Svjetski trgovački centar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svjetski trgovinski centar
{{{opis slike}}}
Osnovni podaci
Mjesto New York City, Sjedinjene Države
Vrijeme gradnje STC 1: kolovoz 1968.
STC 2: siječanj 1969.
STC 3: prosinac 1979.
STC 4, 5 i 6: 1970.
STC 7: 1983.

STC 1: 23. prosinca 1970.
STC 2: 19. srpnja 1971.
STC 3: srpanj 1981.
STC 4, 5 i 6: 1975.
STC 7: svibanj 1987.[1]
Otvorenje 4. travnja 1973.
Rušenje 11. rujna 2001.
Status gradnje Uništen
Arhitekt Minoru Yamasaki
Emery Roth & Sons
Korisnici
Namjena Poslovna zgrada
Vlasnik Lučka uprava New Yorka i New Jerseya do srpnja 2001.
Silverstein Properties od srpnja 2001.
Graditelj Tishman Realty & Construction Company
Tehnički podaci
Visina 417 m
Visina s antenom STC 1: 526 m
Visina s krovom STC 1: 417 m
STC 2: 415 m
Broj katova STC 1 i 2: 110
STC 3: 22
STC 4 i 5: 9
STC 6: 8
STC 7: 47
Broj dizala STC 1 i 2: 99 u svakom
Površina STC 1 i 2: 400 000 m² svaki
STC 4, 5 i 6: 50 000 m² svaki
STC 7: 170 000 m²
Materijal staklo, čelik, aluminij

Izvorni Svjetski trgovinski centar bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New York Cityju u Sjedinjenim Državama. Njegova znamenitost, "Blizanci" (dva najviša tornja) koji su se otvorili 4. travnja 1973., uništeni su u napadima 11. rujna 2001., zajedno sa zgradom broj 7 (STC 7). Rušenje dvaju tornjeva teško je oštetilo ostale zgrade kompleksa pa su s vremenom i one srušene.

U vrijeme njihovog završetka, Blizanci su, sa svojim visinama od 417 i 415 metara, bili najviše zgrade na svijetu do 1973. godine kada ih je prešao čikaški Willis Tower. Ostale građevine kompleksa bile su STC 3, 4, 5, 6 i 7. Sve su te zgrade bile izgrađene između 1975. i 1985. godine, a njihova je izgradnja stajala 400 milijuna američkih dolara (2,3 milijarde američkih dolara iz 2014.). Kompleks se nalazio u Financijskom okrugu na Manhattanu i sadržavao 1 240 000 m2 poslovnog prostora.[2][3]

Svjetski trgovinski centar iskusio je požar 13. veljače 1975., bombaški napad 26. veljače 1993. i pljačku banke Bank of America 14. siječnja 1998. Godine 1998. Lučka uprava odlučila je privatizirati Svjetski trgovinski centar, odnosno iznajmiti zgrade privatnoj tvrtki na održavanje. Najam je dodijeljen tvrtki za nekretnine, Silverstein Properties u srpnju 2001. godine.

U jutro 11. rujna 2001., otmičari pod vodstvom Al-Kaide odveli su dva putnička aviona Boeing 767 u kompleks, zabivši se prvo u Sjeverni toranj u 8:46 pa zatim u 9:03 u Južni toranj, u koordiniranom činu terorizma. Nakon što je izgarao 56 minuta, Južni toranj urušio se u 9:59 sati; 29 minuta kasnije, Sjeverni toranj također se urušio. Napadi na Svjetski trgovinski centar odnijeli su 2 753 života.[4] Padajuće krhotine s tornjeva, u kombinaciji s požarima koje su krhotine pokrenule u nekoliko okolnih građevina, doveli su do djelomičnog ili potpunog urušavanja svih ostalih građevina u kompleksu te prouzročili katastrofalnu štetu na deset ostalih velikih građevina u blizini (među njima i Svjetski financijski centar); tri građevine u kompleksu Svjetskog trgovinskog centra urušile su se zbog štete koju je požar prouzročio,[5] a kad se Sjeverni toranj urušio, njegove su krhotine pale na susjedni STC 7, time ga oštetile i zapalile, što je dovelo do urušavanja.[6][7] Proces čišćenja i sanacije na mjestu Svjetskog trgovinskog centra potrajao je osam mjeseci.[8][9]

Svjetski trgovinski centar obnavljao se nekoliko godina. Na mjesto starog Svjetskog trgovinskog centra izgrađeno je šest novih nebodera, spomen-ploča na poginule u napadima i terminal podzemne željeznice PATH-a. Jedan svjetski trgovinski centar (One Trade World Center), otvoren 3. studenog 2014., sa svojih 100 katova najviša je građevina u Sjedinjenim Državama, a ujedno i glavna građevina novog kompleksa.[10]

Projektiranje i izgradnja[uredi VE | uredi]

Arhitektonsko projektiranje[uredi VE | uredi]

Tipičan tlocrt kata i raspored dizala u Blizancima.

Dana 20. rujna 1962., Lučka uprava najavila je odabir Minorua Yamasakija za glavnog arhitekta i Emery Roth & Sons kao pomoćne arhitekte.[11] Yamasaki je smislio nacrt da se Blizanci pripoje; Yamasakijev izvorni nacrt pozivao je da visina zgrada bude 80 katova,[12] ali kako bi ispunio zahtjeve Lučke uprave za 930 000 m2 poslovnog prostora, svaka je zgrada morala biti visoka 110 katova.[13]

Glavni ograničavajući čimbenik u visini građevina bio je problem dizala; što je zgrada viša, potrebno je više dizala koji bi zgradu služili, što zahtijeva više prostora koji bi inače bio rezerviran za najam.[13] Yamasaki i inženjeri odlučili su koristiti novi sustav dvaju "zračnih predvorja" - katova gdje su se ljudi mogli prebacivati s brzih dizala visokog kapaciteta na lokalna dizala koja idu na svaki kat određenog dijela zgrade. Taj sustav, inspiriran Podzemnom željeznicom New Yorka,[14] omogućavao je da se lokalna dizala naslažu jedno na drugo u istom otvoru dizala. Postavljena na 44. i 78. katu u svakoj zgradi, dva zračna predvorja omogućavala su da se dizala koriste efikasnije, povećavajući količinu poslovnog prostora na svakom katu sa 62 na 75 posto tako što se smanjio broj otvora dizala.[15][16] Sveukupno, Blizanci Svjetskog trgovinskog centra imali su 95 brzih i lokalnih dizala.[17]

Yamasakijev nacrt Svjetskog trgovinskog centra, otkriven javnosti 18. siječnja 1964., zahtijevao je kvadratna zemljišta sa širinom od otprilike 63 metra na svakoj strani.[12][18] Zgrade su osmišljene s uskim prozorima, 46 cm širokim, što je upućivalo na Yamasakijev strah od visina kao i na njegovu želju da se korisnici zgrade osjećaju sigurnim.[19] Yamasakijev nacrt sadržavao je i fasadu popločenu aluminijem.[20] Svjetski trgovinski centar bio je jedan od najzapanjujućih američkih izvedbi arhitektonske etike Le Corbusiera te je bio iskonski izražaj Yamasakijevih tendencija modernističkoj gotici.[21]

Osim dviju zgrada, nacrt kompleksa Svjetskog trgovinskog centra sadržavao je četiri niže građevine, sagrađene u ranim 1970-ima. 47-okatni Svjetski trgovinski centar broj 7 dodan je u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovinskog centra zauzimao je 65 000 m2 gradskog zemljišta.

Izgradnja[uredi VE | uredi]

Svjetski trgovački centar u izgradnji 1970. godine

U ožujku 1965., Lučka uprava započela je s otkupom zemljišta na mjestu Svjetskog trgovinskog centra.[22] Rušenje je započelo 21. ožujka 1966. kako bi se raščistilo trinaest blokova niskih građevina u ulici Radio Row za izgradnju Svjetskog trgovinskog centra.[23] Svečanost za početak gradnje Svjetskog trgovinskog centra održala se 5. kolovoza 1966.

Zemljište za Svjetski trgovinski centar nalazilo se na odlagalištu, 20 metara ispod kojeg je stjenovito tlo.[24] Da bi se Svjetski trgovinski centar izgradio, bilo je potrebno postaviti podzemne temelje od zida guste (poznat kao "kada") duž strane uz West Street kako bi se voda iz rijeke Hudson držala podalje.[25] Metoda guste koju je odabrao glavni inženjer Lučke uprave, John M. Kyle mlađi, podrazumijevala je iskapanje jarka te, kako je ono napredovalo, ispunjavanje "gustom" (smjesom bentonita i vode) koja je začepljivala rupe i držala podzemnu vodu podalje. Kada je jarak iskopan, postavljen je metalni kavez i beton izliven, što je istjeralo gustu van. Bilo je potrebno četrnaest mjeseci da bi se zid guste dovršio, a on je bio potreban za iskapanje materijala iz unutrašnjosti zemljišta.[26] Iskorišteno je 917 465 kubnih metara iskopanog materijala (zajedno s ostalim nasipanim materijalom) za proširenje obale Manhattana duž West Streeta, odnosno da bi se dobio Battery Park City.[27][28]

U siječnju 1967. godine, Lučka uprava dodijelila je 74 milijuna američkih dolara u ugovorima s raznim dobavljačima čelika, a tvrtka Karla Kocha unajmljena je da postavlja čelik.[29] Tvrtka Tishman Realty & Construction unajmljena je u veljači 1967. da nadgleda izgradnju projekta.[30] Građevinski radovi na Sjevernom tornju su započeli u kolovozu 1968., a radovi na Južnom tornju su popratili od siječnja 1969.[31] Izvorno podzemni, željeznički tunel koji je prolazio ispod rijeke Hudson, kroz kojeg su prolazili vlakovi PATH-a prema terminalu Hudson, ostali su u funkciji kao nadzemni tuneli tijekom gradnje do 1971. godine kada se otvorila nova stanica PATH-a unutar Svjetskog trgovinskog centra.[32]

Svečanost postavljanja zadnjeg dijela STC-a 1 (Sjevernog tornja) održala se 23. prosinca 1970., dok je svečanost STC-a 2 (Južnog tornja) održana kasnije, 19. srpnja 1971.[31] Prvi zakupljivači uselili su se u Sjeverni toranj 15. prosinca 1970;[33] Južni toranj počeo je primati zakupljivače u siječnju 1972. godine.[34] Kada su Blizanci dovršeni, ukupni troškovi Lučkoj upravi narasli su na 900 milijuna američkih dolara.[35] Rezanje vrpce održalo se 4. travnja 1973. godine.[36]

Kao dodatak Blizancima, plan za kompleks Svjetskog trgovinskog centra uključivao je četiri niže građevine, koje su izgrađene u ranim 1970-ima. 47-okatna zgrada STC 7 dodana je u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovinskog centra zauzimao 65 000 kvadratnih metara gradskog zemljišta.[37]

Kritike[uredi VE | uredi]

Razmještaj građevina Svjetskog trgovačkog centra

Planovi za gradnju Svjetskog trgovinskog centra bili su kontroverzni. Mjesto za kompleks bila je lokacija koja je uključivala znamenitu ulicu Radio Row koja je bila dom stotinama komercijalnih i industrijskih zakupaca, vlasnicima nekretnina, sitnim poduzetnicima te oko stotini stanara, od kojih su se mnogi protivili prisilnom iseljenju.[38] Skupina sitnih poduzetnika iz te ulice podnijela je sudsku tužbu, preispitujući pravo Lučke uprave na oduzimanje privatne imovine u svrhu javne primjene.[39] Taj slučaj je, kroz sudski sustav, došao do Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država; Sud je odbio prihvatiti tužbu.[40]

Privatni graditelji nekretnina i članovi Odbora za nekretnine New Yorka, pod vodstvom vlasnika Empire State Buildinga Lawrencea A. Wiena, izrazili su brigu oko toliko "subvencioniranog" poslovnog prostora što odlazi na otvoreno tržište, natječući se s privatnim sektorom kad je zasićenost poslovnim mjestima već bila velika.[41][42] Svi poslovni prostori Svjetskog trgovinskog centra nisu bili potpuno iznajmljeni sve do nakon 1979. i to samo zato što je Lučka uprava iznajmljivala taj prostor relativno jeftinije u usporedbi s poslovnim prostorima u drugim građevinama.[43] Drugi su preispitivali trebala li se Lučka uprava uopće prihvatiti tog projekta koji su neki opisivali kao "pogrešan društveni prioritet".[44]

Dizajn Svjetskog trgovačinskog centra dobio je niz kritika na svoju estetiku od Američkog instituta arhitekata i drugih skupina.[20][45] Lewis Mumford, autor knjige Grad u povijesti i drugih radova na temu urbanističkog planiranja, kritizirao je projekt i opisao ga, a i druge nove nebodere, kao "uredski ormar od stakla i metala".[46] Izgled Blizanaca opisan je kao sličan "kutijama u kojima su došli Empire State Building i Chrysler Building ".[47] Uske prozore Blizanaca, samo 46 cm široke i uokvirene čeličnim stupovima koji su ograničavali pogled, mnogi su mrzili.[19] Aktivistica i sociologinja Jane Jacobs je također kritizirala planove za izgradnju Svjetskog trgovinskog centra, tvrdeći da bi riva grada (izgrađena obala) trebala biti otvorena Njujorčanima da u pogledu na nju uživaju.[48]

Velik prostor koji je trgovinski centar zauzimao, zamijenivši tradicionalnije, gusto susjedstvo, neki su kritičali smarali negostoljubivim okolišem koji je poremetio složenu prometnu mrežu tipičnu za Manhattan. Na primjer, u svojoj knjizi Pentagon snage, Lewis Mumford je osudio centar kao "primjer besciljnog gigantizma i tehnološkog egzibicionizma koji sada deru živo tkivo svakog velegrada".[49]

Tijekom mnogo godina, ogromni Trg Austina J. Tobina često je bio pod naletima oštrih vjetrova na prizemlju za što je odgovoran Venturijev efekt između dvaju zgrada.[50] Neki naleti vjetra bili su toliko snažni da se promet pješaka morao potpomagati užadima.[51] Godine 1999. ponovno se otvorio trg nakon renoviranja koje je stajalo 12 milijuna američkih dolara, a ono je uključivalo izmjenu mramornog pločnika sivim i ružičastim granitnim pločama, postavljanje novih klupa, nove sadilice, nove restorane, prehrambene kioske i restorane s vanjskim stolovima.

Kompleks[uredi VE | uredi]

Na tipičan radni dan 50 000 ljudi radilo je u Blizancima[52], a 200 000 ljudi posjećivalo kompleks[53] koji je bio toliko velik da je imao vlastiti poštanski broj: 10048.[54] Blizanci su pružali širok pogled s osmatračnice na vrhu Južnog tornja i restorana Windows on the World na zadnjem katu Sjevernog tornja. Blizanci su postali poznati širom svijeta, pojavljujući se u mnogim filmovima i televizijskim emisijama, kao i na razglednicama i ostalim suvenirima, stoga su postali ikona New Yorka, pored Empire State Buildinga, Chrysler Buildinga i Kipa slobode.[55]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povijest Blizanaca. Lučka uprava New Yorka i New Jerseya (1. lipnja 2014.). pristupljeno 17. kolovoza 2015.
  2. Holusha, John. "Poslovni prostor; na tržištu poslovnih nekretnina, vrijeme nesigurnosti", The New York Times, objavljeno 6. siječanj 2002., pristupljeno 21. studenog 2008.
  3. "Ford prepričava detalje 11. rujna", Real Estate Weekly, BNET, objavljeno 27. veljača 2002., pristupljeno 3. siječnja 2009.
  4. "Smrt čovjeka zbog prašine Svjetskog trgovačkog centra dovodi ukupan broj poginulih na 2 753", objavljeno 18. lipanj 2011., pristupljeno 1. rujna 2011.
  5. Miller, Bill. "Zaštita nebodera možda nije izvodljiva, tvrde federalni inženjeri", Orlando Sentinel, objavljeno 1. svibnja 2002., pristupljeno 24. studenog 2013.
  6. Građevinska studija svojstava Svjetskog trgovačkog centra, Glava 5. WTC 7 – odjeljak 5.5.4
  7. Završno izvješće o urušavanju Građevine broj 7, Svjetskog trgovačkog centra., str. 37.
  8. Iovine, Julie V.. "Dizajneri gledaju preko ruševina", objavljeno 27. rujna 2001., pristupljeno 31. srpnja 2010.
  9. "Zadnji čelični potporanj", objavljeno 30. svibanj 2002., pristupljeno 31. srpnja 2010.
  10. "Novi Svjetski trgovački centar se penje sve do 100. kata", objavljeno 2. travanj 2012.
  11. Esterow, Milton. "Imenovani Arhitekti Svjetskog trgovačkog centra", The New York Times, objavljeno 21. rujan 1962.
  12. 12,0 12,1 Huxtable, Ada Louise. "Novo doba slavi", The New York Times, objavljeno 19. siječanj 1964.
  13. 13,0 13,1 Huxtable, Ada Louise. "Najveće građevine slave novo doba", The New York Times, objavljeno 26. siječnja 1964.
  14. Gillespie (1999), p. 76
  15. Lew, H.S., Richard W. Bukowski, Nicholas J. Carino (Rujan 2005.). Projektiranje, izgradnja i održavanje strukturnih sustava i sustava za sigurnost života (NCSTAR 1-1). Nacionalni institut standarda i tehnologije.
  16. Gillespie (1999), pp. 75–78
  17. Ruchelman (1977), p. 11
  18. NIST NCSTAR 1-1 (2005), p. 7
  19. 19,0 19,1 Pekala, Nancy. "Profil izgubljene znamenitosti, Svjetski trgovački centar", Journal of Property Management, objavljeno 1. studeni 2001.
  20. 20,0 20,1 Huxtable, Ada Louise. "Tko se boji visokih i loših građevina?", The New York Times, objavljeno 29. svibnja 1966.
  21. Darton (1999), pp. 32–34
  22. Ingraham, Joseph C.. "Lučka uprava otkupila donjigradski prostor", The New York Times, objavljeno 29. ožujak 1965.
  23. Gillespie (1999.), str. 61.
  24. Iglauer, Edith. "Najveći temelj", The New Yorker, objavljeno 4. studeni 1962.
  25. Kapp, Martin S. "Visoke zgrade će stajati na dubokim temeljima", Engineering News Record, objavljeno 9. srpanj 1964.
  26. Gillespie (1999.), str. 68
  27. Gillespie (1999.), str. 71
  28. "New York je dobio zemljište vrijedo 90 milijuna američkih dolara za ništa", Engineering News Record, objavljeno 18. travanj 1968.
  29. "Ugovori ukupne vrijednosti od $74 079 000 dodijeleni za Trgovački centar", The New York Times, objavljeno 24. siječanj 1967.
  30. Kihss, Peter. "Radovi na Trgovačkom centru pripadaju Tishmanu", The New York Times, objavljeno 27. veljača 1967.
  31. 31,0 31,1 Kronologija Svjetskog trgovačkog centra. PBS – American Experience. pristupljeno 15. svibanj 2007.
  32. Carroll, Maurice. "Dio Hudsonovih tunela pretvoren u nadzemni tunel", The New York Times, objavljeno 30. prosinac 1968.
  33. Povijest Blizanaca, Lučka uprava New Yorka i New Jerseya.PANYNJ.gov. 2013. pristupljeno 11. rujna 2015.
  34. NIST NCSTAR 1-1, str. 36
  35. Cudahy (2002), p. 58
  36. Gillespie (1999.), str. 134
  37. Nobel, Philip (2005.). 16 jutara: arhitektura i pretjerana muka za budućnost nulte točke, Macmillan ISBN 0-8050-8002-3
  38. Gillespie (1999), pp. 42–44
  39. Clark, Alfred E.. "Zatražena sudska zabrana na Trgovački centar", The New York Times, objavljeno 27. lipanj 1962.
  40. Arnold, Martin. "Neprijatelji Trgovačkog centra su izgubili slučaj na Vrhovnom sudu", The New York Times, objavljeno 13. studeni 1963.
  41. Gillespie (1999.), pp. 49–50
  42. Knowles, Clayton. "Započela nova bitka za Trgovački centar", The New York Times, objavljeno 14. veljača 1964.
  43. Eric Jaffe (12. rujan 2012.). Klimava povijest Svjetskog trgovačkog centra u svijetu nekretnina. The Atlantic Cities. Atlantic Media Company. pristupljeno 12. rujna 2012.
  44. "Kheel požuruje Lučku upravu na prodaju Trgovačkog centra", The New York Times, objavljeno 12. studeni 1969.
  45. Steese, Edward. "Kvarenje siluete zgrada na horizontu grada", The New York Times, objavljeno 10. ožujak 1964.
  46. Whitman, Alden. "Mumford vidi grad zadavljen zbog viška automobila i ljudi", The New York Times, objavljeno 22. ožujak 1967.
  47. "About New York: 39 years observing the observers", New York Times, objavljeno 27. veljača 1985., pristupljeno 23. rujna 2014.
  48. Alex Sparburg Alexiou (2006), Jane Jacobs: urbani vizionarka, New Brunswick: Rutgers; ISBN 978-0-8135-3792-4; p. 78.
  49. Mumford, Lewis (1970). Pentagon snage, Harcourt Brace Jovanovich ISBN 0-15-163974-4
  50. Dunlap, David W. "Kod novog trgovačkog centra, traže se ulice pune života (ali sigurne)", The New York Times, objavljeno 7. prosinac 2006.
  51. Dunlap, David W. "Kritičke primjedbe povratku vjetrovitog grada na Manhatanu", The New York Times, objavljeno 25. ožujak 2004.
  52. Darton (1999), str. 204
  53. Darton (1999), str. 8
  54. Olshan, Jeremy. "'Nije moguće isporučiti'; na pošti i dalje piše 'One World Trade Center'", Newsday (New York), objavljeno 4. veljača 2003.
  55. Gillespie (1999), str. 5

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]