Trojanski konj (softver)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Beast, Trojanski konj nekad popularan na MS Windows platformi

Trojanski konj ili kraće trojanac je maliciozni računalni program koji se lažno predstavlja kao neki drugi program s korisnim ili poželjnim funkcijama.

Većina trojanaca ima nazive vrlo slične ili uobičajenim korisničkim programima ili posebno primamljivim aplikacijama. Za razliku od virusa i crva, trojanski konj ne može sam sebe umnožavati (no korisnik može prekopirati na drugo računalo).

Naziv trojanski konj nastao je po poznatoj priči o osvajanju grada Troje zloupotrebom povjerenja. Na sličan se način virtualni trojanski konj može predstaviti kao igra ili zanimljiv sadržaj koji se šalje u e-mail poruci. Kada se pokrene, na računalo se npr. instalira aplikacija za udaljenu kontrolu.

Može izvoditi razne aktivnosti poput krađe korisničkih lozinki, brojeva kreditne kartice, PIN-a i drugih osjetljivih informacija koje potom šalje nekoj drugoj osobi ili može nepotrebno zauzimati resurse računala usporavajući ga na taj način.

Vrlo često moderniji trojanski konji pristupaju različitim internetskim stranicama kako bi preuzeli neku, obično inficiranu, datoteku ili više njih. Nakon preuzimanja ih pokreću te tako instaliraju dodatan maliciozni softver na zaraženom računalu. Mogu se također spajati na određene IRC kanale kako bi primali naredbe od zlonamjernog korisnika.

Osim u e-mail porukama, trojanski konji mogu se pojaviti u obliku datoteka na Internetu ili mrežama za razmjenu datoteka (P2P programi - Kazaa, WinMX, Limewire itd.). Mogućnosti su neograničene jer je metoda širenja korisnikovo povjerenje. Jedan od "simptoma" koji pokazuje računalo na kojem se nalazi trojanski konj je pokušaj podizanja servera na korisnikovom računalu koji očekuje naređenja autora. Uz instaliran i aktivan osobni vatrozid, ovaj pokušaj bit će evidentiran i moguće ga je zaustaviti.

Vrste trojanskih konja[uredi VE | uredi]

  • Dropper - služi za naseljavanje pravog računalnog virusa u napadnuto računalo. Dropper igra ulogu žrtve, namjerno omogućujući virusu da se naseli u računalo.
  • Backdoor ("stražnja vrata") – naziv za različite postupke ili programe koji omogućuju drugom korisniku da se služi žrtvinim računalom dok je spojena na Internet, a da ona to ne zna. Općenito, „stražnja vrata“ iskorištavaju sigurnosne propuste („rupe“) u računalnom sustavu. Nerijetko se trojanac i backdoor koriste zajedno: žrtva pokrene program za koji misli da je koristan (npr. download manager ili igra) i dok ga koristi, trojanac ubaci backdoor u računalo.
  • Downloader - trojanski konj koji pristupa različitim internetskim stranicama kako bi s njih skinuo, obično maliciozne, datoteke te ih na koncu i pokrenuo

Primjeri trojanskih konja[uredi VE | uredi]