Suradnik:Imbehind/Provjerljivost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Na Wikipediji riječ provjerljivost znači da drugi ljudi koji koriste enciklopediju imaju mogućnost provjere da informacija iznesena u članku doista dolazi iz vjerodostojnog izvora. Wikipedija ne služi objavljivanju vlastitih istraživanja. Sadržaj Wikipedije je u potpunosti određen i limitiran isključivo na informacije koje su već prethodno objavljene od strane drugih izvora. Sadržaj wikipedije se ne stvara temeljem osobnih uvjerenja i iskustava suradnika wikipedista koji Wikipediju uređuju. Čak i ako ste sigurni da je neka informacija točna i istinita, prije nego što je objavite, mora zadovoljiti kriterij provjerljivosti. Ako se vjerodostojni izvori ne slažu u svojim stajalištima, onda moramo nastojati zadržati neutralnost tako da u članku prikažemo gledišta svih vjerodostojnih izvora i to na način koji je srazmjeran opravdanoj težini koju svako gledište ima.

Sav materijal u Glavnom imenskom prostoru, uključujući sve u člancima, listama i opisima fotografija ili ilustracija mora biti provjerljiv. Za sve navode te za bilo koji materijal čija je provjerljivost osporavana ili vjerojatno nekome može biti sporna moramo koristiti linijsko pripisivanje vjerodostojnog izvora koji direktno podržava sporni materijal. Svaki materijal za kojeg se traži izvor, a izvor ne postoji, smije biti obrisan. Ako uočimo prijeporan materijal o živućim osobama koji ne navodi izvore, ili izvori nisu vjerodostojni, moramo odmah obrisati.

Za upute kako pripisivati ili navoditi izvore pogledajte smjernicu Navođenje izvora. Svi članci kao i sav sadržaj u njima moraju biti usklađeni i sa pravilima Wikipedije oko autorskih prava.

Pravilo provjerljivosti (WP:P, WP:PRO) je jedno od tri ključna pravila vezanih za sadržaj koje, zajedno sa pravilima Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) i Nepristrano gledište (WP:NG), određuje vrstu i kvalitetu materijala koji su prihvatljivi u člancima na Wikipediji. Zbog toga što ova pravila funkcioniraju kao jedna cjelina, tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, ne smiju se nikad interpretirati odvojeno, a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.


Dužnost i nužnost navođenja izvora[uredi | uredi kôd]

Sav sadržaj mora biti provjerljiv. Teret dokazivanja provjerljivosti leži na uređivaču koji postavi novi ili vrati izbrisani materijal, a zadovoljava se linijskim pripisivanjem vjerodstojnog izvora koji direktno podržava[a] sporni sadržaj tj. doprinos suradnika[b].

Sve navode te bilo koji materijal čija je provjerljivost osporavana ili vjerojatno nekome može biti sporna pripisujte koristeći linijsko pripisivanje vjerodostostojnog i objavljenog izvora. Pripisani izvor mora jasno podržavati materijal u članku točno onako kako je u članku prikazan. Uvijek pripisujte izvore na jasan način, a idealno bi bilo kad bi uvijek naveli broj stranice (ili stranica) - iako je ponekad dovoljno navesti odjeljak, poglavlje, odlomak ili neki drugi segment podjele korištene u izvoru. Pogledajte smjernicu Navođenje izvora za više informacija o tome kako se to radi.

Bilo koji sadržaj za kojeg ne postoji pripisani vjerodostojni izvor koji ga direktno podržava, smije biti uklonjen i ne smije se vratiti nazad u članak bez korištenja linijskog pripisivanja vjerodostojnog izvora. Koliko brzo nakon originalnog postavljanja i da li bi uopće novopostavljeni materijal bez linijskog pripisivanja vjerodostojnog izvora trebao biti uklonjen od strane suradnika koji ga smatra spornim ovisi o konkrentom mateirjalu i općem stanju članka. Ponekad će vam suradnici s pravom prigovoriti ako im niste dali dovoljno vremena da umetnu izvore. U takvim slučajevima radije razmotrite korištenje linijske oznake [nedostaje izvor] kao privremenog koraka.[c] Kada uklanjate ili označavate materijal zbog toga što nema linijsko pripisivanje izvora, a ukoliko smatrate da materijal uopće nije provjerljiv, jer ste uvjereni da je nemoguće pronaći vjerodostojne objavljene izvore koji bi ga potvrdili, to jasno naglasite i u opisu izmjena prilikom snimanja promjene i na SZR članka.[d] Ako pak smatrate da je materijal provjerljiv, bilo bi dobro, a i u duhu Wikipedije, prije nego što materijal krenete brisati ili označavati, da uvijek barem razmotrite mogućnost samostalnog dodavanja linijskog pripisivanja koje po vama nedostaje.

Ne ostavljajte sa sobom u članku nepripisani ili loše pripisani materijal koji bi mogao štetiti ugledu živućih osoba [e] ili postojećih skupina u društvu i ne premještajte takve mateirjale na stranice za razgovor članka. Trebali bi biti upoznati i s tim kako se pravilo WP:Životopisi živih osoba primjenjuje na skupine.

Napomene[uredi | uredi kôd]

[a] Kad kažemo "direktno podržava", pod tim smatramo da je prenesena informacija koju sadrži članak izravno prisutna i u izvoru i to na način da korištenje materijala iz izvora u članku ne krši pravilo Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) Lokacija bilo kojeg pojedinačnog pripisivanja, uključujući i mogućnost da pripisivanje uopće i ne postoji u članku, nije povezano sa činjenicom da li izvor direktno podržava materijal u članku ili ne podržava.

[b] Jednom kad uređivač pripiše bilo koji izvor za kojeg smatra, u dobroj vjeri, da je dovoljan, onda bilo koji drugi suradnik koji ukloni taj isti materijal ima obavezu pojasniti konkretne razloge koji opravdavaju uklanjanje doprinosa drugog suradnika sa Wikipedije (na primjer, zašto smatra da je: izvor nevjerodostojan, da izvor ne podržava materijal u članku, da je materijalu dana neopravdana težina, da je sadržaj neenciklopedijski, itd.). Ukoliko je potrebno, od svih suradnika se očekuje da pomognu pri uspostavi konsenzusa, a svi problemi sa materijalom i pripisivanjem bi trebali biti riješeni prije nego što se materijal eventualno vrati nazad u članak.

[c] Može se dogoditi da članak sadrži toliko malo pripisivanja da je nepraktično dodavati linijske oznake [nedostaje izvor] na svako mjesto kojeg smatrate spornim. U tom slučaju razmotrite postavljanje oznake {{nedostaje izvor odlomak}} na sporno poglavlje ili oznake {{nedostaje izvor}} na cijeli članak.

[d] Kada uklanjate ili označavate takav materijal, vodite računa o tome da takva uređivanja mogu biti lako krivo protumačena. Neki suradnici prigovaraju drugima koji imaju običaj raditi česta brisanja nepripisanog materijala velikih razmjera, pogotovo kad je vidljivo da ne čine nikakve napore da da prvo poboljšaju sporne materijale. Prilikom brisanja ili označavanja nemojte se fokusirati samo na određenu točku gledišta, jer bi se to moglo protumačiti kršenjem pravila WP:NG. Također, uvijek prvo provjerite da sporni materijal možda nije ispravno pripisan negdje drugdje u članku. Iz svih navedenih razloga, preporučljivo je jasno komunicirati zajednici dobro promišljene razloge zašto vjerujete da sporni materijal nije provjerljiv.

[e] Jimmy Wales: "Uvijek je bolja nikakva informacija od informacije koja navodi na krivi zaključak ili od lažne informacije" [1], WikiEN-l, 16 svibnja, 2006: "Ne mogu dovoljno jako ovo naglasiti. Među nekim suradnicima izgleda postoji užasna sklonost da svakakve nasumične, špekulativne, 'čuo sam negdje' pseudoinformacije označavaju sa [nedostaje izvor] oznakom. Pogrešno. Njih bi trebalo agresivno ukloniti, osim ako ne mogu biti pripisane. Ovo je istinito za sve informacije, ali pogotovo za negativne informacije o živućim osobama."

Vjerodostojni izvori[uredi | uredi kôd]

Što ubrajamo u vjerodostojne izvore?[uredi | uredi kôd]

(Za više informacija pogledajte smjernicu Vjerodostojni izvori)

Riječ "izvor", kad se radi o citiranju izvora unutar Wikipedije, ima tri različita značenja:

  • Cjelokupno djelo, samo po sebi (članak, knjiga)
  • Autor ili stvaralac djela (pisac, novinar)
  • Izdavač djela (novinka kuća, izdavač knjiga)

Svako od tri značenja utječe na vjerodostojnost. Vjerodostojni izvori mogu biti ili (1) objavljeni materijali čiji je postupak objave pouzdan ili (2) autori koji se smatraju autoritetima u odnosu na subjekt, ili oboje. Navedene osobine sadržaja moraju se moći obrazložiti i dokazati drugim osobama koje vjerodostojnost dovode u pitanje.

Članke treba temeljiti na vjerodostojnim, neovisnim i objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju po pitanju točnosti i praksu redovitog provjeravanja istinitosti sadržaja kojeg objavljuju (fact-checking). Izvorni materijal mora biti objavljen, a pod tim, za naše potrebe, podrazumijevamo da je materijal "dostupan javnosti u nekom obliku". Ovo uključuje materijale poput dokumenata koji su dostupni u nekoj javno dostupnoj arhivi, kao i natpise koji su dostupni na javnim mjestima kao npr. na nadgrobnim spomenicima ili pak na internetu. Neobjavljene materijale ne smatramo vjerodostojnima. Moramo uvijek koristiti izvore koji direktno podržavaju materijal objavljen u članku i koji odgovaraju iznijetim tvrdnjama. Primjerenost svakog pojedinog izvora ovisi o kontekstu. Iza najboljih izvora stoje profesionalne organizacije koje se stručno bave provjerom činjenica, analiziranjem pravnih učinaka te pomnim pregledavanjem prikupljenih dokaza i iznesenih argumenata. Što su kriteriji za provođenje navedenih radnji strože postavljeni te što je veća disciplina u njihovom provođenju to je izvor vjerodostojniji. Posebnu pažnju treba posvetiti pripisivanju izvora sadržaju koji se tiče živućih osoba ili medicinskih tema.

Kada su dostupni, znanstveni i stručni radovi i članci koji su prošli proces recenzije, znanstvene monografije i udžbenici su obično najbolji i najvjerodostojniji izvori za teme poput povijesti, medicine i općenito znanosti. Suradnici na Wikipediji smiju korisititi i materijale iz pouzdanih ne-akademskih izvora, a posebno materijale koji su objavljeni od strane popularnih nekontroverznih izvora visoke kvalitete.

Općenito gledano, najvjerodostojniji izvori su:

  • Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj, prije objave, prošao proces stručnih recenzija od strane relevantnih renomiranih stručnjaka
  • Knjige koje su objavljene od strane sveučilišnih izdavača
  • Udžbenici na sveučilišnom nivou
  • Magazini, časopisi i knjige objavljene od strane uglednih izdavačkih kuća
  • Pouzdane, visokotiražne dnevne novine

Suradnici smiju koristiti i izvore dostupne na internetu, ali uz primjenu identilčnih kriterija kao i za izvore dostupne na klasičnim medijima.

Blogovi u dnevnim novinama i magazinima[uredi | uredi kôd]

Neke dnevne novine, magazini i druge novinske organizacije na internetu objavljuju kolumne koje se zovu blogovi. Oni mogu biti prihvatljivi izvori ako su nihovi autori profesionalci, ali koristite ih uz veliki oprez zbog toga što takvi blogovi često nisu podvrgnuti uobičajenom procesu redovitog provjeravanja točnosti sadržaja koji koji se standardno koristi unutar te iste novinske organizacije. Uvijek se pokušajte prisjetiti poznate izreke koja kaže da izuzetne tvrdnje zahtijevaju izuzetne dokaze. Ako novinska kuća u blogu objavi urednički komentar ili nečije stajalište, uvijek u tesktu članka na Wikipediji pripišite taj komentar ili stajalište direktno autoru (na primjer "Mirko Mirković je napisao da ..."). Nikad ne koristite kao izvor komentare čitatelja ostavljene ispod članaka na blogu. Za osobne i grupne blogove koje ne smatramo vjerodostojnim izvorima pogledajte poglavlje Samo-objavljeni izvori niže u ovom tekstu.

Oglasna ploča sa vjerodostojnim izvorima i smjernice[uredi | uredi kôd]

Za raspravu o vjerodostojnosti točno određenog izvora za pojedinu tvrdnju, pogledajte stranicu Wikipedia:Reliable sources/Noticeboard koja se bavi primjenom ovog pravila na konkretne slučajeve u praksi. Za smjernicu koja govori o vjerodostojnosti pojedine vrste izvora pogledajte Wikipedija:Vjerodostojni izvori. U slučaju bilo kakvog razilaženja između ovog pravila i smjernice Wikipedija:Vjerodostojni izvori ili bilo koje druge smjernice koja se tiče izvora i njihovog pripisivanja, ovo pravilo ima prioritet.

Izvori koji obično nisu vjerodostojni[uredi | uredi kôd]

Upitni izvori[uredi | uredi kôd]

Upitni izvori su oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nazdor ili oni koji se očito nalaze u sukobu interesa.

Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim ili njihov sadržaj predstavlja reklamu, ili se značajno oslanjaju na nepotvrđene glasine, ogovaranja ili osobna stajališta. Upitni izvori bi se trebali koristiti samo kao izvori za sadržaje o njima samima, kao što je slučaj ako radimo Wikipedijski članak o takvim izvorima. Takvi izvori nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama ili trećim osobama, što uključuje i tvrdnje o institucijama ili o živim ili mrtvim osobama. Pravila upotreba upitnih izvora je u praksi jako ograničena.

Predatorski stručni časopisi otvorenog pristupa se također smatraju upitnima, zbog nedostatka sustavnog provjeravanja kvalitete objavljenih članaka od strane relevantnih stručnjaka.

Samo-objavljeni izvori[uredi | uredi kôd]

Danas bilo tko može napraviti osobnu web stranicu, objaviti knjigu ili tvrditi za sebe da je stručnjak. To su razlozi zašto samo-objavljene izvore kao što su knjige, patenti, cirkularna pisma, osobne internetske stranice, osobni i grupni blogovi (koje razlikujemo od newsblogova), farme sadržaja, objave na internetskim forumima ili na društvenim mrežama u velikom broju slučajeva nisu prihvatljivi kao izvori općenito. Samo-objavljeni stručni izvori mogu se smatrati vjerodostojnima samo ako su objavljeni od strane priznatog stručnjaka na temu sadržaja kojeg se donosi u članku i to stručnjaka čiji su radovi u relevantnom polju već prije bili objavljivani od strane pouzdanih, neovisnih izdavača. Svejedno, budite oprezni kad koristitie takve izvore: ako je informacija koju želimo koristiti prikladna za uključivanje u wiki članak, netko drugi je vjerojatno već objavio u neovosnom pouzdanom izvoru. Nikad ne koristite samo-objavljene izvore kao što su sadržaji izneseni od treće strane ako je tema sadržaja kojeg radimo neka živa osoba, čak i ako je autor ekspert, dobro poznat profesionalni istraživač ili pisac.

Samo-objavljeni izvori ili upitni izvori kao izvori o njima samima[uredi | uredi kôd]

Samo-objavljeni i upitni izvori mogu se koristiti kao izvori informacija o njima samima, obično ako je članak kojeg pišemo o njima ili njihovim aktivnostima, bez potrebe da takav izvor bude objavljivani i priznati stručnjak u polju koje obrađuje, sve dok:

  1. sadržaj prekomjerno ne promovira prstrano gledište izvora niti iznosi izvanredne tvrdnje;
  2. ne uključuje tvrdnje o trećim stranama;
  3. ne uključuje tvrdnje o događajima nevezanim za izvor;
  4. nema osnovane sumnje u autentičnost izvora;
  5. članak kojeg pišemo nije zasnovan većinom na sličnim izvorima.

Ova pravila su također primjenjiva na mateirjale objavljene od strane izvora na društvenim mrežama kao što su Twitter, Tumblr, LinkedIn, Reddit i Facebook.

Wikipedija i izvori koji je koriste kao izvor ili prenose sadržaje[uredi | uredi kôd]

Nemojte koristiti članke na Wikipediji (bez obzira radi li se o engleskoj verziji Wikipedije ili Wikipedijama na drugim jezicima) kao izvore. Također, nemojte koristiti internetske stranice koje kopiraju sadržaj Wikipedije ili izdanja koja se oslanjaju na materijale sa Wikipedije kao izvore. Sadržaj iz članaka na Wikipediji ne može se smatrati pouzdanim osim ukoliko nije popraćen citatima iz provjernih izvora. Potvrdite da takvi izvori potvrđuju sadržaj pa ih koristite direktno. (Postoji također i rizik cirkularnog referenciranja/navođenja kada se članak na Wikipediji koristi u isvedenim radovima kao izvor.)

Izuzetak koji je dozvoljen je slučaj kad je sama Wikipedija tema članka kojeg pišemo pa u tom slučaju smijemo citirati članak, upute, rasprave, statistike ili druge sadržaje sa Wikipedije (ili sestrinkog projekta) da podržimo sadržaje i izjave koji o Wikipediji govore. Wikipedija ili njeni sestrinski projekti su u ovom slučaju primarni izvori i mogu se koristiti slijedeći pravila o navođenju primarnih izvora. Takvo korištenje bi trebalo izbjegavati originalno istraživanje, nesrazmjerno naglašavanje Wikipedijine uloge ili stavova kao i neprimjerene reference na vlastite sadržaje ili samoreklamu. Tekst članka trebao bi sadržavati jasne napomene kako se radi o materijalima čiji je izvor Wikipedija sama, kako bi čitatelj odmah bio svjestan potencijalne pristranosti.