Suradnik:Imbehind/Bez vlastitog istraživanja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Članci na wikipediji ne smiju sadržavati vlastita istraživanja. Izraz "vlastita istraživanja" (WP:BVI) na Wikipediji koristimo za one materijale (činjenice, navode i ideje) za koje ne postoje [a] vjerodostojni objavljeni izvori. Ovo pravilo isključuje i korištenje bilo kakve analize i sinteze objavljenih materijala od strane uređivača članka kako bi se u članku iznio ili implicirao zaključak koji ne postoji u izvorima. Kako bi pokazali da ne koristite vlastita istraživanja, morate moći citirati vjerodostojne objavljene izvore koji su direktno povezani sa temom članka i koji direkno podržavaju materijal kojeg prikazujemo u članku. (Ovo pravilo se ne primjenjuje na SZR i na drugim stranicama na kojima se raspravlja o sadržaju članka i o izvorima, na stranicama rasprave o brisanju članka ili na oglasnim pločama za pravila.)

Zabrana vlastitih istraživanja znači da svi materijali dodani u članak moraju biti pripisivi vjerodostojnom objavljenom izvoru, čak i ako nisu doista i pripisani. [a] Pravilo provjerljivosti nam govori da se linijsko pripisivanje vjerodostojnog izvora mora koristiti za sve citate (kad prenosimo nečije izjave ili sadržaj izvora bez prepričavanja) te za sve ono što je osporavano ili vjerojatno može biti sporno. Međutim, vjerodostojan i objavljen izvor mora postojati čak i za materijal koji nikad neće biti osporavan. Na primjer, izjava "glavni grad Hrvatske je Zagreb" ne treba izvor, a ne predstavlja ni vlastito istraživanje zato što to nije nešto što ste izmislili i pogotovo zato što je toliko jednostavno za provjeru da ama baš nitko neće imati nikakve primjedbe - svi znamo da za tu izjavu postoje izvori, čak i ako nisu pripisani i navedeni. Svaka izjava mora biti pripisiva, čak i ako nije pripisana.

Unatoč potrebi za pripisivanjem sadržaja vjerodostojnim izvorima, ne smijemo ih plagirati (prepisivati) ili kršiti njihova autorska prava. Prenošenje sadržaja sa izvora korištenjem vlastitih riječi uz zadržavanje originalnog značenja ne smatra se vlastitim istraživanjem.

"Bez vlastitog istraživanja" (WP:BVI) je jedno od tri ključna pravila vezana za sadržaj koje, zajedno sa pravilima Neutralno gledište (WP:NG) i Provjerljivost (WP:P), određuje vrstu i kvalitetu materijala koji su prihvatljivi u člancima na Wikipediji. Zbog toga što ova pravila funkcioniraju kao jedna cjelina, tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, ne smiju se nikad interpretirati odvojeno, a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.

Za pitanja o tome da li neki određeni doprinos poštuje ovo pravilo ili pak predstavlja vlastito istraživanje posjetite oglasnu ploču WP:BVI.

Napomene

[a] Kad pravilo spominje postojanje vjerodostojnih objavljenih izvora, misli se na to da je vjerodostojan izvor morao biti objavljen i još uvijek negdje postoji (na bilo kojem jeziku, bilo da je dostupan na internetu ili nije) čak i ako u članku uopće nije naveden. Članci koji imaju doslovno nula navedenih izvora bilo koje vrste i dalje mogu biti potpuno usklađeni s ovim pravilom sve dok postoji razumno očekivanje da svaki djelić iznesenog materijala može biti podržan od strane objavljenog vjerodostojnog izvora.

Korištenje izvora[uredi | uredi kôd]

Istraživanja i enciklopedijski rad koji se sastoji od prikupljanja u organiziranja materijala iz postojećih izvora poštujući ovo, ali i druga pravila Wikipedije vezana sa sadržaj (WP:P, WP:BVI), su od temeljnog značenja pri pisanju enciklopedije. U praksi se pokazalo da je najbolji pristup taj da prvo istražimo najvjerodostojnije izvore koji postoje na zadanu temu te da nakon toga sažeto prepričamo svojim riječima njihov sadržaj i to na način da svaku tvrdnju koju prenosimo u članak popratimo pripisivanjem izvoru koji tu tvrdnju direktno podržava. Izvorne materijale bi trebali vrlo pažljivo rezimirati i prepričati bez da mijenjamo njihovo značenje ili dublji smisao. Nemojte u iznošenju tvrdnji u članku ići dalje od onoga što je izneseno u izvorima i nemojte izvore koristiti na način koji nije u skladu sa njihovim namjerama tako da, primjerice, koristite materijale dostupne u izvoru izvan njihovog originalnog konteksta. Ukratko, držite se izvora.

Ukoliko o nekoj temi ne možemo pronaći vjerodostojne i neovisne izvore, Wikipedija o toj temi ne treba imati bilo kakav članak. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedija nije mjesto gdje ćete to svoje otkriće objaviti.

Vjerodostojni izvori[uredi | uredi kôd]

Svaki dio članka koji se osporava ili za kojeg je vjerojatno da bi mogao biti osporavan, mora biti podržan od strane vjerodostojnog izvora. Sporni materijal za kojeg se ne može pronaći vjerodostojan izvor smatra se vlastitim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati drugima da vaš doprinos ne sadržava vlastito istraživanje je citiranje vjerodostojnog i objavljenog izvora koji sadrži isti materijal. Čak i ako koristite prihvatljive izvore, ali ste ih koristili izvan originalnog konteksta ili ste se njima poslužili kako bi izvukli zaključak koji nije direktno i eksplicitno podržan od strane izvora, to se i dalje smatra vlastitim istraživanjem.

Općenito gledano, najvjerodostojniji izvori su:

  • Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj, prije objave, prošao proces stručnih recenzija od strane relevantnih renomiranih stručnjaka
  • Knjige koje su objavljene od strane sveučilišnih izdavača
  • Udžbenici na sveučilišnom nivou
  • Magazini, časopisi i knjige objavljene od strane uglednih izdavačkih kuća
  • Pouzdane, visokotiražne dnevne novine

U pravilu, što je više osoba uključeno u procese provjere činjenica i analiziranja pravnih pitanja te u temeljito proučavanje svega onoga što je napisano, to je objavljeni sadržaj vjerodostojniji. Samo-objavljeni materijali, bilo tiskani ili objavljeni na internetu općenito se ne smatraju vjerodostojnima, a za izuzetke proučite odlomak o samo-objavljenim materijalima u pravilu koje govori o provjerljivosti izvora ili smjernicu vezanu za vjerodostojne izvore.

Informacija u članku mora biti provjerljiva putem citiranih tj. pripisanih referenci. U pravilu, izjave u članku ne bi se trebale oslanjati na nejasne, neusklađene, nedosljedne ili usputne odlomke u izvoru. Odlomke koje se može interpretirati na više načina treba ili precizno citirati ili izbjegavati. Ako se sagledava cjelina sadržaja prenesenog u članak onda bi ona svakako trebala odražavati zaključke navedene u izvoru. Izvlačenje zaključaka koji nisu očiti u izvoru predstavlja vlastito istraživanje bez obzira na vrstu izvora. Vrlo je važno da reference citiramo u kontekstu i da se držimo teme.

Primarni, sekundarni i tercijarni izvori[uredi | uredi kôd]

Članci na wikipediji trebali bi se bazirati na vjerodostojnim, objavljenim sekundarnim izvorima te, u manjem opsegu, na tercijarnim i primarnim izvorima. Sekundarni i tercijarni izvori potrebni su da bi ustanovili značaj teme koju želimo obraditi i kako bi izbjegli inovativne interpretacije primarnih izvora. Sve analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora moraju biti potkrijepljene od strane sekundarnih i tercijarnih izvora i nikako ne smiju predstavljati vlastite analize, sinteze i interpretacije primarnih izvora od strane uređivača na Wikipediji.

Prikladno korištenje izvora može biti složen poduhvat, a ovo su opća pravila pa treba koristiti pravilan pristup. Odluka o tome da li je u nekom trenutku prikladan primarni, sekundarni ili tercijarni izvor stvar je dobre uređivačke procjene i zdravog razuma uređivača te bi o tome trebalo raspravljati na SZR članka kojeg želimo uređivati. Ponekad isti izvor možemo smatrati primarnim za jednu izjavu koju smo prenjeli u članak, a sekundarnim za drugu. Čak je moguće da isti izvor sadržava i primarne i sekundarne materijale koji se odnose na jednu jedinu korištenu izjavu u članku.

Za potrebe ovog pravila, primarni, sekundarni i tercijarni izvori su definirani kako slijedi:

  • Primarni izvori su originalni materijali koji su prostorno i vremenski blizu događaja i često su ih pisali sami sudionici tih događanja. Oni nude pogled iz prvog lica na događaj, razdoblje u prošlosti, umjetničko djelo, političku odluku i slično. Primarni izvori mogu, ali ne moraju biti neovisni izvori. Opis ili izvješće prometne nesreće napisan od strane svjedoka je primarni izvor informacija o događaju. Slično tome, znanstveni rad koji dokumentira novi eksperiment proveden od strane autora rada predstavlja primarni opis ishoda tog eksperimenta. Povijesni dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.
     Pravilo : Osim ukoliko nisu ograničeni nekim drugim pravilom, primarni izvori koji su objavljeni od strane uglednog izdavača smiju se koristiti na Wikipediji, ali samo uz veliku dozu opreza, jer ih je lako pogrešno upotrijebiti. Svaka interpretacija odnosno tumačenje sadržaja primarnog izvora zahtijeva vjerodostojan sekundarni izvor koji takvo tumačenje potvrđuje. Primarni izvor se na Wikipediji smije koristiti samo u slučaju izravnih, očiglednih činjeničnih izjava koje mogu biti potvrđene od strane bilo koje prosječno obrazovane osobe bez posebnog stručnog znanja, a koja ima pristup izvoru. Na primjer, članak o nekom romanu može citirati odlomke romana kako bi dočarao radnju, ali je za dodavanje bilo kakve interpretacije ili književne kritike nužan sekundarni izvor.
    • Ne smijete samostalno analizirati, sintetizirati, ocjenjivati, interpretirati ili tumačiti materijal primarnog izvora. Umjesto toga, koristite vjerodostojne sekundarne izvore koji to rade.
    • Ne smijete utemeljiti čitav članak na primarnim izvorima, a budite oprezni i u slučaju kad na njima temeljite veće djelove članka.
    • Ne smijete u članak dodavati materijale koji nisu utemeljeni na izvorima, već na vašem osobnom znanju i iskustvu jer bi to pretvorilo Wikipediju u primarni izvor tog materijala. Budite posebno pažljivi kad koristite primarne izvore pri radu na biografijama živućih osoba i prije uređivanja svakako proučite pravilo koje o tome govori.
  • Sekundarni izvori donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima i uglavnom je autor prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja kojeg opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih od strane primarnog izvora. Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoje materijale te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija.
     Pravilo : Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijale iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci smiju sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali samo ako su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.
  • Tercijarni izvori su izdanja kao što su enciklopedije, priručnici i druge zbirke informacija koje sumiraju primarne i sekundarne izvore. Upravo Wikipediju smatramo tercijarnim izvorom. Većinu uvodnih udžbenika na pred-diplomskoj razini i nižoj smatramo tercijarnim izvorima zato što sabiru više sekundarnih izvora.
     Pravilo : Vjerodostojni tercijarni izvori mogu biti korisni zato što daju široki pregled sažetaka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore i pomažu kod utvrđivanja važnosti neke teme ili gledišta, pogotovo kad se gledišta primarnih ili sekundarnih izvora međusobno razlilaze. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih, a i unutar pojedinog tercijarnog izvora neka tema ili gledište može biti bolje obrađena od druge. Članci na Wikipediji ne smiju se koristiti kao tercijarni izvori za druge članke na Wikipediji, ali se ponekad smiju koristiti kao primarni izvori za članke o Wikipediji samoj.

Sinteza objavljenih materijala[uredi | uredi kôd]

Ne objedinjujte, ne povezujte, ne kombinirajte, ne sastavljajte, ne spajajte i ne sjedinjujte materijale iz više izvora kako bi došli do ili implicirali zaključak koji nije izričito ili eksplicitno naveden ni u jednom od izvora. Slično tome, ne kombinirajte dijelove iz istog izvora kako bi izveli zaključak koji nije izričito naveden u samom izvoru. Ako jedan vjerodostojni izvor izjavi A, a drugi izjavi B, nemojte spajati A i B zajedno kako bi čitatelja navodili na zaključak C koji nije spomenut niti u jednom od korištenih izvora. Ovakva radnja predstavlja uredničku sintezu objavljenih materijala sa ciljem navođenja čitatelja na posve novi zaključak, što nije prihvatljivo na Wikipediji, budući da takav sadržaj predstavlja vlastito istraživanje koje je u samom članku izvršio sam suradnik. "A i B, stoga C" je prihvatiljivo ako i samo ako je od strane vjerodostojnog izvora objavljen isti argument u odnosu na temu članka. Ako jedan izvor iznese "A" u jednom kontekstu, a "B" u drugom, bez da ih povezuje i bez da iznese argument "stoga C", onda se "stoga C" ne smije upotrijebiti u članku.