Svač
Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori. Nastao je Svač u najranijem razdoblju povijesti dukljanske države.
Najnovija istraživanja Svača od strane crnogorskih arheologa su dovela do procjene kako je utvrda u jednom razdoblju moguće bila sjedište države Vojislavljevića, prvotne crnogorske narodne dinastije.
Podrobniji članak o temi: Dukljanska crkvaPoložaj[uredi | uredi kôd]
Svač se nalazi na stijeni iznad Šaskog jezera, oko 25 km sjeveroistočno od Ulcinja, kod suvremenog sela Šas.
Prvi pomen i značaj[uredi | uredi kôd]
Kao sjedište episkopije (Dioecesis Suacinensis), u sačuvanim povijesnim izvorima, spominje se Svač u 8. st.
Podrobniji članak o temi: Svačka biskupijaNo, kao naseobina je Svač sigurno stariji. Najnovija istraživanja crnogorskih arheologa su dovela do otkrića fragmenata koji potječu iz neolita, eneolita, željeznoga doba, te iz 4. st.
Rukovoditelj otkopavanja na Svaču je 2012. kazao (citat u orig.):
»Nesumnjivo je da se ovdje radi o čitavom manastirskom kompleksu koji je u 11. i 12. vijeku bio veoma važan za državu Vojislavljevića. Moguće da je Svač u jednom periodu bio i centar države«Utvrda[uredi | uredi kôd]
Svač je bio okružen zidovima s kulama.
Glavni je ulaz bio sa sjeverne strane, gdje se nalaze i tragovi podgrađa (lat. suburbium). Ispred ulaza, van zidina, pronađeni su ostaci jedne manje crkve.
Unutar zidina, pored ulaza, bila je katedrala sv. Ivana sazidana 1300. godine. Ta je katedrala moguće na temelju starijeg sakralnog zdanja, jer je apsida katedrale ubačena u prizemlje starijeg zdanja od kojeg očuvan kat.
Na južnoj se strani utvrde stijene sokomito spuštaju prema jezeru. Pretpostavlja se da se tuda spuštalo do vode. Tu su zamjećeni ostaci kapije.
Unutar suvremenog arheološkog nalazišta Svač pronađeni su fragmenti zgrada za stanovanje.
Platformu Svača znanstvenici procjenjuju na oko 6 ha.
Broj crkava[uredi | uredi kôd]
Prema legendi, Svač je imao crkava koliko u godini dana. U stvarnosti, do konca 2012. godine, crnogorski arheolozi su pronašli 15 crkava, no vjeruje se kako ih ima još.[1]
Razaranja Svača[uredi | uredi kôd]
Svač je razorio srpski vladar Stefan Nemanja godine. Nemanjin sin, prvi srpski kralj Stefan Prvovjenčani, u spisu o svom ocu Žitje. Sv. Simeona, izvješćuje da je Nemanja, osim Drivasta, Skadra, Ulcinja, "grad slavnoga Bara"... također srušio i Svač:
»... gradove poobara, i poruši, i pretvori slavu njihovu u pustoš...«No, kasnije je Svač obnovljen, da bi početkom 16. st. život u njemu, vjerojatno zbog nadiranja Turaka, potpuno zamro.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b ZAPIS IZ SVAČA: Sarkofag stanovnika uspavanog grada, na crnogorskom jeziku. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. veljače 2021. Pristupljeno 10. ožujka 2013.
- ↑ Stefan Prvovjenčani (sin Nemanjin), Žitje Sv. Simeona, na srpskom jeziku
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (crnog.) Maksut Dž. Hadžibrahimović: Antički i srednjovjekovni grad Svač, Montenegrina - digitalna biblioteka crnogorske kulture i nasljedja