žarište subotičkih Hrvata, Glas Koncila, 5 (1597) | 30.1.2005.