Szentgotthárd
| Szentgotthárd | |||
|---|---|---|---|
  Szentgotthárd Szentgotthárd na zemljovidu Mađarske | |||
| |||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Željezna | ||
| Površina | 67.73 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°56′56″N 16°16′45″E / 46.94876°N 16.27907°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 8696[1] | ||
| - Gustoća | 131 st./km2 | ||
| Pošta | 9970 | ||
| Pozivni broj | (+36) 94 | ||
| Službena stranica | szentgotthard | ||
.jpg) Pogled na cistercitsku opatiju i grad
| |||
Szentgotthárd (slov. Monošter, njem. St. Gotthard) je grad u zapadnoj Mađarskoj u Željeznoj županiji. Smješten je na obali rijeke Rábe uz granicu prema Austriji.[2][3] Kulturno je središte mađarskih Slovenaca.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Szentgotthárd se kao grad razvio oko istoimene cistercitske opatije,[2] utemeljene 1183. godine, po kojoj je dobio i ime.
Nedaleko od grada austrijski je carski vojskovođa Raimondo Montecuccoli 1. kolovoza 1664. porazio vojsku Osmanskoga Carstva. No ta pobjeda nije bila povoljno iskorištena jer je rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj Leopod I. ubrzo u Vasváru sklopio s Osmanlijama nepovoljan mirovni ugovor.[3][4]
Druga bitka kod Szentgotthárda 1705. završila je pobjedom Rákóczyjevih antihabsburških mađarskih pobunjenika.
Szentgotthárd su u Drugom svjetskom ratu 31. ožujka 1945. tijekom Bečke ofenzive zauzele postrojbe Crvene armije 3. ukrajinskog bojišta.
Kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkva cistercitske Opatije Szentgotthárd
Oltar cistercitske crkve
Unutrašnjost cistercitske crkve
Orgulje cistercitske crkve
Samostanski park
Gradsko kazalište
Gimnazija Vörösmarty
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Ferenc Joachim (1882. – 1964.), slikar
- Alojz Dravec (1866. – 1915.), slovenski pisac i etnolog
- August Pavel (1886. – 1946.), mađarsko-slovenski književnik i pjesnik, diplomirao u Szentgotthárdu
- Anastazije Ivan Brenner (1931. – 1957.), mađarski cistercit, rimokatolički svećenik te mučenik i blaženik Katoličke Crkve
- Irena Pavlič (1934. – 2022.), mađarsko-slovenska autorica i urednica
- Tibor Gécsek (* 1964.), mađarski bacač kladiva slovenskog podrijetla
- Krisztián Pars (* 1982.), mađarski bacač kladiva
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Grad Szentgotthárd uspostavio je prijateljstva sa sljedećim gradovima:[5]
Delle, Francuska
Dilovası, Turska
Frumoasa (Harghita), Rumunjska
Izola, Slovenija- Lendava, Slovenija
Tarvisio, Italija
Walldürn, Njemačka
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (engl.) KSH: Szentgotthárd. Pristupljeno 18. studenoga 2022.
- ↑ a b c LZMK / Hrvatska enciklopedija: Szentgotthárd. Pristupljeno 18. studenoga 2022.
- ↑ a b LZMK / Proleksis enciklopedija: Szentgotthárd. Pristupljeno 18. studenoga 2022.
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: Vašvarski mir. Pristupljeno 18. studenoga 2022.
- ↑ (mađ.) Szentgotthárd – Testvérvárosok. Pristupljeno 18. studenoga 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Szentgotthárd |
Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]
- Szentgotthárd – službene web-stranice (mađ.) (engl.) (njem.) (slov.)
- 24cities.eu – Szentgotthárd (njem.) (mađ.) (slov.)