Svibanjska katastrofa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Svibanjska katastrofa je pojam kojim se u hrvatskoj publicistici označuje niz događaja pretkraj postojanja NDH, slom NDH i događaje koji su uslijedili u tjednima poslije, a odvijali su se uglavnom u svibnju 1945. godine. Vrhunac ove katastrofe je bio pokolj u Bleiburgu te Križni putevi izručenih hrvatskih civila i vojnika.

Tad se mnoštvo hrvatskog naroda povuklo prema Zapadu u nadi da će se moći predati zapadnim Saveznicima koji bi ih zaštitili od indoktriniranih jugokomunističkih Titovih partizana te konvertiranih i/ili amnestiranih četnika. Pripadnici oružanih postrojbâ NDH predavali su se tijekom tih tjedana. Brojni hrvatski vojnici su bili ubijeni dok su se držali odstupnicu, povlačili se, nakon što su se predali u borbama ili nakon što bi se prijavili vlastima, naivno se nadajući da će ih nove vlasti pošteno tretirati. Ista je sudbina snašla desetke tisuća zarobljenih hrvatskih civila koji su ostali u svojim domovima ili drugdje na području NDH, koji su se povlačili s vojskom i koje su Saveznici izručili jugokomunističkim vlastima natrag.

Katastrofičnost i tragičnost ovih događaja je utoliko veća što su se zbila istovremeno s istom vrstom događaja koji su snašli Treći Reich. No težina je u tome što je Treći Reich odnosno Njemačka koja je pokrenula rat, preživjela to i nastavila postojati, dok je samostalna Hrvatska i zamisao o samostalnoj Hrvatskoj praktično zbrisana u domovini. Glede samoga hrvatskoga naroda, dugotrajna negativna posljedica, koja je poništena tek oslobodilačkim ratom protiv velikosrpske agresije 1991.-1995. godine, bila je kompromitacija same ideje hrvatske države.

Hrvati su, time što je jedan dio njih sudjelovao u osovinskim vojnim postrojbama, stekli stigmu "profašističkog naroda", koja je, pojačavana srpsko-jugoslavenskom promidžbom za vrijeme totalitarne komunističke Jugoslavije i prešućivanjem činjenice da su Hrvati aktivnije sudjelovali u antifašističkoj borbi nego neki daleko brojniji narodi (kao i više nego bilo koji narod u propaloj Jugoslaviji), sprječavala i gušila ostvarenje hrvatskoga višesetoljetnoga sna o slobodi i samostalnosti. Tek je Domovinski rat izbrisao te napuhane grijehe prošlosti i propagandne utvare.

Poznati hrvatski emigrantski pisac Vinko Nikolić nazvao je svoj dnevnik koji je pisao tih dana Tragedijom koja se dogodila u svibnju.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Hrvatsko kulturno vijeće Željko Tomašić: Zbivanja oko 2. svjetskog rata (s horvatska.com), 14. travnja 2010., pristupljeno 10. prosinca 2011.
  • Vinko Nikolić: Tragedija se dogodila u svibnju…: jedna (prva) godina egzila u dnevniku "ratnog" zarobljenika broj 324.664, Zagreb, 1995. (Prvo izd. Barcelona-München, 1984.)