Tor (Jelsa)

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "arheološki lokalitet".
(Primjeri uporabe predloška)
Dodaj infookvir "utvrda".
(Primjeri uporabe predloška)
kula Tor

Kula Tor predstavlja ostatke ilirske kule građene u tehnici suhozida.[1]

Smještaj[uredi | uredi kôd]

Tor se nalazi brijegu jugoistočno od Jelse (n.v. oko 180 m) koji se nadovezuje na središnji gorski lanac otoka. Prilazni put se nalazi na sjevernoj strani. Prilaz kuli je moguć i s istoka stazom koja se odvaja od starog puta što vodi iz Jelse prema istočnoj strani otoka.

Opis dobra[uredi | uredi kôd]

Na istaknutom grebenu jugoistočno od Jelse nalazi se prapovijesna gradina Tor s helenističkom četverokutnom kulom sagrađenom od velikih kamenih blokova. Vrh brijega i kulu okružuje gradinski bedem koji je u vrijeme gradnje kule bilo presječen po dužini te je potom obzidan velikim neobrađenim kamenim blokovima. Inače prapovijesni bedem je štitio vrh gradine, na mjestu njegova spoja uz južni otočni lanac s kojega je pristup bio nemoguć. Gradinsko naselje nalazilo se na sjevernim obroncima gradine, a brojni površinski nalazi ukazuju na kontinutet života kroz duži vremenski period. Lokalitet je datiran u period od kasnog brončanog doba (5. st. pr. Kr.) do 3. st. pr. Kr.[1]

Uz Tor se može vezati ime Richarda Francisa Burtona koji je sudjelovao u istraživanju Nila i otkrio jezero Tanganjika. Burton je Hvar posjetio 1874. kada se uspeo i na Tor, opisao ga a njegove zidove nacrtao je Načelnik Jelse kap. Niko vit.Duboković jer je Burtona omela kiša.(vidi skicu)[2]

Kula je sagrađena na ravnom vrhu brijega vjerojatno u vrijeme uspona Ilirskog kraljevstva u 3. st. pr. Kr. Podignuta je na mjestu prapovijesne gradine koja je nadgledala jelšansku luku i ravnicu. Građena je od velikih “ciklopskih“ kamenih blokova. Gotovo je pravilnog kvadratnog oblika dimenzija 7,2 x 60,2 m. Ispod kule, na sjevernoj strani brijega, stajale su prapovijesne nastambe. Uz kulu se nalazi kameni nasip (bedem) stariji od same kule, a štiti najugroženiju stranu gradine. Pretpostavlja se da su kula i gradina napušteni nakon pobjede Rimljana nad Ilirima 219. pr. Kr. i njihovog osvajanja otoka.

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom RST-0028-1962. zavedena je pod vrstom "arheologija", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "kopnena arheološka zona/nalazište".[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Utvrda Tor Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 18. siječnja 2023.
  2. Niko Duboković NadaliniArhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2012. (Wayback Machine) Jelsa i sir Richard Francis Burton (1821-1890)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.