Terorizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793.

Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Izraz teror je prvi put upotrijebljen tijekom francuske građanske revolucije, kako bi se ukazalo na opće stanje straha koje je namjerno stvoreno u političke svrhe.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: teror

Terorizam se treba promatrati kao izraz političke strategije, te u skladu sa time definira kao tajno djelovanje pojedinaca, nelegalnih organizacija kroz nezakonitu uporabu sile ili nasilja protiv osoba ili imovine kako bi se izvršio pritisak na vladu, civilnu populaciju ili neki njihov segment, u cilju postizanja političkih ili društvenih ciljeva.

Terorističkima akcijama pojedinih organizacija se nastoji skrenuti pozornost na probleme tih skupina i frakcija, a najpogodniji način za postizanje tih ciljeva jesu ubojstva predstavnika države i nedužnih građana i napadi na društvena dobra. Kada se u nekoj državi uprava služi takvim aktima riječ je o strahovladi.

Među ciljevima terorizma najčešće možemo sresti one političke ili nepolitičke prirode, a među političkim ciljevima najčešći su stjecanje vlasti, održavanje vlasti i utjecaj na vlast. I tu terorizam služi samo kao sredstvo za postizanje ciljeva, a primjena terorizma pri održavanju vlasti jest rjeđa, ali također prisutna pojava, pogotovo u državama južne Amerike. Također nalazimo i mnogo primjera provođenja terorističkih aktivnosti kojima je cilj utjecati na vladajuće strukture svoje ili druge zemlje, bilo posredno ili neposredno. Terorističkim činom ne želi se nužno steći ili promijeniti vlast, već se želi i prisiliti na određene postupke i odluke koje nisu u skladu sa zakonom. Kao primjer može poslužiti napad na željezničku stanicu u Madridu, 11.ožujka 2004. Taj napad je natjerao španjolsku vladu da povuče svoje vojnike iz Iraka. U nepolitičke ciljeve možemo ubrojiti vjerske, ubijanja šijita i sunita u Iraku, nacionalne, pokušaj stvaranja SAO Krajine u Hrvatskoj, i druge.

Teroristički napad u Bagdadu 2005.

Politički pokreti kojima nedostaje snage u svrgavanju vlasti, ili im je uskraćeno pravo mirnog protestiranja mogu u svoje djelovanje uključiti terorističke strategije. Dok revolucionarni koriste političke atentate kao signal za veću pobunu, teroristički atentati mogu biti neovisni o bilo kakvom strateškom revolucionarnom planu. Otpor može uzeti oblik kampanje zastrašivanja podržavatelja režima oblik sabotaža, otmica, uništavanja objekata i sl. Sistematska i prolongirana kampanja sa ciljem pobjede vanjskog neprijatelja (ili onoga tko podržava istog) se naziva partizansko ili gerilsko ratno djelovanje.

Ustroj terorističke organizacije[uredi VE | uredi]

Na vrhu piramide je vođa/vodstvo koji propisuju program, donose odluke, određuju ciljeve te općenito usmjeravaju aktivnosti svojih članova. Sljedi veći broj provoditelja napada koji su najčešće sposobni uvježbavati nove članove terorističke skupine. Aktivni pomagači su brojnija skupina onih koji sami sebe uglavnom i ne drže članovima skupine. Oni obično materijalno pomažu članove skupine na zadaći, a ponekad sudjeluju i u samim napadima ali u sporednoj ulozi (odvraćanje pozornosti isl.). Pasivni pomagači su na dnu hijerarhije, te su najbrojniji, a predstavljaju pojedince koji znaju za terorističke aktivnosti, nazočnost terorista, ali odlučuju njihove aktivnosti ignorirati. Neke od metoda djelovanja terorističkih skupina su terorističke ćelije. Osnovno načelo djelovanja je relativno jednostavno. Dijeleći veliku organizaciju u mnogo multipersonalnih grupa te dijeleći informacije unutar svake ćelije, po potrebi veća organizacija ima šanse za preživljavanjem u slučaju da je bilo koji od njenih dijelova kompromitiran. Sastoji se od planirajućih ili podržavajućih ćelija, spavača ili "podmorničke" ćelije, te egzekucijskih ćelija. Pojedinci razočarani u društveni sustav i nemoćni da promjene poredak i odnose u društvu, odlučuju se napasti ljude na ključnim pozicijama i vlasti koje drže odgovornim za nastalo stanje ili terorističkim napadom nastoje privući pozornost na određeni problem, te takve akcije možemo definirati kao individualni terorizam. Također tu je i samoubilački terorizam koji može biti sastavni način djelovanja bilo kakve organizacijske strukture, a sam psihološki učinak koji eksplozija izaziva jest jako velik.

Vrste terorizma[uredi VE | uredi]

Pripadnik FFI u Châteaudunu 1944.

Postoje tri glavne vrste terorizma:

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bandura, A. (1977.). Social Learning Theory, Englewood Cliffs. New York: Prentice Hall.
  • BBC News website Room (2006). Report of the Official Account of the Bombings in London on 7th July 2005, Honourable the House of Commons. London: The Stationery Office
  • Filipović,R. (1966). Englesko Hrvatsko-srpski rječnik: Zagreb: Zora
  • Ganor, B. (1998.). Defining Terrorism: Is One Man' s Terrorist Another Man' s Freedom Fighter? http://www.ict.org.il./articles
  • Gegić V.,Obradović N. (2006). Terorizam i povijest terorizma, Hrvatski vojnik ,106
  • Klaić, B. (1985.). Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
  • Kohlberg, L. (1976.). Moral Stage and Moralisation: a cognitive-developmental approach. U Lickova, T., Moral Development and Behaviour. New York: Holt, Rienhart and Winston.
  • Moghadam, A. (2003). Palestinian Suicide Terrorism in the Second Intifada: Motivations and Organizational Aspects. Studies in Conflict & Terrorism, 26, 65
  • Trlek,M.;Filjak T.;Zelić A. (2002).PSIHOLOGIJA TERORIZMA. Zagreb: Katedra vojne psihologije Učilišta Hrvatske kopnene vojske "Fran Krsto Frankopan", Odjel za vojnu psihologiju, Uprava za odnose s javnošću i informiranje MORH
  • Trlek, M. i Filjak, T. (2001.a). Programiranje kamikaza i samoubilački terorizam. Hrvatski vojnik, 68., 14.-17.
  • Trlek, M. i Filjak, T. (2001.b). Terorizam: napad na duh. Hrvatski vojnik, 76., 14.-17.
  • Terrorism Research Center Inc. (2001.) http://www.terrorism.com/index.shtml
  • Shanty F.; Picquet R.; Lalla J. (2003). Encyclopedia of World Terrorism, M E Sharpe Inc
  • Vlašić,T.(2001). Globalna prijetnja samoubilačkog terorizma, Hrvatski vojnik, 68, str 18.
  • Vlašić, T. (2001). Samoubilački terorizam - World Trade Centar kao prekretnica, Hrvatski vojnik, 76, str 10.
  • Vlašić, T. (2002). Samoubilački terorizam: izraelsko-palestinska spirala nasilja, Hrvatski vojnik, 87, str.22
  • Vukasović, B. (2007). Utjecaj terorizma na međunarodnu (globalnu) sigurnost. Hrvatski vojnik, 124
  • Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. str 272-303.
  • Terrorism Research Center Inc. (2001.) http://www.terrorism.com/index.shtml
  • Reich, W. (1990). Origins of terrorism. New York: Psychologies, ideologies, theologies, states of mind. Woodrow Wilson Int. Center for Scholars .
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Terorizam


Society.svg Nedovršeni članak Terorizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.