Tekija šejh hadži Ahmed Nuruddin Tuzla

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tekija šejh hadži Ahmed Nuruddin
Tekija šejh hadži Ahmed Nuruddin
Tekija šejh hadži Ahmed Nuruddin
Lokacija Tuzla
Godine izgradnje 1996.
Religija islam

Tekija šejh hadži Ahmed Nuruddin, derviški hram u Tuzli. Pripada nakšibendijskom tarikatu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Unutrašnjost tekije

Tijekom 20. stoljeća u Tuzli se nalazilo samo nekoliko derviša. U ožujku 1994. godine sa svojim dervišima šejh Ahmed ef. Mešić je u renoviranom mektebu Majdanske džamije otvorio Majdansku tekiju. Bila je to prva tekija otvorena u Tuzli nakon Drugog svjetskog rata. Šejh Ahmed ef. Mešić je za života pokrenuo i aktivnosti oko izgradnje nove nakšibendijske tekije u tom gradu, koja je otvorena 1996. godine i nosi njegovo derviško ime. Tekija je moderno zdanje, sa dosta vrijednih stvari i rukopisa. Iza tekije se nalaze dva para nišana iz starijeg vremena.[1]

Nakon što je 17. prosinca 1989. godine, na dan Mevlanine smrti, poznat pod imenom Šeb-i arus, šejh Ahmed ef. Mešić održao predavanje o Dželaluddinu Rumiju u Šarenoj džamiji u Tuzli, šejh Ahmed je sredinom naredne godine sa zvaničnicima Medžlisa Islamske zajednice u Tuzli razgovarao i usmeno dogovorio da počne održavati predavanja iz Mesnevije. Na sjednici od 26. srpnja 1990. godine Medžlis Islamske zajednica u Tuzli je prema tom dogovoru donio zaključak kojim se odobrava održavanje predavanja iz Mesnevije, čime je ozvaničeno postojanje katedre Mesnevije u Tuzli. Tekija od tada svake godine organizira tradicionalni program Šeb-i arusa. Na tom programu se okupljaju derviši iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.

Nakon smrti šejh Ahmeda ef. Mešića, tekiju je od 1994. do 2011. tekiju je vodio vekil Sulejman ef. Suljić. Od 2011. godine tekijom upravlja šejh Edib ef. Kravić. Tekija broji oko 100 derviša po bejatom (zakletvom), a dolaze iz mjesta: Banovići, Brčko, Gradačac, Kalesija, Lukavac, Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla, Visoko, Vlasenica, Zvornik, Živinice. Također, pored derviša iz Bosne i Hercegovine tekija ima derviše i iz Austrije, Francuske i Njemačke.

Tijekom 2020. godine tekije je obijena od nepoznatnih počinitelja koji su tom prilikom pričinili znatnu materijalnu štetu.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Posjeta Nakšibendijskoj tekiji u Tuzli, kod Jalske džamije. radiokameleon.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.
  2. Obijena tekija u Tuzli. muftijstvotz.ba (5. kolovoza 2017.) pristupljeno 7. svibnja 2016.

Vanjske povezice[uredi VE | uredi]