Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.
Svjetsko prvenstvo u nogometu Švicarska 1954. | |
---|---|
Fussball-Weltmeisterschaft 1954 (njem.) Championnat du Monde de Football 1954 (fra.) Campionato mondiale di calcio 1954 (tal.) Campiunadis mundials da ballape 1954 (rom.) | |
Podatci o turniru | |
Vrijeme održavanja | 16. lipnja – 4. srpnja 1954. |
Broj momčadi | 16 (iz 4 konfederacija) |
Stadioni | 6 (u 6 gradova) |
Konačni plasman | |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Četvrtoplasirani | ![]() |
Statistika | |
Broj utakmica | 26 |
Ukupno golova | 140 (5,38 po utakmici) |
Ukupno gledatelja | 768.607 (29.562 po utakmici) |
Najbolji strijelac | ![]() (11 golova) |
← 1950.
1958. →
| |
![]() |

5. Svjetsko prvenstvo u nogometu održalo se u Švicarskoj od 16. lipnja do 4. srpnja 1954. godine.
Izbor domaćina[uredi | uredi kôd]
Švicarska je već 1946. godine bila određena da organizira prvo poslijeratno prvenstvo 1949. godine, ali nije bila tada sasvim pripravna za organizaciju tako zahtjevnog natjecanja. Na kongresu FIFA-e neposredno nakon Svjetskog prvenstva u Brazilu, 22. srpnja 1950. potvrđeno je da prvo poslijeratno svjetsko prvenstvo u Europi dobije neutralna Švicarska. Odluka o domaćinstvu donesena je i zbog proslave pedesete godišnjice osnutka FIFA-e koja je od 1923. godine imala sjedište u Zürichu.
Izlučno natjecanje[uredi | uredi kôd]
U izlučnom natjecanju sudjelovalo je 45 momčadi, odigrano 57 utakmica i na njima postignuto 208 pogodaka. Izravni plasman na Svjetsko prvenstvo ostvario je svjetski prvak Urugvaj, koji se prvi put uputio u Europu, te domaćin Švicarska. Argentina je opet bojkotirala natjecanje, a Njemačka je ponovno ostvarila pravo nastupa, sudjelovale su dvije njemačke momčadi: Zapadna Njemačka i Saarska oblast za koju još nije bio određen politički status. Turska se na Svjetsko prvenstvo plasirala bacanjem novčića, nakon odlučujuće utakmice protiv Španjolske (2:2). Jugoslavija je ostvarila plasman na Svjetsko prvenstvo pobijedivši u sve četiri utakmice ne primivši niti jedan pogodak.
Natjecateljski sustav[uredi | uredi kôd]
Novi predsjednik FIFA-e Rodolphe Seeldrayers ponovno je predložio novi način razigravanja. Šesnaest momčadi bilo je podijeljeno u četiri skupine po četiri. Momčadi su bile rangirane po jakosti, tako da međusobno nisu igrale dvije jače, te dvije slabije momčadi. Umjesto tri utakmice u skupini je svaka momčad odigrala dvije utakmice. U slučaju osvajanja istog broja bodova nije odlučivao omjer datih i primljenih pogodaka, već se igrala dodatna utakmica. Kao jače rangirane momčadi odabrane su: Urugvaj, Austrija, Mađarska, Engleska, Italija, Francuska, Brazil i Turska, dok su Jugoslavija, Švicarska, Čehoslovačka, Belgija, Škotska, Južna Koreja, Meksiko, te Zapadna Njemačka bili podcijenjeni kao slabiji. Odlučeno je da se u slučaju neodlučenog ishoda moraju igrati produžetci, ali ako je i tada ostalo neodlučeno, svaka je momčad dobila po bod. Pobjeda je donosila dva boda. Po dvije najbolje momčadi iz svake skupine plasirale su se u četvrtzavršnicu u kojoj se do završnice igralo kup sustavom.
Rezultati[uredi | uredi kôd]
Skupina A[uredi | uredi kôd]
Momčad | Uta. | Pob. | Izj. | Por. | Po. | Pr. | Gr. | Bod. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
2 | 1 | 1 | 0 | 6 | 1 | 5 | 3 |
![]() |
2 | 1 | 1 | 0 | 2 | 1 | 1 | 3 |
![]() |
2 | 1 | 0 | 1 | 3 | 3 | 0 | 2 |
![]() |
2 | 0 | 0 | 2 | 0 | 6 | -6 | 0 |
Skupina B[uredi | uredi kôd]
Momčad | Uta. | Pob. | Izj. | Por. | Po. | Pr. | Gr. | Bod. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
2 | 2 | 0 | 0 | 17 | 3 | 14 | 4 |
![]() |
2 | 1 | 0 | 1 | 7 | 9 | -2 | 2 |
![]() |
2 | 1 | 0 | 1 | 8 | 4 | 4 | 2 |
![]() |
2 | 0 | 0 | 2 | 0 | 16 | -16 | 0 |
Skupina C[uredi | uredi kôd]
Momčad | Uta. | Pob. | Izj. | Por. | Po. | Pr. | Gr. | Bod. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
2 | 2 | 0 | 0 | 9 | 0 | 9 | 4 |
![]() |
2 | 2 | 0 | 0 | 6 | 0 | 6 | 4 |
![]() |
2 | 0 | 0 | 2 | 0 | 7 | -7 | 0 |
![]() |
2 | 0 | 0 | 2 | 0 | 8 | -8 | 0 |
Skupina D[uredi | uredi kôd]
Momčad | Uta. | Pob. | Izj. | Por. | Po. | Pr. | Gr. | Bod. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() |
2 | 1 | 1 | 0 | 6 | 4 | 2 | 3 |
![]() |
2 | 1 | 0 | 1 | 2 | 3 | -1 | 2 |
![]() |
2 | 1 | 0 | 1 | 5 | 3 | 2 | 2 |
![]() |
2 | 0 | 1 | 1 | 5 | 8 | -3 | 1 |
Drugi dio prvenstva[uredi | uredi kôd]
Četvrtfinale | Polufinale | Finale | ||||||||
26. lipnja – Lausanne | ||||||||||
![]() |
7 | |||||||||
30. lipnja – Basel | ||||||||||
![]() |
5 | |||||||||
![]() |
6 | |||||||||
27. lipnja – Ženeva | ||||||||||
![]() |
1 | |||||||||
![]() |
2 | |||||||||
4. srpnja – Bern | ||||||||||
![]() |
0 | |||||||||
![]() |
3 | |||||||||
26. lipnja – Basel | ||||||||||
![]() |
2 | |||||||||
![]() |
4 | |||||||||
30. lipnja – Lausanne | ||||||||||
![]() |
2 | |||||||||
![]() |
4 | Treće mjesto | ||||||||
27. lipnja – Bern | ||||||||||
![]() |
2 | |||||||||
![]() |
4 | ![]() |
3 | |||||||
![]() |
2 | ![]() |
1 | |||||||
3. srpnja – Zurich | ||||||||||
Konačni poredak[uredi | uredi kôd]
![]() |
![]() |
![]() |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Ivica Buljan, Vlado Vurušić, Nogomet, Svjetska prvenstva, 2010. Zagreb, ISBN 978-953-0-61925-8, str. 86 do 107
- (engleski) World Cup 1954
- (engleski) World Cup 1954 – Qualifyng
|