Prijeđi na sadržaj

Trotočje

Izvor: Wikipedija
Pravopisni znakovi

bjelina (   )
točka ( . )
upitnik ( ? )
uskličnik ( ! )
zarez ( , )
točka sa zarezom ( ; )
dvotočje ( : )
trotočje ( )
zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( / / ) ( { } ) ( < > )
spojnica ( - )
crtica ( )
kosa crta ( / )
izostavnik ( ' ) ( )
navodnici ( „ ” ) ( » « ), polunavodnici (‘ ’)
zvjezdica ( * )
članak, paragraf ( § )
znak at ( @ )
postotak (%), promil ()

Matematički znakovi

operatori ( + ) ( ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / )
jednakosti ( = ) ( ) ( ) ( )
odnosi ( > ) ( < ) ( ) ( )

Ostali znakovi

stupanj ( ° )
tilda ( ~ )
križić ( )
obrnuta kosa crta ( \ )
povisilica ( # )
znak et ( & )
bullet ( )
donja crta ( _ )
uspravna crta ( | )

Trotočje ( ... ) razgodak je kojim se označava da je tekst izostavljen, nenaveden ili nedovršen.

Uporaba u jeziku

[uredi | uredi kôd]

Nedovršenost

[uredi | uredi kôd]

Trotočje se koristi na mjestima gdje čitatelji mogu sami nadopuniti tekst:

- "Eh! na onu stranu više nema prolaza", - pomisli Regoč - i više ništa nije znao o tom pomisliti, nego se okrene, ostavi brdo zasuto, a za brdom Kosjenku, i pođe natrag putem, kud bijahu došli od Legena...

  • Deset godina kasnije... (primjerice u filmovima)

Trotočje se stavlja i na kraju prekinutog teksta koji se nastavlja:

– Dobro – rekao sam stišavajući srdžbu, jer nisam htio da je pokažem pred ovim čovjekom. – Reci svojim prijateljima...
– I tvojim.
– Reci tim prijateljima da im zahvaljujem na poruci, iako su mogli i sami da mi to kažu.

Pisac može trotočjem čitatelju prepustiti početak ili završetak misli:

... Te tako mi se učinilo da bih, jednoga dana, mogao voljeti zemlju koja ne bi bila suviše skupa; ovako, blagu, skoro bez svega.

Spomen mi je dragi došel,
Ali taki zginul proć,
Jesen ti je v mojoj duši,
Ide, ide noć...

Izostavljanje

[uredi | uredi kôd]

Trotočje služi da bi se označio izostavljeni ili nenavedeni tekst. Da bi se izbjegla pomutnja pripada li trotočje izvorniku ili ne, obično se stavlja u zagrade:

God - polazište za godinu - indoeuropska je, baltoslavenska, praslavenska i sveslavenska riječ vremenskoga značenja, no ne znači samo niz od 365 ili 366 dana, nego prije svetkovinu (crkveni god), praznik, imendan/rođendan, zatim proširenje debla u širinu u obliku koncentričnih prstenova u tom vremenu, pa tek onda annus, godinu.
(...)
Međutim, ima hrvatskih krajeva i govora gdje se za vremenski niz od 365 dana i za pojedine njegove dijelove mjesto riječi godina rabi riječ leto/lito.

Stanka

[uredi | uredi kôd]

Trotočje dolazi kad se želi označiti isprekidani govor s većim stankama (koje bi se inače označavale crticom, zarezom ili drugim znakovima):

Tiho... Zvono ćuti... Misli žderu...
O, kako tišti kajanje u veče!
Tama... Sâm sam... Samac u tuđini!
Na čelu, ljubo, tvoj me cjelov peče...

  • Ja... ja ne znam... n... nisam to htio...

Nabrajanje

[uredi | uredi kôd]

Trotočje služi i u nabrajanju te označava da takvih primjera ima više, ali se svi ne navode:

  • Primjeri turcizama: admiral, boja, div, jastuk, kavez, kesten, majmun, pamuk, šećer, višnja...

Uporaba izvan jezika

[uredi | uredi kôd]

U matematici trotočje zamjenjuje neke dijelove skupa i zapravo označava da se niz ili uzorak nastavlja na jednak način:

  • (zbroj svih prirodnih brojeva od 1 do 100)
  • (nisu navedene sve znamenke broja Pi)
  • (zbroj svih članova niza)

Koristi se i u matricama umjesto članova koji nedostaju: