Treći Reich

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliki Njemački Reich
Großdeutsches Reich
1933.–1945.
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"Ein Volk, ein Reich, ein Führer."
"Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa"
Himna
"Das Lied der Deutschen"
"Horst-Wessel-Lied"
Lokacija Trećeg Reicha
Treći Reich na vrhuncu moći
Glavni grad Berlin
Jezik/ci njemački
Vlada Diktatura
Führer
 - 1934. – 1945. Adolf Hitler
Predsjednik
 - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg
 - 1945. Karl Dönitz
Kancelar
 - 1933. – 1945. Adolf Hitler
 - 1945. Joseph Goebbels
 - 1945. Ludwig von Krosigk
Povijest Međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat
 - Hitlerov dolazak na vlast 30. siječnja 1933.
 - Osnivanje 27. veljače 1933.
 - Ermächtigungsgesetz 31. ožujka 1933.
 - Anschluss 13. ožujka 1938.
 - Bitka za Berlin 2. svibnja 1945.
 - Ukinuta 5. srpnja 1945.
Površina
 - 1939 [1] 633.786 km² (244.706 mi² )
Stanovništvo
 - 1939[2] 69314000 
     Gustoća 109,4 /km²  (283,3 /mi² )
Valuta Reichsmarka
Prethodnice
Nasljednice
Flag of Germany (3-2 aspect ratio).svg Weimarska Republika
Flag of Saar 1920-1935.svg Saar (Liga naroda)
Flag of Austria.svg Savezna Država Austrija
Flag of Czechoslovakia.svg Prva Čehoslovačka Republika
Flag of Poland.svg Druga Poljska Republika
Flag of Luxembourg.svg Luksemburg
Flensburška vlada Flag of German Reich (1935–1945).svg
Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Flag of Germany (1946-1949).svg
Austrija pod Savezničkom upravom Flag of Austria.svg
Treća Čehoslovačka Republika Flag of Czechoslovakia.svg
NR Poljska Flag of Poland.svg
Luksemburg Flag of Luxembourg.svg

Treći Reich (njemački: Drittes Reich), također poznat kao nacionalsocijalistička Njemačka (njemački: Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njemački: Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943. Veliki Njemački Reich (njemački: Großdeutsches Reich) pa nadalje naziv je za njemačku državu koja je postojala od 1933. do 1945. kada je bila pod vlašću Adolfa Hitlera i Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke. Poslije 1938., neslužbeni naziv za državu bio je i Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland).

Dana 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postao je kancelar Njemačke s odobrenjem predsjednika Paula von Hindenburga. Iako je vodio koalicijsku vladu, Hitler je ubrzo položaj predsjednika pretvorio u simboliku i uklonio nenacionalsocijalistički element iz vlade. U vrijeme nacionalsocijalizma u Njemačkoj dolazi do gospodarskog procvata, veliki broj nezaposlenih dobija posao u vojsci. Gospodarski procvat donio je Hitleru i njegovoj stranci ogromnu popularnost, iako je postojao maleni otpor protiv njegove vladavine, kao primjerice u Srpanjskoj uroti iz 1944. Tajna policija Gestapo pod vodstvom Heinricha Himmlera obračunavala se s liberalima i komunistima, te vodila represivnu politiku protiv Židova. Nacionalsocijalistička stranka preuzela je kontrolu nad sudovima, lokalnim vladama i građanskim ogranizacijama osim Katoličke i Protestantske crkve. Za promidžbu nacionalsocijalizma brinuo se ministar propagande Joseph Goebbels, koji se služio filmovima, masovinim okupljanjima i Hitlerovim darom za govor.

Hitler je bio viđen kao Führer (vođa), držao je svu moć u svojim rukama. Iako je nacionalsocijalistički režim prikazivao Hitlera kao vođu kome je svatko dužan odgovarati za greške, njegovi podanici imali su određeni stupanj autonomije i mogli su samostalno donositi odluke.

Hitlerova vanjska politika 1930-ih obilježena je raznim teritorijalnim zahtjevima. Hitlerova ofenzivna vanjska politika dovela je do istupanja Njemačke iz Lige naroda (1933.), neprihvaćanjem Versajskog sporazuma, ponovnim naoružavanjem (1935.), vraćanjem Saarske oblasti (1935.), remilitarizacije Rajnske oblasti (1936.), stvaranjem saveza s Mussolinijevom Italijom (1936.), slanjem vojne pomoći Francovoj Španjolskoj u građanskom ratu (1936. – 1939.), ujedinjenjem s Austrijom (Anschluss, 1938.), preuzimanjem Češke i stvaranjem nezavisne Slovačke (1938.), potpisivanjem sporazuma Ribbentrop-Molotov sa Sovjetskim Savezom (1939.) i invazijom na Poljsku u rujnu 1939. Uskoro Britanija i Francuska započinju Drugi svjetski rat objavom rata Njemačkoj 3. rujna 1939.

U vrijeme Drugog svjetskog rata Njemačka uspjeva vladati skoro cijelom Europom, Sjevernom Afrikom s ciljem da uspostavi novi, nacionalsocijalistički poredak u Europi. Njemačka, zajedno sa svojim saveznicima, među kojima je bila i Nezavisna Država Hrvatska, biva poražena od strane brojnijeg neprijatelja 8. svibnja 1945.

Područje[uredi VE | uredi]

Granice Njemačke iz 1933. nastale su još Versajskim sporazumom 1919. Na sjeveru je Njemačka dodirivala Sjeverno i Baltičko more i graničila s Danskom; na istoku je Njemačka bila podijeljena na dva dijela, tako je graničila s Litvom, Slobodnim Gradom Danzigom, Poljskom i Čehoslovačkom; na jugu je Njemačka graničila s Austrijom i Švicarskom, i na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom, Nizozemskom i Saarskom oblašću, koja je bila pod upravom Lige naroda. Granice se mijenjaju nakon što Njemačka vraća Saar pod svoju upravu, zatim se Njemačka ujedinjuje s Austrijom, što je poznato kao Anschluss, Minhenskim sporazumom dobija Sudetenland od Čehoslovačke i u ožujku 1939. ruši Čehoslovačku stvarajući nezavisnu Slovačku i protektorat Bohemija i Moravska. Prije rata Njemačka dobija i regiju Memel od Litve. Njemačke granice nastavljaju se mijenjati i u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Kronologija[uredi VE | uredi]

  1. 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
  2. 28. veljače 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
  3. 5. ožujka 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
  4. 23. ožujka 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
  5. 10. svibnja 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
  6. 22. lipnja 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
  7. 26. siječnja 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
  8. 30. lipnja 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
  9. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

Vojna hijerarhija[uredi VE | uredi]

Wehrmacht - Vojska

OKW - Vrhovno zapovjednštvo pješaštva
Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel
Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Pješaštvo

OKH - Vrhovno zapovjedništvo vojske
Vojni vođe u službi
general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)
feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)
Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)
feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovno zapovjedništvo mornarice
Mornaričke vođe u službi
Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)
Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)
General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovno zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva
Reichsluftschutzbund
Zrakoplovne vođe u službi
Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)
feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)
viceadmiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen SS

Reichsführer-SS Heinrich Himmler

Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha[uredi VE | uredi]

Wappen Deutsches Reich - Reichsadler 1889.svg

Ovaj članak dio je niza o
povijesti Njemačke

Rana povijest
Germanski narodi
Migracijsko razdoblje
Franačko Carstvo
Srednji vijek
Istočna Franačka
Kraljevina Njemačka
Sveto Rimsko Carstvo
Ostsiedlung
Kleinstaaterei
Stvaranje nacije
Rajnska Konfederacija
Njemačka Konfederacija i Zollverein
Revolucije u Njemačkoj 1848.
Sjevernonjemačka Konfederacija
Ujedinjenje Njemačke
Njemački Reich
Njemačko Carstvo
Prvi svjetski rat
Weimarska Republika
SaarGdanjskMemelAustrijaSudeti
Treći Reich
Drugi svjetski rat
Njemačka poslije 1945.
Okupacija
Ostgebiete
Iseljavanje Nijemaca
Zapadna NjemačkaSaarIstočna Njemačka
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Danas
Federalna Republika Njemačka
Ostale teme
Vojna povijest Njemačke
Teritorijalne promjene Njemačke

(ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter (namjesnik) u Austriji

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistisches Bundesamt (Federal Statistical Office),
    • breaks code*
    Statistisches Jahrbook 2005 für die Bundesrepublik Deutschland, str. 8.
  2. Germany — Country Study

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]