Suradnik:Imbehind/Nepristrano gledište

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sav enciklopedijski sadržaj na Wikipediji mora biti napisan iz neutralne točke gledišta (WP:NG). Pod tim se misli na prenošenje svih značajnih gledišta, koja su dostupna u vjerodostojnim i objavljenim izvorima, na nepristran i proporcionalan način, te koliko je god to moguće, bez pristranosti urednika. WP:NG je temeljni princip Wikipedije i drugih projekata Wikimedije.

O ovom pravilu se ne pregovara, a principi na kojima se temelji ne mogu se zaobići korištenjem drugih pravila i smjernica ili konsenzusom zajednice.

Neutralno gledište (WP:NG) je jedno od tri ključna pravila vezanih za sadržaj koje, zajedno sa pravilima Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) i Provjerljivost (WP:P), određuje vrstu i kvalitetu materijala koji su prihvatljivi u člancima na Wikipediji. Zbog toga što ova pravila funkcioniraju kao jedna cjelina, tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, ne smiju se nikad interpretirati odvojeno, a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.


Pojašnjenje neutralne točke gledišta[uredi | uredi kôd]

Pod dostizanjem onog što zajednica na Wikipediji smatra neutralnim misli se na pažljivo i promišljeno analiziranje mnoštva vjerodostojnih izvora, a zatim i na pokušaj prenošenja sadržaja tih izvora čitatelju na način koji je nepristran, proporcionalan, i koliko je god to moguće, lišen uredničkih predrasuda. Cilj Wikipedije je da opisuje sporove, a ne da se u njih uključuje. Uređivači bi trebali, iako je prirodno da imaju vlastita gledišta, težiti tome da u dobroj vjeri prenesu potpunu informaciju o temi koju obrađuju, a ne tome da promiču jedno gledište na štetu ostalih. Izraz "neutralnost gledišta" sam po sebi ne znači isključivanje bilo čijih gledišta, nego znači uključivanje svih provjerljivih gledišta koja imaju dovoljnu težinu da bi bila prikazana. Slijedite sljedeće principe kako bi dostigli stupanj neutralnosti prikladan za jednu enciklopediju:

  •  Pravilo  Izbjegavajte iznositi mišljenja kao da su činjenice. Obično, članci sadržavaju informacije o značajnim gledištima koja su iznesena o temi koja se obrađuje. Međutim, ta gledišta čitatelju ne smiju biti iznesena u obliku istinitih tvrdnji koje iznosi sama Wikipedija. Umjesto toga, svako takvo pojedino gledište, stajalište ili mišljenje bi trebalo u tekstu biti pripisano točno određenom izvoru ili, tamo gdje je to opravdano, izneseno kao opće ili rasprostranjeno gledište i slično. Na primjer, u članku ne smije stajati "genocid je zločin", ali može biti navedeno kako je "genocid od strane Hrvoja Horvata opisan kao zločin" ili "genocid se od velike većine ljudi smatra zločinom".
  •  Pravilo  Izbjegavajte iznositi ozbiljno osporavane tvrdnje kao činjenice. Ukoliko različiti vjerodostojni izvori donose proturječne tvrdnje o nekoj materiji, odnosite se prema takvim tvrdnjama kao prema mišljenjima, a ne kao prema činjenicama - nikad ih ne prenosite izravno, kao da su činjenice, već ih jasno pripišite izvoru.
  •  Pravilo  Izbjegavajte iznositi činjenice kao da su mišljenja. Neosporavane i nekontroverzne činjenične tvrdnje, koje donose vjerodostojni izvori, bi trebale biti iznesene izravno, u ime Wikipedije. Nepotrebno je pripisivati izvore informacijama koje nitko ne osporava (osim u slučaju da se naš sadržaj posebno bavi nečijim neslaganjem sa inače općeprihvaćenim stavovima), iako dodavanje referentne poveznice na vjerodostojan izvor nikad ne odmaže, u smislu provjerljivosti. Također, odlomak ne bi smio biti sročen tako da izgleda kao da je njegov sadržaj osporavan od strane vjerodostojnog izvora, ako to nije slučaj.
  •  Pravilo  Koristite neutralni jezik. Neutralna točka gledišta je ona koja ne opravdava, ne suosjeća i ne pokazuje naklonost ka nekom gledištu (tj. onom što o nekoj temi iznose vjerodostojni izvori), niti ga osuđuje, omalovažava ili podcjenjuje, iako to ponekad moramo uravnotežiti sa potrebom da budemo jasni. Prikazujte mišljenja i sukobljene tvrdnje ravnodušnim i neopredjeljenim tonom. Ne radite od sadržaja urednički komentar. Kada se u članku može primijetiti pristranost uređivača to znači da članak treba popraviti.
  •  Pravilo  Prikažite relativnu važnost suprotstavljenih gledišta. Pobrinite se da vaše izvještavanje o različitim gledištima bude proporcionalno tako da reflektira relativnu zastupljenost koje svako pojedino gledište ima među vjerodostojnim izvorima, a ne da daje lažni utisak pariteta ili neopravdanu težinu pojedinom gledištu. Na primjer, ako u članku napišemo "Prema Simonu Wiesenthalu, holokaust je bio program istrebljenja Židovskog naroda u Njemačkoj, ali David Irving osporava takvo stajalište", to bi pokušaj uspostave prividnog pariteta između dvije tvrdnje od kojih je prva stav supervećine, a druga marginalni manjinski stav i to na način da se tvrdnje iznose koristeći pripisivanje pojedinom aktivistu u polju pri čemu se načelo proporcionalnosti gubi.

Postizanje neutralnosti[uredi | uredi kôd]

Opća preporuka je da sa Wikipedije ne uklanjamo materijal koji je potkrijepljen izvorima samo zbog toga što nam se čini pristranim. Umjesto uklanjanja materijala, uvijek prvo pokušajte prepraviti odlomak ili poglavlje kako bi postigli neutralniji ton. Pristrane informacije obično mogu biti uravnotežene materijalima iz drugih izvora čime je moguće dobiti neutralniji pogled u članku pa zato uvijek trebamo težiti rješavanju problema pristranosti kroz normalan uređivački proces. Materijale uklonite iz članka samo onda kad imate dobre razloge tj. kad smatrate da korišteni materijali dezinformiraju ili zavaravaju čitatelja na način koji se ne može ispraviti običnim prepravljanjem odlomka.

Poglavlja koja slijede donose konkretne smjernice za rješavanje uobičajenih slučajeva.

Nazivi tema ili članaka[uredi | uredi kôd]

U nekim slučajevima i sam izbor naziva teme ili članka može stvarati utisak uređivačke pristranosti. Iako preferiramo neutralne nazive, oni moraju biti uravnoteženi u smislu jasnoće. Ako je naziv u širokoj upotrebi od strane vjerodostojnih izvora (posebno od strane onih pisanih Hrvatskim jezikom) pa je zbog toga izgledno da će naziv biti prepoznat od strane čitatelja, smije biti korišten iako ga neki mogu smatrati pristranim. Na primjer, široko korišteni izrazi "Jack trbosjek" ili "Pokolj u Škabrnji" su legitimni nazivi za teme kojima se bave, iako možda izgleda da sadržavaju vrijednosne sudove. Najbolji naziv za neku temu ovisi o kontekstu u kojem se spominje. Može biti prikladno i spominjanje alternativnih naziva kao i pojašnjavanje kontroverzi oko njihovog korištenja, pogotovo ako je tema koju opisuju glavna tema o kojoj se govori.

Gornji savjet se posebno odnosi na naslove članaka. Iako mnogi nazivi mogu biti u širokoj upotrebi, samo jedan naziv bi trebao biti izabran za naslov članka, usklađen sa pravilom WP:Imena članaka (i povezanim smjernicama kao npr. Wikipedija:Zemljopisni nazivi). Nazivi članka koji kombiniraju alternativne nazive se ne preporučuju. Na primjer, nazive poput "Kaštela / Grad Kaštela", "Aluminij / Aluminijum" ili "Koncentracijski logor Jasenovac / Sabirni logor Jasenovac" trebali bi izbjegavati. Umjesto njihovog isticanja u nazivu, alternativne nazive trebalo bi primjereno obraditi u samom članku i pobrinuti se da postoje potrebna preusmjeravanja.

Nazivi nekih članka su opisni, umjesto da sadržavaju ime pojma kojeg članak obrađuje. Opisni nazivi bi trebali biti sročeni neutralno, tako da se izbjegne sugeriranje stajališta ni za ni protiv teme članka. Također u naslovu treba izbjegavati organičavanje sadržaja članka na gledište samo jedne strane (na primjer, članak s naslovom "Kritike pojave X" bi bilo bolje nazvati "Društvene reakcije na pojavu X"). Neutralni nazivi potiču izlaganje više gledišta kao i odgovorno pisanje članaka.

Struktura članaka[uredi | uredi kôd]

Uređivanje unutarnje strukture članka može iziskivati dodatne napore, u svrhu zaštite neutralnosti te da bi izbjegli probleme kao što su POV račvanje i neopravdana težina. Iako ni jedna određena struktura članka nije u pravilu zabranjena, mora se prilikom odabira strukture članka voditi računa o tome da prezentacija teme bude u potpunosti neutralna.

Odvajanje teksta ili druge vrste sadržaja u zasebne djelove ili odlomke, samo zbog očite ili prividne pristranosti samog sadržaja, može za rezultat imati strukturu članka koja nije enciklopedijska. Primjer takve strukture je namjerno stvaranje privida dijaloga između proponenata i oponenata neke ideje u nekom dijelu članka kombinirajući naizmjenično dijelove dijaloga iz više izvora. Takvo namjerno odvajanje sadržaja može stvoriti i privid hijerarhije činjenica pri čemu tvrdnje u glavnom odlomku izgledaju "istinito" i "nesporno", dok drugi, odvojeni materijal ostavlja utisak "kontroverznog" pa se tvrdnje u njemu doživljavaju kao vjerojatno "neistinite". Pokušajte ostvariti neutralniji sadržaj tako što ćete rasprave i sporove izložiti kroz smislenu priču i prirodan tijek članka, a ne ih izolirati ili suprotstavljati jedne drugima.

Obratite pažnju i na zaglavlja, fusnote i druge elemente strukture članka koji mogu neopravdano dati težinu jednom gledištu ili aspektu teme članka, na uštrb drugih. Posebno obratite pozornost na strukturna i stilska obilježja članka koja čitatelju mogu otežati nepristrano i ujednačeno sagledavanje vjerodostojnosti svih relevantnih izloženih gledišta.

Opravdana i neopravdana težina[uredi | uredi kôd]

Neutralnost zahtijeva da svaki članak ili druga stranica u glavnom imenskom prostoru (GIP) nepristrano izloži sva značajna gledišta koja su objavljena od strane vjerodostojnih izvora srazmjerno značaju kojeg svako pojedino gledište ima u objavljenim, vjerodostojnim izvorima. Relativni značaj kojeg neko gledište ima među uređivačima na Wikipediji ili u široj javnosti nije relevantno i ne bi se trebalo uzimati u obzir. Davanje opravdane i izbjegavanje davanja neopravdane težine nekom gledištu ili stavu znači da uređivač u članku manjinskim gledištima ili stavovima ne bi trebao davati jednaki prostor ili napraviti jednako detaljan opis kao što ga trebaju imati široko prihvaćena gledišta ili stavovi. U pravilu, stavovi i gledišta ekstremnih ili beznačajnih manjina uopće se ne bi trebali uključivati u članak, osim možda kroz poveznicu u odlomku "Vidi još" koja vodi na zasebni članak o takvim specifičnim gledištima. Na primjer, članak o planeti Zemlji nigdje ne spominje podršku dijela javnosti koju u zadnje vrijeme ima koncept ravne Zemlje, pogled kojeg zastupa upečatljiva (ali i dalje beznačajna) manjina. Kad bi takav sadržaj uključili u glavni članak o Zemlji, to bi takvim rubnim teorijama dalo neopravdanu težinu.

Neopravdanu težinu nekom gledištu se može pridodati na razne načine. Neki (ali ne i svi) od poznatih načina su: (1) dubina detalja, (2) količina teksta, (3) istaknuti položaj, (4) nadopisivanje sadržaja na postojeći sadržaj značajnih gledišta i (5) korištenje fotografija i ilustracija. U člancima koji se zasebno bave manjinskim gledištima takva gledišta i stavovi smiju dobiti više pažnje i prostora. Međutim, čak i na takvim stranicama mora postojati prikladna referenca i poveznica na gledište koje je široko prihvaćeno, gdje god je to svrsishodno, a takvi članci ne smiju prezentirati sadržaj isključivo iz perspektive manjinskog gledišta. Izričito treba voditi računa o tome da je uvijek kristalno jasno koji točno dijelovi teksta opisuju manjinsko gledište. Dodatno, u takvim člancima potrebno je izložiti i većinsko gledište i to u mjeri dovoljnoj kako bi čitatelj mogao razumjeti u čemu se manjinsko gledište razlikuje od većinskog, a sve kontroverze koje se tiču detalja manjinskog gledišta moraju biti jasno naznačene i objašnjene. Koliko je točno detalja potrebno ovisi o samoj materiji. Na primjer, članak koji donosi povijesni pregled značenja nekog gledišta, kao što je ono o ravnoj Zemlji, ali koje za razliku od onog o ravnoj Zemlji nema suvremenih zagovornika (uopće ili značajno), smije samo u kratkim crtama spomenuti moderna stajališta pa onda nastaviti sa iznošenjem detaljnog povijesnog pregleda razvoja takve jedne ideje te na taj način neutralno prikazati povijest odavno diskreditiranog gledišta. Neka druga manjinska gledišta mogu zahtijevati puno opširniji opis većinskog gledišta kako bi izbjegli navođenje čitatelja na pogrešno mišljenje. Pogledajte smjernicu koja govori o rubnim teorijama.

Wikipedija čitateljima ne bi trebala predstavljati sporove na način da je gledište kojeg zastupa manjina jednako važno kao većinsko gledište. Gledišta koja zastupa beznačajna manjina ne treba uključivati u članak, osim ako su takva gledišta tema članka (kao u slučaju članka o ravnozemljašima). Davanje neopravdane težine gledištu značajne manjine, kao i uopće uključivanje u članak gledišta beznačajne manjine, može navoditi čitatelja na krive zaključke o značaju i razmjerima spora između većinskog i manjinskih gledišta. Cilj Wikipedije je predstavljanje sukobljenih mišljenja i stavova na način koji je srazmjeran njihovoj zastupljenosti u vjerodostojnim izvorima. To se ne odnosi samo na tekst članka, nego i na fotografije, ilustracije, wiki poveznice, vanjske poveznice, kategorije kao i na sve ostale materijale.

Kako navodi naš suosnivač Jimbo Wales u poruci na cirkularnom pismu na WikiEN-I iz rujna 2003.:

  • Ako je gledište većinsko, onda bi trebalo biti lako potkrijepiti ga referencirajući široko prihvaćene preporučene izvore;
  • Ako gledište zastupa značajna manjina, ne bi trebao biti problem navesti istaknute pristaše;
  • Ako gledište zastupa ekstremno mala manjina, onda takvom gledištu nije mjesto na Wikipediji, bez obzira na to da li je istinito ili da ga možete dokazati, osim eventualno u nekom pratećem članku.

Kad određujete ispravnu težinu nekog gledišta uvijek imajte na umu to da moramo uzeti u obzir isključivo učestalost gledišta u vjerodostojnim, objavljenim izvorima, a ne učestalost tog gledišta među suradnicima na Wikipediji ili u široj javnosti.

Ako ste u stanju dokazati teoriju u koju ne vjeruje nitko osim vas, Wikipedija nije mjesto za iznošenje takvih dokaza. Tek kad vaša teorija bude predstavljena stručnoj javnosti i raspravljena među vjerodostojnim izvorima, prikladna je za uključivanje u Wikipediju. Pogledajte pravila Bez vlastitog istraživanja i Provjerljivost.

Kvalitetno istraživanje[uredi | uredi kôd]

Kvalitetno i nepristrano istraživanje, zasnovano na najboljim izvorima koji su mjerodavni i imaju besprijekornu reputaciju, pomaže da izbjegnemo neslaganja oko neutralne točke gledišta. Potražite renomirane knjige i članke iz znanstvenih i stručnih časopisa u knjižnici ili potražite vjerodostojne izvore na internetu. Ako trebate pomoć oko pronalaženja izvora visoke kvalitete zatražite pomoć od drugih suradnika na stranici za razgovor članka na kojem radite ili postavite pitanje široj zajednici u Kafiću.

Ravnoteža[uredi | uredi kôd]

U skladu sa principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu u skladu sa njihovom učestalošću u vjerodostojnim, objavljenim izvorima. Međutim, u slučaju da se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, tada moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjajući se na sekundarne ili na tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz ravnodušne, neutralne i nepristrane točke gledišta.

Neutralni ton[uredi | uredi kôd]

Wikipedija opisuje sporove ili prijepore. Wikipedija se ne uključuje u sporove ili prijepore! Neutralno opisivanje sporova zahtijeva prenošenje gledišta, mišljenja ili stajališta u konzistentno neutralnom tonu. U suprotnom, članci se brzo pretvore u komentare pristaša čak i ukoliko se sudionici trude predstaviti sva relevantna gledišta. Čak i u slučaju kad su teme predstavljene činjeničnim tvrdnjama, a ne nečijim stajalištima ili mišljenjima, neodgovarajući ton može biti unesen u članak kao posljedica načina na koji su činjenice odabrane, predstavljene i organizirane. Neutralni članci su napisani tonom koji osigurava nepristrano, točno i proporcionalno predstavljanje svih gledišta koja su u članak uključena.

Opisivanje estetskih gledišta ili nečije reputacije[uredi | uredi kôd]

Wikipedijski članci o umjetnosti i drugim kreativnim temama (npr. o glazbenicima, glumcima, knjigama i sl.) imaju tendenciju da u iznošenju svakojakih gledišta prevrše svaku dobru mjeru. To ne priliči jednoj enciklopediji. Estetska stajališta su raznolika i subjektivna - ne moramo se svi slagati oko toga tko je najbolji sopran na svijetu. Međutim, primjereno je zabilježiti u članku kako je neki umjetnik primljen od strane istaknutih stručnjaka, kritičara i publike. Na primjer, članak o Krleži bi svakako trebao naglasiti da se Krležu smatra jednim od najvećih pisaca koji su pisali Hrvatskim jezikom. Općenitije rečeno, ponekad je dozvoljeno i primjereno u članku zabilježiti i istaknuti reputaciju (ili ozloglašenost) osobe o kojoj članak piše u slučaju da je takva reputacija široko rasprostranjena i informativna za čitatelja. Članci o stvaralačkim ili umjetničkim djelima bi trebali donositi širi pregled najčešćih umjetničkih kritika ili tumačenja, po mogućnosti koristeći citate stručnjaka koji takve kritike i tumačenja iznose. Provjerljive kritike od strane stručne publike i javnosti čitatelju daju koristan kontekst za sagledavanje umjetničkih djela.

Riječi na koje moramo paziti[uredi | uredi kôd]

Ne postoje zabranjene riječi ni izrazi na Wikipediji. Međutim, određene izraze bi trebali koristiti vrlo pažljivo, jer mogu uvesti pristranost u članak kojeg uređujemo. Ne primjer, riječ "navodno", kao u izjavi "Ivan je navodno platio sendvič", ili riječ "tvrdi" u izjavi "Ivan tvrdi da je platio sendvič", može implicirati manjak kredibiliteta takve izjave. Koristeći ove ili slične izraze sumnje možemo u članku stvoriti utisak da se jedno gledište preferira u odnosu na drugo. Pokušajte prenijeti činjenice na jednostavniji način, bez da koristite takve dvosmislene riječi. Primjerice, puno bolje je napisati samo: "Ivan je rekao da je platio sendvič". Težite tome da iz članaka eliminirate izraze koji su laskavi ili dodvornički, ponižavajući ili podcjenjivački, nejasni i neodređeni, predstavljaju otrcane fraze ili direktno podupiru pojedino gledište (osim u slučaju da su ti izrazi dio citata od strane izvora vrijednog pažnje).

Pristranost u izvorima[uredi | uredi kôd]

Uobičajan argeument u sporovima između suradnika o tome koji izvor koristiti je taj kad jedna strana tvrdi da je neki izvor pristran pa bi prednost trebalo dati drugom izvoru. Neki suradnici tvrde kako se pristrani izvori ne bi trebali koristiti budući da u članke unose neprimjernu pristranost i vlastitu točku gledišta. Međutim, pristrani izvori nisu sami po sebi zabranjeni, samo na osnovu očigledne pristranosti (iako ih mogu diskvalificirati druge kvalitativne značajke izvora). Točka neutralnosti članka se postiže na način da međusobno uravnotežujemo pristranost izvora u članku, stalno vodeći računa o opravdanoj težini i vjerodostojnosti svakog pojedinog izvora, a ne isključivanjem svih onih izvora koji se ne slažu sa gledištem uređivača članka. To ne znači da pristrani izvori uopće moraju biti korišteni. Ponekad je za članak bolje da pristrana gledišta naprosto ne koristimo.

Rješavanje sporova oko neutralnosti[uredi | uredi kôd]