Prijeđi na sadržaj

Trg hrvatskih velikana (Mostar)

Trg iz zraka 1997.

Trg hrvatskih velikana (Rondo) je glavni trg, zapravo kružni tok u Mostaru. Nalazi se u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u austro-ugarsko doba, nakon oslobađanja od Osmanskog Carstva. S kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Planiranje i gradnja izvodili su se po modelu neobaroknoga kružnog trga na kojem se spajalo šest ulica.[1]

Na sjednici 1894. godine mostarski gradonačelnik Ibrahim beg Kapetanović je izjavio:[2]

Ja sam vidio u Beču i Pešti kako izgledaju ulice i stambena naselja i Mostar mora biti europski grad kao i svi gradovi u našoj Carevini. Mostar mora imati šire i ljepše ulice od Sarajeva.

Sagrađen je 1897. godine. Gradski inženjer Miloš Komadina razradio je 1897. plan oko trga.[3] Po reguliranju središnjeg prostora trga probijene su Štefanijino šetalište (Stephanie Alee) i Liska ulica.[4] Zatim su izgrađene četiri nove ulice uz koje se grade stambene vile te tako nastaje nova gradska četvrt.[1]

Područje se ranije nazivalo Guvno.[1]

Mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić kupio je zemljište u mostarskoj četvrti Rondo za izgradnju nove katedralne crkve.[5] Zemljište za novu katedralu je kasnije stavljeno pod založno pravo u korist Hercegovačke franjevačke kustodije zbog duga.[6] Katedrala nikada nije sagrađena, a posudbu su kasnije oduzele jugoslavenske komunističke vlasti, koje su na njenom mjestu sagradile Dom kulture.[7]

Danas se tu nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, a ispred Doma je spomenik hrvatskim žrtvama iz rata.

Značajke

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 Puljić 2023, str. 112.
  2. ↑ Puljić 2023, str. 114–115.
  3. ↑ Puljić 2023, str. 113.
  4. ↑ Puljić 2023, str. 113, 122.
  5. ↑ Biskupija.
  6. ↑ Perić 2002, str. 312.
  7. ↑ Perić 1986, str. 279.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Perić, Marko. 1986. Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina. Babić, Petar; Zovkić, Mato (ur.). Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Vrhbosanska visoka teološka škola. Sarajevo.
  • Perić, Marko. 2002. Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti. Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar.

Članci

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]
  • Paškal Buconjić, OFM (1881.-1910.). Mostarsko-Duvanjska i Trebinjsko-mrkanjska biskupija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2021. Pristupljeno 27. srpnja 2018.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

43°20′31″N 17°48′13″E / 43.3419208°N 17.8036827°E / 43.3419208; 17.8036827