Suradnik:Rjecina/NATO i Hrvatska

Izvor: Wikipedija

stanovništva koje se plebiscitarno protivi toj odluci. Razlog za tu odluku se nalazi u činjenici da trenutačno samo 29 % stanovništva (1) podržava ulazak u ovu vojnu organizaciju.

Kampanja[uredi | uredi kôd]

Dana 14.02.2007 godine u novinama Vjesnik koje se nalaze pod potpunom državnom kontrolom izdano je 7 razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ući u NATO (2). Kako su ti prezentirano razlozi izdani ubrzo na internet stranicama Ministarstvo obrane Republike Hrvatske može su jedino podrazumjevati kako je ono njihov tvorac ili ih u najmanjem slučaju žestoko podržava. Tamo prezentirani razlozi zbog kojih bi stanovništvo Hrvatske trebalo promjeniti svoje mišljenje su:

  • Pristupanjem NATO-u proračunski izdaci Hrvatske za reformu obrambenog sustava će biti znatno niži.
  • Ulaskom u NATO Hrvatska će dobiti čvrsto jamstvo da će njezin suverenitet i teritorijalna cjelovitost biti sačuvani.
  • Ulaskom u NATO Hrvatska bi postala članicom organizacije u kojoj su gospodarski i politički najnaprednije države svijeta.
  • Smještaj NATO-vih baza na teritoriju potencijalnih država članica nije preduvjet za pristupanje savezu.
  • U ovom trenutku ne postoje politički i strateško-sigurnosni razlozi, a niti realni planovi za izgradnju novih vojnih baza na teritoriju republike Hrvatske.
  • Hrvatska bi bila u nepovoljnijem položaju ako bi ostala izvan Saveza tj. izvan procesa donošenja odluka koje utječu na njenu i na njezinu vlastitu budućnost.
  • Ulaskom u NATO Hrvatska bi dobila novu dimenziju međunarodne politike, novo mjesto te ulogu u svjetskom poretku, a nacionalna moć Hrvatske postaje time veća i značajnija.

Odgovor[uredi | uredi kôd]

Kako bi se ukazalo da je ova kampanja ništa drugo do propaganda uperena na vlastito stanovništva na ove podatke o koristima za Hrvatsku odgovoriti se mora točkom na točku.

  • Ova izjava je najobičnija laž pošto su sve bivše komunističke države tijekom procedure ulaska i nakon njega bile prisiljene povećati izdatke za obranu (3).
  • Danas nitko ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Hrvatske iako je kao što se veoma dobro zna još 2003 godine Voice of America proglasio ovaj razlog odlučujućim radi ulaska u Savez (4).
  • Ovaj razlog je možda i istinit ali ne smijemo zaboraviti da se u NATO ne nalaze Kina, Japan i Rusija.
  • Ovdje se ne navodi da se baze neće graditi samo da njihova gradnja nije obvezujući uvjet. Time se ujedno ukazuje na žestoko protivljenje stanovništva bazama što je bilo dokazano pri protivljenju stanovništva stavljanju radara na Učku (5).
  • Ovaj razlog je gotovo identičan prethodnom samo što se sada navodi kako se nove vojne baze neće graditi. Tom argumentacijom se otvara mogućnost da se jedna ili više hrvatskih vojnih baza prepusti na korištenje za NATO. Sam bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul je bio tijekom mandata izjavio da Hrvatska neće moći izbjeći davanje baza NATO-u (6).
  • Ovo izjava dovodi u pitanje da li će NATO kršiti teritorijalni integritet Hrvatske ako ona ne uđe u njega.
  • Izjava je potpuno istinita. Na žalost trebalo bi pitati ministarstvo vanjskih poslova kakav utjecaj na odnose Hrvatske i prijateljskih muslimanskih zemalja će imati ulazak u NATO.

Izvori[uredi | uredi kôd]