Termoelektrana na treset

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Termoelektrana na treset je energetsko postrojenje koje energiju dobiva sagorijevanjem goriva, u ovome slučaju treseta. Glavna primjena termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije te konačni proizvod će biti električna energija.

Princip rada termoelektrana je jako sličan, a glavna razlika je gorivo koje koriste pojedine termoelektrane stoga određena goriva zahtjevaju određene manje preinake samoga postrojenja.

Termoelektrana[uredi VE | uredi]

Osnovna namjena termoelektrana je transformacija primarnih oblika energije u koristan rad sa što većim stupnjem korisnosti samoga procesa. Kemijska energija goriva (treseta) se pretvara u toplinsku, a potom na parnoj turbini i generatoru električne energije, u mehaničku odnosno električnu energiju. Jedan dio energije se može koristiti i za grijanje kućanstava što ovisi o namjeni elektrane.

Dijelovi termoenergetskog postrojenja[uredi VE | uredi]

Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, Kondenzatorska pumpa, napojna pumpa, rashladni toranj te spremnik napojne vode te pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri (zagrijač vode) i sl. (kao sastavni dio generatora pare).

Na sljedećoj shemi možemo i vidjeti pojedine dijelove, shematski prikazane, termoelektrane na ugljen (proces je identičan s tresetom kao sirovinom u procesu)

Tipičan prikaz rada termoelektrane na ugljen: [1]
1. Rashladni toranj; 10. Regulator parne turbine; 19. Pregrijač pare;
2. Crpka rashladne vode; 11. Visokotlačna parna turbina; 20. Tlačni ventilator zraka;
3. Elektroenergetski sustav (trofazna struja); 12. Otplinjač; 21. Međupregrijač pare;
4. Transformator (trofazna struja); 13. Regenerativni zagrijač napojne vode; 22. Usis zraka za izgaranje;
5. Električni generator (trofazna struja); 14. Dovod ugljena (pokretna traka); 23. Zagrijač vode (ekonomajzer);
6. Niskotlačna parna turbina; 15. Bunker za ugljen; 24. Predgrijač zraka;
7. Kondenzatna crpka; 16. Mlin za ugljen; 25. Odvajač čestica (ispirač plinova);
8. Parni kondenzator; 17. Parni bubanj generatora pare; 26. Isisni ventilator dimnih plinova;
9. Srednjetlačna parna turbina; 18. Odšljakivač; 27. Dimnjak za dimni plin.

Treset[uredi VE | uredi]

Treset je najmlađe fosilno gorivo, tamnosmeđe do crne boje. Sastavom je karakterističan organski talog koji nastaje razgradnjom tj. raspadom mahovina, trave i stabala u vlažnim i močvarnim područjima. Oblici treseta su močvarno blato, baruština i šume močvarnog tla.

U novije vrijeme se teži sve većoj energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, stoga se treset izdvaja od ostalih goriva jer ga možemo nazvati poluobnovljivim izvorom energije (zbog sporog rasta oko. 1 mm na godinu).

Svojstva treseta[uredi VE | uredi]

Treset je mekan i lako se komprimira tj. tlači. Pod pritiskom voda izlazi iz treseta i nakon sušenja dobivamo kvalitetan izvor goriva. U mnogim zemljama na primjer Irska i Škotska, gdje su stabla rijetka, treset je tradicionalno korišten za kuhanje i grijanje u domaćinstvima. Treset možemo i dan danas vidjeti kako se suši u ruralnim područjima, prvenstveno u zemljama gdje su stabla rijetka na primjer u Irskoj i Škotskoj.

Pod određenim uvjetima, treset je najraniji stupanj stvaranja ugljena.

U novije vrijeme treset je sve većim udjelom zastupljen u industriji kao sirovina.

Nalazišta treseta[uredi VE | uredi]

Naslage treseta rasprostranjene su diljem svijeta. Značajna nalazišta se nalaze u dijelovima s umjerenom i hladnom klimom kao što su: Rusija, Finska, Irska, Švedska, Norveška, Njemačka, Nizozemska, Škotska i Sjeverna Amerika. U pojedinim zemljama je treset važno gorivo pa nije rijedak primjer industrijskog vađenja treseta.

Popis najvećih termoelektrana na treset[uredi VE | uredi]

Shatura, Najveća termoelektrana na treset instalirane snage 1,500 MW
Poredak Termoelektrana Zemlja Kapacitet (MW)
1. Shatura Rusija 1,500
2. Kirov Rusija 300
3. Keljonlahti Finska 209
4. Toppila Finska 190
5. Haapavesi Finska 154
6. West Offaly Irska 150
7. Edenderry Irska 120
8. Lough Ree Irska 100
9. Väo Estonija 25

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Projektiranje termoenergetskih postrojenja", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.

[2] [3] [4]