Svač

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svač, ostaci Katedrale sv. Jovana

Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori. Nastao je Svač u najranijem razdoblju povijesti dukljanske države.

Najnovija istraživanja Svača od strane crnogorskih arheologa su dovela do procjene kako je utvrda u jednom razdoblju moguće bila sjedište države Vojislavljevića, prvotne crnogorske narodne dinastije.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dukljanska crkva

Položaj[uredi VE | uredi]

Zemljopisni položaj Svača

Svač se nalazi na stijeni iznad Šaskog jezera, oko 25 km sjeveroistočno od Ulcinja, kod suvremenog sela Šas.

Prvi pomen i značaj[uredi VE | uredi]

Kao sjedište episkopije (Dioecesis Suacinensis), u sačuvanim povijesnim izvorima, pominje se Svač u 8. st.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svačka biskupija

No, kao naseobina je Svač sigurno stariji. Najnovija istraživanja crnogorskih arheologa su dovela do otkrića fragmenata koji potječu iz neolita, eneolita, željeznoga doba, te iz 4. st.

Rukovoditelj otkopavanja na Svaču je 2012. kazao (citat u orig.):

Wikicitati „Nesumnjivo je da se ovdje radi o čitavom manastirskom kompleksu koji je u 11. i 12. vijeku bio veoma važan za državu Vojislavljevića. Moguće da je Svač u jednom periodu bio i centar države”
()

[1]

Utvrda[uredi VE | uredi]

Katedrala sv. Jovana: A) Osnova B) Podužni presjek

Svač je bio okružen zidovima sa kulama.

Glavni je ulaz bio sa sjeverne strane, gdje se nalaze i tragovi podgrađa (lat. suburbium). Ispred ulaza, van zidina, pronađeni su ostaci jedne manje crkve.

Unutar zidina, pored ulaza, bila je Katadrala sv. Jovana ozidana 1300. godine. Ta je katedrala moguće na temelju starijeg sakralnog zdanja, jer je apsida katedrale ubačena u prizemlje starijeg zdanja od kojeg očuvan sprat.

Na južnoj se strani utvrde stijene sokomito spuštaju prema jezeru. Pretpostavlja se da se tuda spuštalo do vode. Tu su zamjećeni ostaci kapije.

Unutar suvremenog arheološkog nalazišta Svač pronađeni su fragmenti zgrada za stanovanje.

Platformu Svača znanstvenici procjenjuju na oko 6 ha.

Broj crkava[uredi VE | uredi]

Prema legendi, Svač je imao crkava koliko u godini dana. U stvarnosti, do konca 2012. godine, crnogorski arheolozi su pronašli 15 crkava, no vjeruje se kako ih ima još.[1]

Razaranja Svača[uredi VE | uredi]

Svač je razorio srpski vladar Stefan Nemanja godine. Nemanjin sin, prvi srpski kralj Stefan Prvovjenčani, u spisu o svom ocu Žitje. Sv. Simeona, izvješćuje da je Nemanja, osim Drivasta, Skadara, Ulcinja, "grad slavnoga Bara"... također srušio i Svač:

Wikicitati „... gradove poobara, i poruši, i pretvori slavu njihovu u pustoš...”
()

[2]

No, kasnije je Svač obnovljen, da bi početkom 16. st. život u njemu, vjerojatno zbog nadiranja Turaka, potpuno zamro.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]