Thomas Sankara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Thomas Sankara
Presjednik Burkine Faso
u službi
4. kolovoza 1983. – 15. listopada 1987.
Prethodnik Jean-Baptiste Ouédraogo
Nasljednik Blaise Compaoré
Rođenje 21. prosinca 1949.
Smrt 15. listopada 1987.
Supruga Mariam Sankara

Thomas Isidore Noël Sankara (21. prosinca 1949. - 15. listopada 1987.) bio je vojni kapetan, 5. predsjednik Gornje Volte - Burkine Faso od 1983. do 1987., revolucionar i teoretičar panafrikanizma.[1][2] Po dolasku na vlast pokrenuo je veliki broj reformi te je bio popularan u svom narodu. Zbog svoje karizme i uloge vođe Revolucije, ostao je upamćen pod nadimkom „afrički Che Guevara“.[1][3][4] Promjenio je ime države Gornja Volta u Burkina Faso.

Rani život[uredi VE | uredi]

Thomas Sankara sin je Marguerite Sankare i Samboa Josepha Sankare rođen je u rimokatoličkoj obitelji 1949. godine u gradu Yakou.[5] Pohađao je osnovnu školu u Gapui a srednju u Bobo-Dioulassou. Njegov otac borio se u francuskoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata te je bio pritvoren od strane nacista. Njegova obitelj je željela da postane katolički svećenik.

Vojna karijera[uredi VE | uredi]

Nakon sticanja osnovnog vojnog znanja u srednjoj školi 1966. godine, karijeru u vojsci započeo je sa 19 godina kada je poslan na Madagaskar da se školuje za časnika. Tamo je upoznan s marksističkom literaturom te je bio svjedok narodnih ustanaka protiv Philiberta Tsiranana. Marksisam je bilo presudan za njegovo političko opredjeljenje.[6] Po povratku u Gornju Voltu 1972., istakao se herojstvom u pograničnom ratu protiv Malija 1974. godine. U kasnijim godinama života, nije se ponosio učešćem u ovom ratu opisujući ga pogrešnim i nepravednim. Dodatne simpatije među građanima glavnog grada Ouagadougoua stekao je svirajući gitaru u glazbenom bendu i vozeći se na motociklu. Godine 1976. je postao zapovjednik u Centru za vježbavanje komandosa u Pôu. Iste je godine upoznao Blaisea Compaoréa, koji će kasnije biti njegov najbliži suradnik. Ubrzo su njih dvojica, zajedno sa još nekoliko voltanskih časnika, postali članovi tajne marksističke grupe časnika.

Ulazak u politiku[uredi VE | uredi]

Sankara je ušao u politiku rujna 1981. godine kada je bio postavljen za državnog tajnika za informacije u vojnoj vladi. Međutim, dao je ostavku na tu funkciju 21. travnja 1982. i prešao u oporbu vladi, jer mu se nije sviđalo što rade protiv općih interesa naroda. Nakon puča 7. studenog 1982. od strane bojnika Jean-Batista Uedraogoa, Sankara je postao premijer, ali je otpušten 17. svibnja i stavljen u kućni pritvor nakon posjete sina francuskog predsjednika i savjetnika za afrička pitanja, Jean-Christophea Mitterranda. Stavljanje još dvojice časnika u pritvor uzrokovalo je narodni ustanak.

Predsjednik[uredi VE | uredi]

Blaise Compaoré organizirao je 4. kolovoza 1983. puč nakon kojeg je Sankara postao novi predsjednik Gornje Volte. Kao revolucionar, bio je inspiriran kubanskim revolucionarima Fidelom Castrom i Che Guevarom te ganskim vođom Jerryem Rawlingsom. Pokrenuo je niz reformi koje je nazvao demokratskom i narodnom revolucijom, a njegova politka temeljila se na antiimperijalizmu, borbi protiv korupcije, pošumljavanju zemlje, iskorijevanju gladi, te stavljanju obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga na prvo mjesto. Jedan od prvih ciljeva koje je trebalo riješiti bilo je poboljšanje statusa žena u državi. Njegova vlada sastojala se od velikog broja zaposlenih žena, što je bio presedan u Zapadnoj Africi. Zabranio je obrezivanje ženskih genitalija, prisilnu udaju i poligamiju, poticao je rad žena u poslovima van kuće, te da pohađaju školu uprkos trudnoći. Sankara je promovirao kontracepciju i ohrabrivao muževe da odlaze na tržnicu i pripremaju ručak kako bi iskusili odgovornost za koju su većinom bile zadužene žene. Sankara je bio prvi afrički vođa koja je postavio žene na visoke položaje u vladi i dozvolio im da grade karijeru u vojsci. Sankarina vlada bila je prva afrička vlada koja je službeno i javno priznala epidemiju side kao glavnu prijetnju Africi. Na prvu godišnjicu svog dolaska na vlast, Gornja Volta je preimenovana u Burkinu Faso, što u prijevodu s jezika Mosi i Bamanankan znači „zemlja uspravnih ljudi“. Izrađena je nova zastava, a Sankara je napisao i novu himnu Une Seule Nuit.

Ubojstvo[uredi VE | uredi]

Dana 15. listopada 1987. izvršen je državni udar. Sankaru je ubila naoružana skupina, koju je organizirao njegov bivši suradnik Blaise Compaoré. Sankarino tijelo je raskomadano i pokopano u neoznačenom grobu, njegova udovica i dvoje djece pobjegli su iz zemlje.[7] Compaoré je odmah preokrenuo nacionalizacija, poništio gotovo sve Sankarine odluke, vratio Burkinu Faso u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i s vremenom uklonio gotovo sva obilježja Sankarine vladavine.[8]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Burkina Faso Salutes "Africa's Che" Thomas Sankara by Mathieu Bonkoungou, Reuters, 17. listopada 2007.
  2. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 11
  3. Thomas Sankara, Africa's Che Guevara by Radio Netherlands Worldwide, 15. listopada 2007.
  4. Africa's Che Guevara by Sarah in Burkina Faso
  5. [1] [2]
  6. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 20-21
  7. Sankara v. Burkina Faso by the Canadian Council on International Law, March 2007
  8. Mason, Katrina &, Knight, James (2011). Burkina Faso, 2nd, The Globe Pequot Press Inc.. ISBN 9781841623528 pg 31

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Video/Film[uredi VE | uredi]