Sulfidi
 |
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Sulfid. (Rasprava) |
Sulfidi su spojevi kovina prijelaznih elemenata i polukovina sa sumporom. Najčešće ih tvore Fe, Cu, Zn, Pb, Sb, Ag, Au, Bi, Co i Ni.
Sulfidi imaju različite rešetke i različita fizikalna svojstva. Većinom nastaju hidrotermalno i sedimentno u redukcijskim uvjetima, a u površinskim su uvjetima nestabilni i oksidiraju, najčešće u sulfate.
Ovoj skupini pripada više od 300 različitih minerala, ali samo se njih 20-ak nalazi u većim količinama.
Sulfosoli[uredi | uredi kôd]
Minerali koji imaju kompleksan anion, a njihov se sastav može prikazati kao kombinacija jednostavnog sulfida i molekule As2S3, Sb2S3 ili Bi2S3. Svi su tipično olovnosivi, pa se zovu i sinjavci.[1]
Najčešći sulfidi[uredi | uredi kôd]
- Halkozin
- Argentit
- Galenit
- Sfalerit
- Cinabarit
- Pirhotin
- Halkopirit
- Bornit
- Pirit
- Markazit
- Arsenopirit
- Realgar
- Auripigment
- Antimonit
- Kovelin
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Vrkljan, Maja. 1998. Mineralogija : udžbenik za srednje škole. Zrinka Kadrnka Šilhard. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 953-0-21302-6. OCLC 440182663