Tomislav Merčep

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tomislav Merčep

Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. rujna 1952.), hrvatski političar i ratni zapovjednik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je 1952. godine u obitelji hrvatskih antifašističkih boraca, obitelji koja se doselila iz Zagore (Katuni) u Slavoniju.[1]

Osnovnu je školu završio u rodnom Borovu Naselju, a srednju i Višu građevinsku školu u susjednom Vukovaru. Prije rata bio je poslovođa u građevinarskom poduzeću Borovu. Obnašao je mjesto šefa gradilišta i šefa sektora. Došao je do mjesta člana uprave SOUR SOUR-a Borova.[1]

Prvi puta za Tomislava Merčepa u hrvatskoj javnosti čuje se 1990. godine kada je kao kandidat HDZ-a (Hrvatske Demokratske Zajednice) na prvim višestranačkim izborima ušao u vukovarsku gradsku vladu i postao sekretar narodne obrane. U vrijeme prvih predratnih napetosti veoma je aktivan - organizira seoske straže i nabavlja oružje, smijenio je sve direktore tvornica, preuzeo je radijsku postaju i postao praktički prvim čovjekom policije. Nakon glasina o specifičnim ispitivanjima u podrumu Policijske uprave i tajanstvenim nestancima ljudi, sredinom kolovoza uhićuje ga skupina njegovih suradnika, ali je uskoro pušten i s obitelji odlazi u Zagreb, tjedan dana prije početka velikosrpskog napada na Vukovar.

Uskoro je imenovan za savjetnika ministra unutarnjih poslova, te je dobio dvoetažni stan na Jarunu iz kojeg je odlazio na hrvatska ratišta. O njegovim izletima na ratišta uskoro počinju stizati i izvješća međunarodnih tijela i humanitarnih organizacija. Nakon što je u kolovozu 1992. poražen na izborima za Zastupnički dom Sabora, godinu dana kasnije uspio je ući u Županijski dom. Politički pad počinje na Trećem saboru HDZ-a, kada ga je predsjednik Tuđman optužio za stvaranje tajnih terorističkih organizacija.[nedostaje izvor] Uskoro istupa iz HDZ-a, a 3. ožujka 1997. daje ostavku na mjesto savjetnika u Ministarstvu unutarnjih poslova. Nezadovoljan listama HDZ-a za izbore u Podunavlju sastavlja svoju listu s kojom osvaja dva mandata u vukovarskoj skupštini. Nešto kasnije osnovat će i vlastitu stranku - Hrvatsku pučku stranku (HPS).

Nakon šokantnih izjava Mire Bajramovića (krajem listopada 1997. u splitskom listu Feral Tribuneu), pripadnika specijalne jedinice MUP-a pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa, a koji je detaljno opisao zločine, ubojstva i mučenja za koje je rekao da su ih počinili pripadnici postrojbe[2], uključujući i njega osobno[nedostaje izvor], u Gospiću, Pakračkoj Poljani i Slanom, policija ga je istog dana privela u istražni zatvor. Dan kasnije javljeno je da su privedena i trojica drugih članova jedinice - Munib Suljić, Nebojša Hodak i Igor Mikola. Tomislav Merčep tada u interviewu TV Mreži kazuje: "Pravna država djeluje samo onda kada treba djelovati protiv Hrvata i protiv onih koji su stvarali ovu hrvatsku državu, i mi smo sve manje zadovoljni tom pravnom državom. Ja Mira Bajramovića ne poznajem. Tomislav Merčep nikoga nije uhapsio, a još manje nekoga držao u zatvoru. Pa nisam ja netko tko može nekoga držati u zatvoru! ... Tomislav Merčep ne prijeti nikome. Međutim, zasigurno nisam čovjek koji u nedogled trpi nepravdu. Tražim zaštitu hrvatske pravne države!"

Iste godine u javnost izašao je (Feral Tribune, br. 627) i dramatični apel što ga je Marin Vidić Bili, bivši povjerenik vlade Republike Hrvatske za Vukovar u kolovozu 1991. godine uputio najvišim predstavnicima tadašnje vlasti (predsjedniku Republike, premijeru, ministrima obrane i policije), ali i nekolicini oporbenih čelnika (Ivici Račanu, Savki Dabčević - Kučar, Draženu Budiši i Marku Veselici) tvrdeći ovo o djelovanjima postrojbama pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa. Evo izvatka iz tog pisma: Imenovanjem Merčep Tomislava za sekretara Općinskog sekretarijata u Vukovaru došlo je do uzurpacije vlasti i koncentracije funkcija u jednoj osobi i to predsjednika HDZ-a te faktički zapovjednja ZNG-a, policijom te civilnim organima vlasti. Okružen ljudima sumnjivih moralnih i stručnih kvaliteta, bivšim kriminalcima, preuzeli su apsolutno nadzor nad svime u Općini Vukovar, ne prezajući od nasilnih i represivnih mjera nad građanima Općine Vukovar (bespravnim upadajem u privatne stanove, upućivanjem usmeno i pismeno u napuštene stanove osoba koje su tražile smještaj, pljačkanjem stanova, oduzimanjem privatnih vozila, nasilnim privođenjem na saslušanje pa čak i egzekucije. Takvim ponašanjem stvorio je u gradu opću psihozu straha među hrvatskim i srpskim pučanstvom što je rezultiralo masovnim bijegom iz grada, totalnom blokadom rada polcije, ZNG-a, organa uprave i stvorilo opću konfuziju...[1]

Nakon promjene vlasti u Hrvatskoj početkom 2000-ih, krenule su glasine da će MKSJ podignuti optužnice protiv Merčepa. To se nije dogodilo. U međuvremenu je dvaput pretrpio moždani udar koje je uspio preživjeti, ali ga je doveo do invalidnosti: otežano se kreće i govori.[3] Prvi je pretrpio 19. veljače 2007.[4]

Prosinca 2010. hrvatske su vlasti nakon pritiska Amnesty Internationala uhitile i pritvorile Tomislava Merčepa. Uz to je na njega pokrenuta medijska hajka, na što su reagirali u rodnom kraju njegovih roditelja, izrazivši mu potporu,[5] na što su neki iz medija reagirali.[6]

U svibnju 2016. godine je nakon četverogodišnjeg suđenja nepravomoćno osuđen na 5 i pol godina zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima.[7] Sredinom veljače 2017. godine, donesena je odlukom Vrhovnog suda pravomoćna presuda koja je preinačena u zatvorsku kaznu od 7 godina.[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Moljac.hr Tomislav Merčep
  2. Drljević, Alen (20. prosinca 2018.). "Dokumentarni serijal "Feral Tribune", 3. epizoda". Dokumentarni film pristupljeno 6. veljače 2019.
  3. Večernji list Vrhovni sud ukinuo pritvor Tomislavu Merčepu, 4. srpnja 2012.
  4. Dnevnik.hr Merčep pretrpio moždani udar, 21. veljače 2007.
  5. Plakat uz cestu Katuni za Tomu
  6. Odgovor na osvrt
  7. S.D.M, Dnevnik.hr: Merčepu pet i pol godina zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima, objavljeno 12. svibnja 2016. godine, pristupljeno 13. prosinca 2017. godine
  8. Jutarnji list: STIGLA PRAVOMOĆNA PRESUDA TOMISLAVU MERČEPU Vrhovni sud povećao mu zatvorsku kaznu na sedam godina jer nije spriječio zločine nad srpskim civilima, objavljeno 13. veljače 2017. godine, pristupljeno 13. prosinca 2017. godine