Svetište Gospe od Altöttinga
|
Svetište Gospe od Altöttinga
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Altötting, Bavarska, Njemačka |
| Koordinate | 48°13′35″N 12°40′36″E / 48.22627°N 12.676549°E |
| Religija | kršćanstvo |
| Patron | Sv. Marija, Majka Božja |
Svetište Gospe od Altöttinga, poznato i kao Kapela milosti (njem. Gnadenkapelle), nacionalno je svetište Bavarske posvećeno Blaženoj Djevici Mariji. To je svetište jedno od najznačajnijih i najposjećenijih hodočasničkih mjesta u Njemačkoj i Europi,[1][2] a često ga nazivaju i njemačkim Lourdesom.[3] Zagovoru Gospe od Altöttinga pripisuju se mnoga čudesna ozdravljenja o kojima svjedoči mnoštvo zavjetnih darova izloženih u trijemu koji okružuje kapelu.[4] U unutrašnjosti Kapele milosti čuvaju se srca bavarskih vladara.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Datiranje izgradnje Kapele milosti u razdoblje između 8. i 10. stoljeća još uvijek izaziva mnoge prijepore. Već je 748. godine Altötting bio rezidencija Agilolfinga, najstarije bavarske vojvodske obitelji.[5] Četrdeset godina kasnije to je mjesto postalo kraljevskom rezidencijom Karolinga, franačke plemićke dinastije. Iz tog doba najvjerojatnije potječu temelji i oktogonski oblik tadašnje kapele.[6] Pretpostavlja se da je ranobizantska osmerokutna crkva San Vitale u Ravenni (početak 6. stoljeća) graditeljima poslužila kao uzor za vojvodsku krstionicu. Ta pretpostavka svrstava Kapelu milosti u istu arhitektonsku tradiciju s najranijim razdobljem izgradnje katedrale u Aachenu, čiji su se graditelji također poslužili oblikom oktogona. Godine 907. grad i rezidencija bili su opustošeni u invaziji Mađara, a tom je prilikom samo osmerokutna krstionica ostala neoštećena. Godine 1494. središnjoj su konstrukciji dodani brod i šiljasti toranj. Oko kapele je 1517. izgrađen trijem, a sakristija je dograđena 1686. godine.
Stoljećima su svetište Gospe od Altöttinga opsluživali franjevci kapucini. Jedan od članova tog rimokatoličkog crkvenog reda, brat Konrad od Parzhama (1818. – 1894.) ondje je služio kao vratar više od 40 godina. Tijekom života postao je poznat po svojoj mudrosti, dobroti, svetosti i mnogim čudesnim ozdravljenjima, a papa Pio XI. proglasio ga je 1934. godine svecem Katoličke Crkve.[3]
Altötting je u studenome 1980. godine posjetio i tadašnji papa Ivan Pavao II.,[4] u čijoj je pratnji bio i kardinal Joseph Ratzinger koji je rođen u obližnjem Marktlu. Dana 11. rujna 2006. Joseph Ratzinger se kao novoizabrani papa Benedikt XVI. vratio u svetište i darovao svoj biskupski prsten koji je nosio dok je kao nadbiskup službovao u Münchenu.[7] Taj prsten danas je dio žezla u ruci Gospe od Altöttinga.
Legenda[uredi | uredi kôd]
Svjetskoj popularnosti Altöttinga kao mjesta hodočašća Majci Božjoj pridonosi i legenda o događaju iz 1489. godine kada se, prema usmenoj predaji, tamo dogodilo sljedeće čudo: trogodišnji dječak pao je u rječicu Mörnbach i utopio se. Pronađeno beživotno tijelo dječaka očajna je majka donijela u kapelicu posvećenu Majci Božjoj, stavila ga na oltar i zajedno s ostalim vjernicima počela moliti za spas svoga sina. Nakon kratkog vremena život se vratio u tijelo naizgled mrtvog djeteta,[4] a legenda kaže i da je spašeni dječak kasnije zaređen za svećenika.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (njem.) Christoph Markschies & Hubert Wolf: Erinnerungsorte des Christentums. C.H.Beck, 2010. ISBN 978-3-406-60500-0 (Google Books.de), pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ (njem.) Joachim Hotz: Wallfahrtskirchen in Europa. Keyser, 1983. ISBN 978-3-87405-158-3 (Google Books.de), pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ a b Hrvatska katolička mreža: Sveti Konrad od Parzhama (objavljeno 16. travnja 2021.), pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ a b c (engl.) ChatolicSaints.Info – Our Lady of Altötting (objavljeno 19. studenoga 2016.), pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ Hrvatska enciklopedija (1941.–1945.): Agilolfingi, pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ (njem.) www.inn-salzach.com – Kunsthistorische Führungen: Mittelalterliche Kunst in Altötting Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. rujna 2021. (Wayback Machine), pristupljeno 11. rujna 2021.
- ↑ (fr.) Benoît XVI au sanctuaire d'Altötting. La Croix, ISSN 0242-6056 (objavljeno 11. rujna 2006.), pristupljeno 11. rujna 2021.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Josef Pfennigmann: Studien zur Geschichte Altöttings im Früh- und Hochmittelalter. Dissertation. ISBN 3-920191-21-8.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
- Velika Gospa
- Mala Gospa
- Marijanska svetišta
- Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj
- Popis marijanskih svetišta u svijetu
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Svetište Gospe od Altöttinga |
Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]
- (njem.) Gnadenort Altötting (službene mrežne stranice)
- www.kathedralen.net – Gnadenkapelle Altötting, Bayern (fotografije)