Tim Hetherington

Izvor: Wikipedija
Tim Hetherington
Tim Hetherington
Tim Hetherington u Hudson Union Society u veljači 2011.
Rođenje Birkenhead, Engleska, 5. prosinca 1970.
Smrt Misrata, Libija, 20. travnja 2011.
Poznat(a) po dokumentarni film Restrepo
Zanimanje fotoreporter
Portal o životopisima

Tim Hetherington (puno ime Timothy Alistair Telemachus Hetherington; Birkenhead, Engleska, 5. prosinca 1970. – Misrata, Libija, 20. travnja 2011.) - britanski fotoreporter.[1] Stvarao je knjige, filmove i ostala djela "u rasponu od instalacija, izložbi flajera do preuzimanja na dlanovniku",[1] te je surađivao s časopisom Vanity Fair.[2]

Hetherington je najpoznatiji po dokumentarnom filmu Restrepo (2010.), koji je režirao zajedno sa Sebastianom Jungerom. Restrepo je osvojio veliku nagradu žirija za najbolji dokumentarac na filmskom festivalu Sundance 2010.,[3] te je bio nominiran za Oscara 2011.[4] Hetherington je osvajao razne nagrade, uključujući nagradu World Press Photo za fotografiju godine 2007.[5] Poginuo je od šrapnela koji je doletio od minobacača ili od ručnog bacača granata koji su ispalile libijske snage dok je izvještavao o sukobu.[6]

Rani život i školovanje[uredi | uredi kôd]

Tim Hetherington se rodio u Birkenheadu u obitelji Alistaira i Judith (djevojačko Gillett) Hetherington, a odrastao je u Southportu u općini Sefton, gdje je pohađao katoličku osnovnu školu St. Patrick.[7] Kasnije je pohađao katolički koledž Stonyhurst i proučavao antičku kulturu i englesku književnost[8] u oksfordskom koledžu Lady Margaret Hall 1989.[9] Ubrzo nakon diplome naslijedio je 5.000 funti od svoje bake, što mu je omogućilo da putuje dvije godine Indijom, Kinom i Tibetom.[10] Na putu je shvatio da "želi stvarati slike", te je radio tri do četiri godine, pohađao večernju školu fotografije prije nego što se vratio u koledž."[10] Zatim je studirao novinsku fotografiju kod Daniela Meadowsa i Colina Jacobsona u Cardiffu 1996. [11]

Karijera[uredi | uredi kôd]

Hetherington u Huambou, Angola, 2002.

Hetherington je dobio prvi posao kao pripravnik u časopisu The Big Issue, u Londonu.[4][11] Bio je njihov jedini fotograf,[11] te je snimao skloništa za beskućnike, proteste, štrajkove lučkih radnika, boksačke dvorane, poznate osobe, itd.[4] Nije volio fotografirati poznate osobe jer se želio fokusirati na ono što je smatrao važnijim pričama.[4] Većinu sljedećeg desetljeća je proveo u Zapadnoj Africi, gdje je dokumentirao prevrat i njegov utjecaj na svakodnevni život u Liberiji,[12] Nigeriji i ostalim zemljama. Hetherington je radio kao fotograf na filmovima Liberia: An Uncivil War[13] (2004.) i The Devil Came on Horseback[14] (2007.) Godine 2006. Hetherington je uzeo pauzu od fotografiranja te radio kao istražitelj za odbor za sankcije u Liberiji pri Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.[15]

Hetherington je putovao nekoliko puta u Afghanistan, 2007. i 2008., s piscem Sebastianom Jungerom za časopis Vanity Fair. Bili su dodijeljeni jednom vodu kopnene vojske SAD-a (Drugi vod, borbena satnija, 2. bojna, 503. pješačka pukovnija (SAD), 173. zračno-desantna divizija) koji je služio na udaljenoj predstraži u dolini Korengal. Tamo su snimili dokumentarni film Restrepo[16] i Afghanistan - The Other War, koji je bio emitiran u programu Nightline ABC Newsa. Hetheringtonova knjiga Infidel se temelji na istom vodu.

Hetherington (lijevo) sa Sebastian Jungerom u veljači 2011.

Godine 2010. je režirao kratkometražni film Diary:

Diary je vrlo osoban i eksperimentalan film koji izražava subjektivno iskustvo mog rada, te je stvoren kao pokušaj da pronađem sebe nakon deset godina izvještavanja. To je kaleidoskop slika koji povezuje našu zapadnjačku stvarnost s naizgled udaljenim svjetovima koje vidimo u mediju.[17]

Smrt[uredi | uredi kôd]

U intervjuu u lipnju 2010. godine za The New York Times, kad ga je fotoreporter Michael Kamber pitao o Infidelu, knjizi koju je napravio s izdavačem Chrisom Bootom, i koja je upravo trebala biti izdana, Hetherington je komentirao razinu opasnosti koju je susreo radeći na njoj:[18]

Prvi put kad sam otputovao u Afghanistan, 2007., svijet je bio vrlo usredotočen na Irak. Ljudi su zaboravili, - i sad smo to prihvatili, - da će rat u Afganistanu biti izvan kontrole. Kad sam došao u dolinu Korangal, gdje su se vodile borbe, potpuno sam se iznenadio. Bio sam zaprepašten. Pri kraju listopada 2007. 70 posto svih američkih bombi je bilo bačeno u tu dolinu, a stopa žrtava je iznosila 25 posto ranjenih. Zato su slike koje sam napravio bile jako usmjerene na akciju. Novinska fotografija. Podsjeća na klasičnu ratnu fotografiju. Učinio sam to jer sam želio da ljudi vide da su se tamo vodile mnoge borbe. Ipak, vratio sam se i borba mi je na neki način bila dosadna. Jer kada ste često u borbi nakon nekog vremena, često - znate? Ako ste u bazi koju napadaju, kao što je bio Restrepo, nalazite se u stvarno dobrom položaju. Vjerojatnost da vas ubiju je poprilično niska, osim ako ne pucaju iz minobacača na vas.

Hetherington je poginuo dok je izvještavao s prvih linija okupiranog grada Misrate u Libiji, tijekom rata u Libiji 2011. Ne zna se da li je poginuo od šrapnela koji je doletio od minobacača[6] ili ručnog bacača granata[19] Prema jednom izvještaju "nekoliko libijskih pobunjenika" je bilo ubijeno u eksploziji, a barem dva ostala novinara je preživjelo.[20] U istom je napadu ubijen fotograf Chris Hondros, ozbiljno ranjen fotograf Guy Martin,[21] te ranjen fotograf Michael Christopher Brown.[19]

Izvor je rekao da je grupa putovala s pobunjenicima.[19] Hetherington je objavio poruku na Twitteru prethodnog dana:

U okupiranom libijskom gradu Misrati. Nasumično granatiranje Gadafijevih snaga. Nema znaka NATO-u.

[22][23] Hetherington je preživio napad i bio je ukrcan živ u kombi, ali je preminuo od prevelikog krvarenja.[24]

Hetherington u srpnju 2010.

Hetherington je pokopan na groblju Brompton u Londonu. Iza sebe je ostavio roditelje, sestru, brata i nekoliko nećaka i nećakinja.[25]

Samo nekoliko dana nakon njegove smrti u Misrati libijski grad Ajdabija je preimenovao svoj najveći trg u njegovu čast. Antigadafijevski prosvjednici su također održali marš na preimenovanom trgu u njegovu čast. "Nazvali smo trg po ovom heroju i sada smatram Tima jednim od naših mučenika.", Al Jazeera je citirala libijskog kirurga iz grada.[26]

Senator John McCain je poslao dvije američke zastave na memorijalnu službu u New Yorku; jedna je dana obitelji Hetherington, a druga Idil Ibrahim,[20] Hetheringtonovoj partnerici i suradnici u kompaniji Zeila Films, gdje je radio kao glavni snimatelj.[27][28] Zastave su donijela četiri američka veterana borbene satnije 173. zračno-desantne divizije iz Afganistana, koji su "mnogo puta... bili po paljbom s Timom" i Junger, koji je napisao govor za službu.[20]

Nagrade[uredi | uredi kôd]

  • 1999.: World Press Photo, 2. nagrada, Sportske priče.[29]
  • 2000. – 2004.: stipendija zaklade NESTA "da se istraži kako mrežna tehnologija može ponovo osmisliti tradicije dokumentarne fotografije da osigura ostane relevantna u 21. stoljeću".[30]
  • 2001.: World Press Photo, 1. nagrada, Portretne priče.[31]
  • 2002.: stipendija zaklade Hasselblad[32]
  • 2007.: World Press Photo, nagrada za fotografiju godine za fotografiju doline Korangal.[33]
  • 2007.: World Press Photo, 2. nagrada, Opće vijesti.[33]
  • 2008.: nagrada Rory Peck za Kolumne.[34]
  • 2009.: nagrada Alfred I. duPont za TV novinarstvo.[35]
  • 2010.: filmski festival Sundance, velika nagrada žirija za najbolji dokumentarac za Restrepo (sa Sebastianom Jungerom).[3]
  • 2011.: Oscar, nominacija za najbolji dokumentarac za Restrepo.[6]
  • 2011.: IAVA (Američki veterani Iraka i Afganistan), nagrada "Leadership in Entertainment", postumno, za rad na Restrepu.[36]
  • 2011.: nagrada kluba Frontline, postumno, zajedno s fotoreporterom Chrisom Hondrosom i Antonom Hammerlom.[37]
  • 2013.: nagrada McCrary za izvrsnost u novinarstvu.[38]

Knjige[uredi | uredi kôd]

Knjige koje je napisao Hetherington[uredi | uredi kôd]

Knjige nastale u suradnji s Hetheringtonom[uredi | uredi kôd]

  • Tales from a Globalizing World, London, 2003., ISBN 978-0-500-28432-2. Ur. Daniel Schwartz. Hetherington je autor kratkog eseja, "Healing Sport", i fotografija uz tekst.
  • The World’s Top Photographers: Photojournalism., Brighton & Hove, 2006., ISBN 978-2-88893-092-1. Hetherington je autor fotografija. Ur. Andy Steele.

Knjige o Hetheringtonu[uredi | uredi kôd]

Izložbe[uredi | uredi kôd]

  • 2009.: Home For Good, grupna izložba, New York Photo Festival, New York.[39]
  • 2009.: Liberia Long Story Bit by Bit: Liberia Retold, National Medium Museum, London.[40]
  • 2010.: Infidel, Foto8, HOST Gallery, London.[41]
  • 2010.: Liberia Retold i Sleeping Soldiers, Guernsey Photography Festival, Guernsey.[42]
  • 2012.: In Afghanistan, s Lynsey Addario, Nobel Peace Center, Oslo, Norveška.[43]
  • 2013.: Tim Hetherington: You Never See Them Like This, Open Eye Gallery, Liverpool.[44]
  • 2014.: Tim Hetherington: Infidel, Photofusion, London.[45][46]
  • 2016.: Infidel, The John Lennon Art and Design Building, Liverpool John Moores University, Liverpool.[47]

Filmografija[uredi | uredi kôd]

Hetheringtonovi filmovi[uredi | uredi kôd]

Doprinosi filmovima[uredi | uredi kôd]

  • Liberia: An Uncivil War (2004.), dugometražni film (snimatelj).[13]
  • The Devil Came on Horseback (2007.), dugometražni film (snimatelj).[51]
  • Korengal (2014.), nastavak Restrepa, dugometražni film (snimatelj i fotograf).[52]

Naslijeđe[uredi | uredi kôd]

World Press Photo i Human Rights Watch godišnje dodjeljuju stipendiju Tim Hetherington fotografu koji je sudjelovao u nedavnom natječaju WPP-a s ciljem završetka projekta o ljudskim pravima.[53]

Dokumentarni film Sebastiana Jungera, Which Way Is the Front Line From Here? The Life and Time of Tim Hetherington (2013.), u produkciji HBO Films, posveta je Hetheringtonu.[54][55][56]

Hetheringtonov rad zastupa Magnum Photos, a sam Hetherington se spremao podnijeti zahtjev za članstvo prije nego što je preminuo.[57]

Zaklada Tim Hetherington[uredi | uredi kôd]

Zakladu su utemeljili 2012. godine Hetheringtonovi roditelji Judith i Alistair,[58] a izvršni direktor je Stephen Mayes.[59][60] Zadatak je zaklade "očuvati naslijeđe Timovog profesionalnog života kao vizualnog pripovjedača i zaštitnika ljudskih prava", uključujući "potporu i razvoj novog rada koji nastavlja ideale koje je pokazao Tim s posebnim naglaskom na humanitarni i društveni interes".[61]

Knjižnica fotografskih knjiga Tim Hetherington[uredi | uredi kôd]

Knjižnica sadrži otprilike 1200 fotografskih knjiga, a nalazi se u dokumentarnom centru Bronx u New Yorku. Knjige su donirali Hetheringtonovi roditelji (donirali su zbirku knjiga svojeg sina), te zaklada Aperture, Radius Books, Eugene Richards i Peter van Agtmael.[62]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b Brabazon, J., Tim Hetherington obituary, The Guardian, 21. travnja 2011.
  2. ↑ Vanity Fair, VF Contributor: Tim Hetherington", preuzeto 15. travnja 2015.
  3. ↑ a b Tourtellotte, B., "Winter's Bone", "Restrepo" Win Top Sundance Awards  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. siječnja 2015. (Wayback Machine), Reuters, 31. siječnja 2010.
  4. ↑ a b c d Brooks, X., Tim Hetherington: one of the finest photojournalists on the planet, The Guardian, 21. travnja 2011.
  5. ↑ World Press Photo, Tim Hetherington, preuzeto 15. travnja 2015.
  6. ↑ a b c Daily Mail, Oscar-Nominated War Photographer Tim Hetherington Killed in Libya Mortar Attack by Gaddafi's Troops, 21. travnja 2011.
  7. ↑ Griffiths, C., Body of Award-Winning Merseyside Photographer Tim Hetherington Moved on Aid Ship, Liverpool Echo, 23. travnja 2011.
  8. ↑ Gammell, C., "Libya: Tim Hetherington's Girlfriend Pays Tribute to her 'Timinator'", The Daily Telegraph, 21. travnja 2011.
  9. ↑ Huffman, A., Here I Am, The Story of Tim Hetherington, War Photographer, New York, 2013., ISBN 0802120903
  10. ↑ a b Brabazon, J., Tim Hetherington obituary, The Guardian, 21. travnja 2011.
  11. ↑ a b c Hetherington, T., The Big Issue, preuzeto 4. lipnja 2017.
  12. ↑ Spencer, R., Collins, N., "Libya: British Photographer Killed in Misurata – Oscar-Nominated British Photographer Tim Hetherington and His US Colleague Chris Hondros Have Been Killed While Covering the Fighting in the Libyan City of Misurata, the Foreign Office Has Confirmed", The Daily Telegraph, 21. travnja 2011.
  13. ↑ a b IMDB, Liberia: An Uncivil War, preuzeto 4. lipnja 2017.
  14. ↑ 3generations, The Devil Came on Horseback", preuzeto 4. lipnja 2017.
  15. ↑ Hetherington, T., Long Story Bit by Bit: Liberia Retold, New York, 2009., ISBN 1-884167-73-X.
  16. ↑ Chivers, C.J., ‘Restrepo’ Director and a Photographer Are Killed in Libya, The New York Times, 21. travnja 2011.
  17. ↑ Vimeo: Kanal Tima Hetheringtona, preuzeto 4. lipnja 2017.
  18. ↑ Kamber, M., Restrepo and the Imagery of War, The New York Times, 22. svibnja 2010.
  19. ↑ a b c CNN, Bodies of Two Photographers Killed in Libya Arrive in Benghazi, 22. travnja 2011.
  20. ↑ a b c Junger, S., "Legacy: Hetherington Doctrine", Vanity Fair, 3. lipnja 2011.
  21. ↑ Fadel, L., Horowitz, J., Tim Hetherington, Chris Hondros are killed documenting Libya fighting, The Washington Post, 21. travnja 2011.
  22. ↑ Knegt, P., Restrepo Director Tim Hetherington Killed In Libya  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. travnja 2011. (Wayback Machine), Indie Wire, 20. travnja 2011.
  23. ↑ CBC News, 2 Renowned Photojournalists Killed in Libya, 20. travnja 2011.
  24. ↑ Doggart, S., On the front line: a documentary tribute to Tim Hetherington, Guardian News and Media Limited, 29. siječnja 2013.
  25. ↑ Associated Press, Profil Tima Hetheringtona, preuzeto 4. lipnja 2017.
  26. ↑ Turton, S., Ajdabiya Honours Fallen British Photojournalist  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. rujna 2011. (Wayback Machine), Al Jazeera, 22. travnja 2011.
  27. ↑ Zeila Films, O nama, preuzeto 4. lipnja 2017.
  28. ↑ Ibrahim, I., Tim Hetherington remembered by Idil Ibrahim, The Guardian, 11. prosinca 2011.
  29. ↑ "1999, Tim Hetherington, 2nd prize, Sports stories  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2016. (Wayback Machine)", preuzeto 4. lipnja 2017.
  30. ↑ "Tim Hetherington: An award-winning photojournalist who dedicated his life to covering conflict zones  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2014. (Wayback Machine)", NESTA, preuzeto 4. lipnja 2017.
  31. ↑ "Tim Hetherington, 1st prize, Portraits stories[neaktivna poveznica]", preuzeto 4. lipnja 2017.
  32. ↑ World Press Photo, Tim Hetherington, preuzeto 4. lipnja 2017.
  33. ↑ a b World Press Photo, British photographer Tim Hetherington wins premier award, 7. veljače 2008.
  34. ↑ "Rory Peck Awards 2008", preuzeto 4. lipnja 2017.
  35. ↑ Davis, N., Columbia Announces Alfred I. duPont Awards, Adweek, 12. siječnja 2009.
  36. ↑ Fremon, C., Iraq and Afghanistan Vets of America to Honor Tim Hetherington at Heroes Gala, Witness LA, 27. travnja 2011.
  37. ↑ Frontline Club, Announcing the Winners of the Frontline Club Journalism Awards 2011, preuzeto 4. lipnja 2017.
  38. ↑ Hungry Eye, Tim Hetherington wins McCrary Award for Excellence in Journalism, 22. rujna 2013.
  39. ↑ Foto8, NY Photo Festival 2009: Home For Good, 1. svibnja 2009.
  40. ↑ Gavin, M., Tim Hetherington photo exhibition Long Story Bit by Bit: Liberia Retold tours UK, The Roaming Eye, 28. travnja 2010.
  41. ↑ Foto8, Tim Hetherington - Infidel, 8. rujna 2010.
  42. ↑ ePHOTOzine, Guernsey Photography Festival 2010, 18. travnja 2010.
  43. ↑ Nobel Peace Center, "In Afghanistan"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. siječnja 2017. (Wayback Machine), preuzeto 4. lipnja 2017.
  44. ↑ Open Eye Gallery, "Tim Hetherington: You Never See Them Like This", preuzeto 4. lipnja 2017.
  45. ↑ Photofusion Photography Center, Tim Hetherington: Infidel  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. studenoga 2014. (Wayback Machine), preuzeto 4. lipnja 2017.
  46. ↑ Steward, S., Tim Hetherington: Infidel, PhotoFusion - exhibition review, London Evening Standard, 22. kolovoza 2014.
  47. ↑ Tim Hetherington Trust, Infidel Exhibition, preuzeto 4. lipnja 2017.
  48. ↑ Vimeo, Sleeping Soldiers (2009)
  49. ↑ Vimeo, Diary (2010)
  50. ↑ IMDb, Diary (2010), preuzeto 4. lipnja 2017.
  51. ↑ IMDb, The Devil Came on Horseback (2007), preuzeto 4. lipnja 2017.
  52. ↑ IMDb, Korengal (2014), preuzeto 4. lipnja 2017.
  53. ↑ World Press Photo, Tim Hetherington Grant  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2019. (Wayback Machine), preuzeto 4. lipnja 2017.
  54. ↑ Pulver, A., Which Way Is the Front Line from Here? The Life and Time of Tim Hetherington – review, The Guardian, 10. listopada 2013.
  55. ↑ HBO, Which Way Is the Front Line From Here? Th...", preuzeto 4. lipnja 2017.
  56. ↑ Hale, M., Recalling a Chronicler of Combat as It Is: Junger’s Film ‘Which Way Is the Front Line From Here?’ on HBO, New York Times, 17. travnja 2013.
  57. ↑ British Journal of Photography, Tim Hetherington Visionary Award, 2015., sv. 162, br. 7834, str. 12, 13
  58. ↑ Brooks-Pollock, T., How Tim’s eye for a picture is still helping blind African children, Manchester Evening News, 15. svibnja 2013.
  59. ↑ Jones, C., Images of war captured in Tim Hetherington photo exhibition", Liverpool Echo, 2. rujna 2013.
  60. ↑ Padley, J., Tim Hetherington Trust unveils new award shortlist, British Journal of Photography, 3. veljače 2015.
  61. ↑ Tim Hetherington Trust, Tim Hetherington Trust, preuzeto 4. lipnja 2017.
  62. ↑ Horaczek, S., Tim Hetherington Photobook Library Opens at Bronx Documentary Center, American Photo, 13. svibnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tim_Hetherington&oldid=6876961"