Sveučilište u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sveučilište u Sarajevu
Universitas Studiorum Saraievoensis
Osnovano 2. prosinca 1949.
Tip: javno sveučilište
Flag of Sarajevo Canton.svg
Rektor: Muharem Avdispahić
Fakulteti: 22
Studenti: 29 586 (2014./15.)
Mjesto: Sarajevo, BiH
Web stranica: uns.ba

Sveučilište u Sarajevu (Univerzitet u Sarajevu; lat. Universitas Studiorum Saraievoensis) je najveće i najstarije sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu osnovano 1949.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest visokog obrazovanja u Sarajevu seže u 1537., kada je osnovan Gazi Husrevbegov vakuf. Gazi Husrevbegova knjižnica je u svojstvu pridruženog člana, najstarija institucija u okviru Sveučilišta u Sarajevu. Nakon dolaska Austrougarske, osnovana je Šerijatska sudačka škola 1887., Zemaljski muzej 1888., Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890. Sarajevsko-reljevska pravoslavna bogoslovija je 1892. uzdignuta na razinu visoke škole. Zemaljski muzej danas je pridruženi član, a Katolički bogoslovni fakultet punopravni član Sveučilišta u Sarajevu. Poljoprivredno-šumarski fakultet osnovan je 1940., a Medicinski fakultet 1944.[1]

Godinu dana nakon Drugog svjetskog rata, u Sarajevu je s radom počela i Viša pedagoška škola te Biološki institut. Nakon što je poslije Medicinskog, Pravnog i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta otvoren i Tehnički fakultet, Skupština NR BiH je 1949. donijela Zakon o Univerzitetu kojim je osnovano Sveučilište u Sarajevu. Filozofski fakultet (s prirodno-matematičkim odsjekom) i Veterinarski fakultet punopravni članovi Sveučilišta postali su 1950. Narednih desetljeća uslijedilo je razdoblje dinamičnog rasta.[1]

Do 1975. Sveučilište u Sarajevu bilo je jedino sveučilište u BiH te osnovni pokretaš razvoja visokog obrazovanja i znanosti, značajno doprinoseći utemeljenju Sveučilišta u Banjoj Luci 1975., Sveučilišta u Tuzli 1976. i Sveučilišta u Mostaru 1977.[1]

U vrijeme neovisnoti RBiH, Sveučilište u Sarajevu je imalo 19 fakulteta, 3 akademije, 4 visoke škole u Sarajevu i 2 fakulteta u Zenici. Tijekom rata u BiH i opsade Sarajeva (5. travnja 1992. - 29. veljače 1996.), Sveučilište je pretrpjelo velike ljudske i materijalne štete kroz stradanja, raseljavanje i odljev nastavnog kadra, fizičko razaranje zgrada i opreme Sveučilišta. [1]

Nakon rata, Sveučilište u Sarajevu je zajdeno s drugim sveučilištima u BiH 1996. pristupilo europskim programima podrške reformi visokog obrazovanja. To je razdoblje obilježeno djelovanjem Sveučilišta na saniranju posljedica ratnih razaranja, stvaranju ambijenta za nastavak stabilnog i kontinuiranog razvoja i potpunije uključivanje Sveučilišta u suvremene europske i svjetske akademske tokove.[1]

U razdoblju od 1997. do 2000., Sveučilište u Sarajevu je koordiniralo na europskom planu prvi TEMPUS projekt nastavnog plana i programa po modelu 3+2. Sveučilište je kao cjelina akademske 2005./06. godine krenulo u proces reforme prema bolonjskim načelima. Razvio je ili sudjeluje u nekoliko međunarodno umreženih programa trećeg ciklusa studija koji nastoje slijediti EHEA-ERA standarde.[1]

Organizacija[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Sarajevu je velika i složena ustanova čiju strukturu danas čini trideset organizacijskih jedinica - 22 fakulteta, 3 akademije, 5 znanstveno-istraživačkih instituta, unutar šest grupacija iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, tehničkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih znanosti te umjetnosti. Među pridruženim članovima Sveučilišta su Nacionalna i sveučilišna knjižnica BiH, Gazi Husrevbegova knjižnica i Zemaljski muzej BiH, kao i druge sveučilišne jedinice.[1]

Usvajanjem Statuta Sveučilišta u svibnju 2013. od strane Senata Sveučilišta, u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH i Zakonom o visokom obrazovanju Sarajevske županije, Sveučilište je napravilo odlučan iskorak od labave asocijacije fakulteta ka Sveučilištu organiziranom na jedan od načina koje je oblikovala relevantna europska tradicija.[1]

Trenutno su objekti većine članova i pridruženih članova Sveučilišta razmješteni na prostoru grada Sarajeva, dok se u Kampusu Sveučilišta, smještenom na lokalitetu bivše vojarne "Maršal Tito", trenutno nalazi skupina od pet fakulteta i dva instituta, te dodatni obrazovni i drugi studentski sadržaji. Urađeni su glavni projekti i pribavljene urbanističke suglasnosti za dio objekata predviđenih prvom fazom realizacije Master plana Kampusa. Master plan je dobio Campus Planing Award, u Bostonu 2004.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Historijat Univerziteta (na bošnjačkom). Sveučilište u Sarajevu. Pristupljeno 25. siječnja 2015.