Koordinate: 45°19′40″N 14°26′28″E / 45.3276737516753°N 14.4411313533783°E / 45.3276737516753; 14.4411313533783

Sveučilišna knjižnica u Rijeci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Spomen ploča na ulazu u Sveučilišnu knjižnicu u Rijeci
Sveučilišna knjižnica u Rijeci

Sveučilišna knjižnica u Rijeci znanstvena je ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično razvojnu ulogu i zadaću.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U 17. stoljeću (1627.) utemeljena je knjižnica u sklopu kolegija i gimnazije isusovačkog reda. Knjižna građa te prve knjižnice predstavlja temelj fonda Sveučilišne knjižnice u Rijeci. U drugoj polovici 18. stoljeća (1773.) za vrijeme jozefinskih reformi ukinute su isusovačke ustanove. Knjižna građa dolazi u posjed grada. Godine 1782. građa isusovačke knjižnice zajedno s dvije velike donacije (Benzoni, Maroti) se objedinjuje, a iste godine je osnovana gradsko-gimnazijska knjižnica. Tijekom 19. stoljeća knjižni fond se značajno povećava uglavnom donacijama, a knjižnica 1892. godine dobiva novi naziv - Biblioteca civica. U tom razdoblju knjižnica se odabirom i nabavom građe profilira kao opće-znanstvena knjižnica. Nakon II. svjetskog rata godine 1948. dolazi do izdvajanja Naučne biblioteke. U drugoj polovici 20. stoljeća otvaranjemfakulteta i visokih škola na području Rijeke i pretvaranjem Rijeke u sveučilišni centar, Naučna biblioteka svoju aktivnost i profil fondova sve više usmjerava prema nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu. Knjižnica postaje 1979. godine pridružena članica Sveučilišta u Rijeci. S osamostaljenjem Hrvatske i u skladu s novim Zakonom o visokim učilištima (1993.), ustanova 1995. godine dobiva novi službeni naziv u formi Sveučilišna knjižnica Rijeka.

Djelatnost[uredi | uredi kôd]

Sveučilišna knjižnica u Rijeci je znanstvena ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično razvojnu ulogu i zadaću. Knjižnična djelatnost obuhvaća nabavu, stručnu obradu i zaštitu knjižne građe, izradu biltena, kataloga te stvaranje informacijskih pomagala, baza podataka.

Sveučilišna knjižnica Rijeka matična je knjižnica za knjižnice sastavnica Sveučilišta u Rijeci te ostale visokoškolske i specijalne knjižnice na području Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije. Poslanje Sveučilišne knjižnice Rijeka jest čuvati baštinske fondove, ali i izgrađivati nove usluge i izvore primjerene potrebama pripadnika Sveučilišta u Rijeci, zajednice i gospodarstva. [1]

Sveučilište u Rijeci 2002. godine dodjeljuje Sveučilišnoj knjižnici središnju ulogu u svim knjižnicama Sveučilišta za uspostavu Knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci (SveRiKS), a 2004. godine stvorena je mrežna stranica Sveučilišne knjižnice s poveznicama na informacije o knjižnicama Sveučilišta i njihovim katalozima. 2012. godine osnovana je nova visokoškolska knjižnica u sastavu Sveučilišne knjižnice, smještena u zgradi sveučilišnih odjela, namijenjena sastavnicama u kampusu koje nemaju vlastitu knjižnicu, a koja je 2013. godine registrirana kao podružnica Sveučilišne knjižnice Rijeka. [2]

2015. godine Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je priznanje 'Knjižnica godine' Sveučilišnoj knjižnici Rijeka za posebnu kvalitetu svojega rada, a na primjer i uzor svim hrvatskim knjižnicama. [3]

Građa[uredi | uredi kôd]

Sveučilišna knjižnica u Rijeci

Kao rezultat višestoljetnog razvoja, Sveučilišna knjižnica Rijeka danas ima tri velike zbirke: Zbirku stare i rijetke građe sa zbirkama Biblioteca civica, Rara i Povijesnim zbirkama, Zavičajnu zbirku Adriatica sa Sveučilišnim repozitorijem i Općim djelom zbirke, i Znanstvenu zbirku s Nacionalnom zbirkom.[1]

Knjižna građa je vrlo bogata i vrijedna. Cjelokupni fond sakupljen do 1969. godine s oko 200.000 jedinica građe registriran je kao kulturno dobro. U fondu poseban kulturno-povijesni značaj imaju Inkunabule te Povijesna zbirka sa starom i rijetkom građom od oko 3.000 jedinica. Sveučilišna knjižnica u Rijeci provodi digitalizaciju građe Povijesne zbirke koja obuhvaća razdoblje od 16. stoljeća do 1947. godine.

Usluge[uredi | uredi kôd]

Rad s korisnicima, pružanje stručne pomoći s područja djelatnosti, organiziranje seminara, predavanja te drugih oblika kulturnih i edukativnih aktivnosti.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Kosić, Sanja; Heberling Dragičević, Sanja. 2017. Izrada smjernica za izgradnju fonda u hibridnim knjižnicama – iskustva Sveučilišne knjižnice Rijeka. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 60 (4): 161–189. ISSN 0507-1925
  2. Tomljanović, Senka. 13. rujna 2016. Uloga matične službe Sveučilišne knjižnice Rijeka u izgradnji knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci 2002.-2014. Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. 20 (1): 33–42. ISSN 1848-5308
  3. Hrvatsko knjižničarsko društvo. 17. srpnja 2015. Hrvatsko knjižničarsko društvo :: Obavijesti. www.hkdrustvo.hr. Pristupljeno 31. ožujka 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sveučilišna knjižnica u Rijeci


Cro semicolon plain.svg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.