Subotičke novine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Subotičke novine
Tip tjednik, dvotjednik, mjesečnik
Utemeljen 1893.
obnovljene 1920.
obnovljene 1933.
1956.
Političko usmjerenje Nekoć kršćansko i narodno, danas građansko.
Jezik hrvatski (do 1956.)
srpski (od 1956.)
Prestao izlaziti 1898.
1923.
1941.
Sjedište Subotica
ISSN 0351-6466 (ranije 0039-436X)

Subotičke novine su tiskani medij iz grada Subotice. Izlaze od 1. siječnja 1893. godine.

U početku, list je izlazio s podnaslovom bunjevačko-šokački nedeljni list za misne obće stvari, prosvitu, zabavu i gazdinstvo,[1] a izdavan je do 4. lipnja 1898.. Prvi izdavač je bio Mladen Karanović.

Novine u današnjem obliku izlaze od 26. lipnja 1956..

Povijest[uredi VE | uredi]

Pokretač obnove njihova izdavanja bio je subotički župnik i preporoditelj bačkih Hrvata Blaško Rajić 1920.. Najprije izlaze pod imenom Novine, a od 1921. kao Subotičke novine, i glasilo su kršćanskog i narodnog udruženja. Tako su izlazile od 13. svibnja 1920. do 1. rujna 1923.. Početkom 1920. su izlazile kao list Hrvatske seljačke stranke.

Kad ih je karađorđevićevski režim zabranio, Blaško Rajić ih je preimenovao i nastavio izdavati, u razdoblju od 5. siječnja 1924. do 2. studenoga 1929. pod novim imenom "Hrvatskih novina". Za vrijeme šestosiječanjske diktature, kada je kralj Aleksandar Karađorđević uveo diktaturu i zabranio porabu nacionalnih imena, izlaze od siječnja 1930. do 4. travnja 1941. pod imenom Subotičke novine. Tada ih je izdavao Miško Prčić, a kasnije opet Blaško Rajić.

Krajem 1939. u Subotičkim je novinama novinar Joso Šokčić, koji je godinama poricao hrvatstvo Bunjevaca, objavio glasovito otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija" te je potom predao uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom svećeniku Blašku Rajiću.[2]

Subotičke novine (pod raznim imenima) su bile izlazile tjedno, dvotjedno i mjesečno, od 1920. do 1941., odnosno do napada Osovinskih sila na Kraljevinu Jugoslaviju.

Nakon završetka neprijateljske okupacije i ratnih operacija na području Bačke, list ponovno izlazi.
Prvo je izašao pod imenom Slobodna Bačka (16. listopada 1944.).[3] Nakon toga, list je promijenio ime, te izlazi pod imenima Radio vijesti i Radio vesti, u usporednim izdanjima.[4]
Od 31. svibnja 1945. izlaze pod imenom pod imenom Slobodna Vojvodina, pod kojim izlaze sve do 25. kolovoza 1945., kada mijenjaju ime u Hrvatska riječ. Pod tim su imenom izlazile do 3. kolovoza 1956., kada su Odlukom Kotarskoga (srp. sreskog) odbora SSRN Vojvodine, zbog ondašnje politike jugoslavenskih vlasti, kojom su uklanjani atributi „hrvatski“ iz naziva svih ustanova Hrvata na području Vojvodine, promijenile ime.
Od tad su nastavile izlaziti s imenom Subotičke novine.

Glavni i odgovorni urednici[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

Poznati suradnici[uredi VE | uredi]

Tiskare[uredi VE | uredi]

Tipografske usluge za novine prvo su pružali u Tiskari svetog Antuna do 1921., a od tada u Tiskari Minerva, te od 1924. u Tiskari Etelke Rajčić. Od 1930. tipografske usluge pruža Tiskara Josipa Horvata.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Subotičke novine : bunjevačko-šokački nedeljni list za misne obće stvari, prosvitu, zabavu i gazdinstvo; (COBISS.SR)
  2. Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006. Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata
  3. Slobodna Bačka : list Narodnog oslobodilačkog pokreta; (COBISS.SR)
  4. Radio vijesti, Subotica : Propagandni odsjek Narodno-oslobodilačkog odbora u Subotici, 1944.-1945., (COBISS.SR)
  5. Iznad žita nebo, autor Milovan Miković, ur. Katarina Čeliković i Branimir Donat, Hrvatska čitaonica (Subotica)/Dora Krupićeva - Zagreb, Subotica, stranice HNV RS, ISBN 86-84783-01-8, (COBISS.SR)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]