Toranj

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Toranj. Za druga značenja, pogledajte Toranj (razdvojba).
Disambig.svg Za druga značenja pojma Kula pogledajte Kula (razdvojba).
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj

Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene. Tornjevi se grade upravo zbog njihove visine koja im daje različite prednosti, te mogu biti samostalni (Eiffelov toranj u Parizu) ili dio većeg arhitektonskog kompleksa (Kosi toranj u Pisi).

Etimologija[uredi VE | uredi]

Tor je izvedenica iz latinskog turris, koje opet vuče korijene iz grčkog τύρσις a povezano je s pred-indoeuropskim mediteranskim jezicima, prije svega s ilirskim toponimom Βου-δοργίς. lidijskim Τύρρα, Τύρσα, što se veže s narodom Tirencima (Τυρρήνιοι) ali i Tuski (*Turs-ci), što je bio grčki i latinski naziv za Etruščane (Kretschmer Glotta 22, 110ff.).

Povijest[uredi VE | uredi]

Tornjevi se koriste još od prapovijesti. Najstariji poznati tornjevi su kružni tornjevi na zidinama neolitskog grada Jerihona (8000. pr. Kr.) i kasniji brojni mezopotamijski tornjevi. Neki od najstarijih sačuvanih primjera su strukture zvane broch u sjevernoj Škotskoj, koje su zapravo valjkaste kuće-tornjevi. Ovi i kasniji feničanski i starorimski primjeri dio su fortifikacijskog obrambenog sustava te se nazivaju kulama. Kasnije se kule koriste i za druge svrhe (npr. sat-kula pronađen u Mogadoru iz 1. st. pr. Kr. Je izveden od feničanskih i kartaških izvora. Rimljani su rabili oktogonalne tornjeve [1] kao element Dioklecijanove palače u Splitu, koja datira oko 300. godine, dok su Servianske zidine (4. st. pr. Kr.) i Aurelianove zidine (3. st.) imali četvrtaste tornjeve. Kinezi koriste tornjeve kao integralni dio Kineskog zida za vrijeme dinastije Qin (210. pr. Kr.).

U islamskoj arhitekturi, još od ranih građevina (džamija u Samari), oni su važan dio džamije (minaret) s kojega se poziva na molitvu (ezav). Zanimljiv je nedovršeni Hassanov toranj u Maroku, koji je napušten 1199. god. i danas stoji samo kao spomenik.[2]

Toranj u ranokršćanstvu postaje važan dio kršćanskog graditeljstva (zvonik crkve), te kasnijih srednjovjekovnih burgova i gradova. Najpoznatiji srednjovjekovni toranj je Kosi toranj u Pisi izgrađen od 1173. do 1372. god.

Himalajski tornjevi su kameni tornjevi koji se većinom nalaze u Tibetu, a izgrađeni su u 14. i 15. stoljeću[3]

Funkcija[uredi VE | uredi]

Engleski srednjovjekovni opsadni toranj.

Strateške prednosti[uredi VE | uredi]

Tornjevi su kroz povijest svojim vlasnicima omogućavali obrambenu prednost omogućavajući im pogled na širu okolinu, uključujući i bojna polja. Uključivani su u obrambene zidine (kula) ili su građeni u blizini potencijalnih meta (opsadni toranj). Danas, se tornjevi u ovoj svrsi mogu pronaći u zatvorima i vojnim kampovima.

Iskorištavanje gravitacije[uredi VE | uredi]

Korištenjem slobodnog pada za pomjeranje predmeta ili tvari prema dolje, toranj se može koristiti za spremanje zrnastih ili tekućih tvari kao u silosima ili vodentornjevima, ali i kao nosač za bušenje tla kao u naftnim tornjevima, te za testiranje (npr. testiranje bombi) ili kao platforme za dubinsko ronjenje i tornjevi za obuku vatrogasaca ili padobranaca. Skijaške skakaonice koriste istu ideju čime se rješava nedostatak prirodne planinske rampe za skokove.

Komunikacija[uredi VE | uredi]

Komunikacijski CN toranj u Torontu jedna je od najviših građevina na svijetu.

U povijesti su se jednostavni tornjevi poput svjetionika, zvonika, sat kula, signalnih tornjeva i minareta rabili za komunikaciju preko većih razdaljina (jedan od najranijih modernih tornjeva ove vrste bio je Šuhovljev toranj). U novije vrijeme, za ovu funkciju, koriste se radijski tornjevi i odašiljači za mobilnu komunikaciju, povećavajući raspon svog signala. CN toranj u Torontu (Kanada) je izgrađen kao komunikacijski toranj s mogućnošću da bude i odašiljač i repetitor. Oblikovan je također i kao turistička atrakcija, te se na njemu nalazi najviši vidikovac na 147. katu.

Prometna podrška[uredi VE | uredi]

Tornjevi se također koriste kao nosači mostova, a mogu doseći visine najviših nebodera. Najčešće se koriste kao podrška za viseće mostove. Uporaba pilona, jednostavnih nosača u obliku tornja, je također jako važna za izgradnju željezničkih mostova, vijadukta za masovni prijevoz i luka.

Podjela[uredi VE | uredi]

Neboder[uredi VE | uredi]

Moderna vrsta tornja, neboder, koristi manje prostora na tlu (gabarita) u odnosu na kvadratni prostor unutar građevine. Neboderi se često ne svrstavaju u tornjeve, iako moraju imati oblik i konstrukciju tornja. U Britaniji, visoke stambene zgrade nazivaju toranjskim blokovima, a u Sjedinjenim Državama, neboderi Svjetskog trgovinskog centra imali su nadimak Twin Towers (Tornjevi blizanci), nadimak koji dijele s Petronas tornjevima u Kuala Lumpuru.

Ostale vrste tornjeva[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. C. Michael Hogan, "Dioklecijanova palača", Megalitski portal, A. Burnham ed, 6. kolovoza, 2007.
  2. Justin McGuinness, Maroko - priručnik, turistički vodič iz 2003., str. 560. ISBN 190347163X
  3. http://msnbc.msn.com/id/3474951 Dana Thomas, Toornjevi do neba, Newsweek, 15. studenog 2003.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Toranj