Tihaljina (Grude, BiH)
| Tihaljina | |
|---|---|
 Tihaljina iz zraka | |
| Regija BiH | Zapadna Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Grude |
| Koordinate | 43°19′N 17°22′E / 43.32°N 17.37°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 1466 |
| Pozivni broj | 88348 |
 | |
  Tihaljina Tihaljina na zemljovidu BiH | |
Tihaljina je naseljeno mjesto u općini Grude, Federacija BiH, BiH.[1]
Naselje se prvi put spominje između 1475. i 1477., u arapskom tekstu, u obliku Tihaljina, i to kao jedno od naselja koja su "od davnina... bila baština... vojvode Dadoja". U hrvatskom tekstu spominje se prvi put 1599. godine, u množinskom obliku Tialjine, i to kao jedno od naselja u veljačkoj župi.[2]
Rijeka koja teče kroz to naselje danas je u svojoj okolici poznata kao Rika ili Tijaljska rika. U prošlosti se, međutim, i ona spominje pod istim imenom pod kojim i naselje. Njezino se ime prvi put spominje 1774. godine, na karti priloženoj Fortisovu djelu "Viaggio in Dalmazia", i to u obliku Tijaljina, izvorno Tiaglina.[2]
Imajući na umu da današnji pridjev tijaljski i imenice Tijaljčanin, Tijaljkuša i Tijaljkulja upućuju na osnovu Tijalj-, koja je u starije doba glasila Tihalj-, zaključuje se da se radi o mjesnom imenu koje je nastalo poimeničavanjem ženskoga posvojnoga pridjeva Tihaljina (lok. u Tihaljinoj) bez pomoći nastavka. Vjerojatno je puni oblik toga mjesnoga imena u starije doba glasio Tihaljina Vas (= Tihaljino Selo), odnosno Tihaljina rika, tako da se je govorilo npr. kuća u Tihaljinoj Vasi ili mlinice na Tihaljinoj rici.[2] Težnja za pojednostavnjivanjem, koja je djelovala da npr. nekadašnja mjesna imena Imotski Grad i Ljubuški Grad zadobiju današnje oblike Imotski i Ljubuški, dovela je do pojave jednostavnijega, pridjevskoga oblika Tihaljina (kuća u Tihaljinoj, mlinice na Tihaljinoj...).[2]
Imena Tihomil, Tihomir i Tihoslav, koja su na tome području morala biti uobičajena bar do Tridentskoga koncila u XVI. st., nekad od mila, bez sumnje, bila upotrebljavana u oblicima Tiha i Tiho. Tako dobivena imena od mila često se, s pomoću posebnih nastavaka, proširuju, pa se npr. imena Ika i Iko javljaju u proširenim oblicima Ikan, Ikać, Ikelja itd. Dakako, i imena Tiha i Tiho mogla su biti proširena. Ima potvrda da su u starije doba živjela u oblicima Tihan, Tihoč i Tihoje. Po imenu sela Tihotina Vas, koje se u XIV. i XVI. st. spominje u okolici današnjega Perušića u Lici, može se zaključiti da je to ime živjelo i u obliku Tihota. A upravo po mjesnom imenu Tihaljina smije se zaključivati da je živjelo i u obliku Tihalja.[2]
Selo Tihaljina nalazi se u zapadnom dijelu Hercegovine, uz istoimenu rijeku.[3] Danas je Tihaljina sastavni dio općine Grude i Zapadnohercegovačke županije (Bosna i Hercegovina). Tihaljini su najbliža veća naselja: Grude, Ljubuški i Široki Brijeg u sklopu Zapadnohercegovačke županije, te Imotski i Vrgorac iz susjedne Republike Hrvatske, prema kojima je kroz tijekove prošlosti bila usmjerena, a i danas je s tim gradskim središtima povezana kroz razne oblike društvenoga i privrednoga života;[3] osobito s Ljubuškim i Imotskim i u novije vrijeme s općinskim središtem Grudama.
| Tihaljina | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1821 (98,43 %) | 2207 (98,57 %) | 2384 (99,66 %) | |||
| Srbi | 1 (0,05 %) | 3 (0,13 %) | 2 (0,08 %) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 0 | 15 (0,66 %) | 3 (0,12 %) | |||
| ostali i nepoznato | 28 (1,51 %) | 14 (0,62 %) | 3 (0,12 %) | |||
| ukupno | 1850 | 2239 | 2392 | |||
| Tihaljina | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 1460 (99,59 %) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 6 (0,41 %) | |||||
| ukupno | 1466 | |||||
- fra Marko, hrvatski svećenik iz BiH, franjevac, Ramski mučenik
- Anđelko Mijatović, hrvatski povjesničar
- Zdravko Kordić, hrvatski književnik
- Zdenko Kordić, hrvatski znanstvenik iz BiH, rektor Sveučilišta u Mostaru (1992. – 1999.) i sveučilišni profesor
- Regina Milas, hrvatska časna sestra i mučenica
- 1 2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. lipnja 2019.
- 1 2 3 4 5 Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2011. Pristupljeno 21. listopada 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - 1 2 Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2011. Pristupljeno 7. rujna 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.