Turizam u Hrvatskoj
Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Povijest turizma u Hrvatskoj seže do sredine 19. stoljeća u razdoblje oko 1850. godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjećenijih i najvažnijih turističkih odredišta Sredozemlja i Srednje Europe.
Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na međunarodnom turističkom tržištu glasi: Hrvatska: puna života! (eng. Croatia Full of life).
Lonely Planet Hrvatsku je proglasio najboljim turističkim odredištem 2005. godine,[1] a časopis National Geographic Adventure Hrvatsku je proglasio najboljim odredištem 2006. godine.[2] Već spomenuti Lonely Planet uvrstio je Hrvatsku među deset najboljih turističkih odredišta za 2024. u kategoriji država.[3]
Reuters je objavio da je Travel Leaders, vodeća tvrtka u prodaji putovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatsku proglasila najboljom međunarodnim odredišten u Europi 2012. godine.[4]
Prema analizama Googleovih podataka i istraživanja mrežne stranice teflSearch, na kojoj su tijekom 2015. ljudi iz 80 država navodili gdje bi se najradije odmarali, na Hrvatsku se odnosio najveći postotak pretraživanja (2,71%) čime je Hrvatska bila najpoželjnija zemlja za odmor na svijetu tijekom 2015. i 2016.[5]
Prema izboru čitatelja Wanderlusta, Hrvatska je proglašena najpoželjnijim europskim odredištem 2023.[6] U izboru 2024. završila je na drugom mjestu.[7]
Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, otocima kojih je 1 244, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palače u Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike u Poreču i Katedrale svetog Jakova u Šibeniku, a najveća prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio (istočna obala) Jadranskoga mora s razvedenim, dalmatinskim tipom obale i nizom prirodnih bogatstava. Prema istraživanju Europske agencije za okoliš (EAA-e), provedenome 2022. godine, Hrvatska ima najkvalitetniju vodu na kupalištima u Europi.[8] I blaga sredozemna klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom, pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od nautičkog, izletničkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog, vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni naturizam i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim svjetionicima poput dubrovačkih Grebena ili Palagruže.
U Hrvatskoj je 16. siječnja 2014. godine, prema podatcima Ministarstva turizma, bio 851 kategorizirani turistički objekt, od čega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistička apartmana, 41 turističko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima nešto je više od 100 000 smještajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 kategoriziranih hotela ukupno je 53 227 smještajnih jedinica i 102 430 kreveta, a među svim hotelima 301 je kategoriziran s tri zvjezdice, 192 s četiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.[9]
Svaka hrvatska turistička regija posebno razvija svoju ponudu u skladun s obilježjima njezinoga okružja. Najznačajnije hrvatske turističke regije jesu Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik zajedno s otocima južnoga Jadrana, Konavlima, Župom dubrovačkom, Dubrovačkim primorjem, Pelješcom te Zagreb i kontinentska Hrvatska.[10]
Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim područjima, poglavito u Istarskoj županiji. Važnija turistička središta, gradovi ili općine Istre u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noćenja su:
- Rovinj s 2 602 580 noćenja,
- Poreč 2 416 087 noćenja,
- Medulin 1 904 054 noćenja,
- Umag 1 733 287 noćenja,
- Tar-Vabriga 1 399 588 noćenja,
- Vrsar 1 359 751 noćenja,
- Funtana 1 334 883 noćenja,
- Labin 1 133 618 noćenja,
- Pula 1 094 569 noćenja,[11]
Kvarner je jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske sa 173 000 smještajnih jedinica koje čine oko 20% ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turističkoj regiji ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turističkog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007. godine zabilježeno više od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noćenja, od čega su 87% inozemni gosti. Većina smještajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim domaćinstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim objektima turističke namjene. Na Kvarneru su smještena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600 obiteljskih domaćinstava.[12]
Dalmacija je najveća turistička regija Hrvatske u kojoj su smještena tri velika turistička centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisuće godina stari grad Zadar, u srednjoj Dalmaciji je smješten grad Split, te na krajnjem jugu Dubrovnik čiji je stariji dio grada na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Osim spomenutih glavnih turističkih centara u Dalmaciji su smješteni manji turistički centri poput Šibenika, Trogira i Makarske te brojna primorska naselja smještena duž šibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su također smještena i četiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne speleološke lokacije ili ronilačke atrakcije.
Dalmacija je u turističkom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunčaniji hrvatski otok, Brač s poznatom plažom Zlatni rat, Šolta ili Vis. U južnoj Dalmaciji smjestili su se Korčula, Lastovo, Mljet te Elafitski otoci. I poluotok Pelješac, smješten u južnoj Dalmaciji, predstavlja važan dio hrvatske turističke ponude. Na Pelješcu se nalaze veća turistička naselja poput Stona, Orebića ili Trpnja te brojna manja naselja. Pelješac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na Pelješcu postoji Vinska cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najviše kvalitete.[13]
Do sada se smatralo da je moderni turizam u Dalmaciji počeo 10. kolovoza 1844. godine kada je brod austrijskog Lloyda iz Trsta “Baron Sturmer” dovezao u Dubrovnik prvu grupu putnika koji putuju iz zadovoljstva. Međutim, primat Dubrovnika osporen je zahvaljujući Darku Gulinu, šibenskom kroničaru, istraživaču i čuvaru zavičajne baštine koji je ukazao na nepobitne dokaze da je moderni turizam počeo u Šibeniku 42 dana prije nego u Dubrovniku, kada je brod austrijskog Lloyda “Imperatore” dovezao prvu grupu putnika koji putuju iz znatiželje i zadovoljstva, na velebnu šibensku feštu sv. Petra i Pavla.[13]
Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turističkog odredišta u kojemu se gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad.
Prema podacima ECM-a,[14] organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke. Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom Španjolci i gosti iz SAD-a. Za uređenje grada, Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih udruga.[15]
Split je 2000-ih turistički rastao, izuzev 2009. godine kada je bilo nešto manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012. godini ostvario rekordne turističke rezultate – ostvareno je 280 207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u 2011. godini, a 749 168 noćenja je porast od 12%. Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja višegodišnjega poimanja splitskoga turizma kao prijelaznoga odredišta. To se pripisuje velikoj ponudi sadržaja.
Zamjetan je veliki porast broja kreveta u osobnome smještaju za 50% u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, tj., s 3 464 kreveta u 2011. godini na 5 146 kreveta 2012. godine. Broj iznajmljivača povećao se sa 753 na 1 068 u 2012. g što predstavlja rast od 40%. U tim godinama primijetan je porast iznajmljivača u splitskom gradskom središtu i elitnim kvartovima kao što su Meje, Bačvice, Zenta i Žnjan, te u manje atraktivnim kvartovima Visoka, Split 3, Škrape i Blate gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupačnim cijenama.
Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostručio broj noćenja u 4 godine bez novih hotelskih kreveta. Broj hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta.
Aerodrom Resnik bilježi rast od 9% u odnosu na 2011. godinu tj. 1 300 031 putnika naprema 1 425 749 u 2012. godini. Broj gostiju s kruzera povećao se sa 181 931 u 2011. godini na 228 450 u 2012. godini, što predstavlja rast od 20%.
Luka Split uspješno održava i gotovo svakodnevne trajektne veze s Italijom. Jedna od vrlo čestih veza je Split–Ancona i Ancona–Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi ima nekoliko međunarodnih brodarskih kompanija kao što su Blue Line International i Jadrolinija. Luka Split je kao pristanište od osobitoga međunarodnoga i gospodarskoga interesa za Hrvatsku, i iz godine u godinu bilježi porast broja putnika, vozila te brodova kojima je glavno pristanište u Dalmaciji.
S procvatom turizma u Splitu, povećava se i broj restorana, suvenirnica i turističkih agencija.
Najposjećeniji hrvatski grad je Dubrovnik u kojemu je 2011. godine boravilo 631 509 turista koji su u tome razdoblju ostvarili 2 344 426 milijuna noćenja.[16] Dubrovnik godišnje posjeti i oko milijun turista s brodova na kružnim putovanjima. Zrakoplovna kompanija British Airways u svojim je predviđanjima o 10 najpopularnijih turističkih destinacija za 2010. godinu uvrstila Dubrovnik,[17] dok je britanski časopis Marie Claire Dubrovnik uvrstio među 20 najboljih svetskih destinacija za jesenski odmor 2011. godine.[18] Doček 2001. godine u Dubrovniku svrstan je u top 10 svjetskih destinacija za doček Nove godine po CNN-u.[19] Po izboru Huffington Posta, a prema neobičnom kriteriju popularnosti na društvenoj mreži Facebook, analizom preko 200 milijuna komentara korisnika te društvene mreže, Dubrovnik je među top 10 svjetskih turističkih destinacija na visokom drugom mjestu.[20] The New York Times je na svojoj internet stranici objavio popis od 45 svjetskih turističkih top destinacija za 2012. godinu. Dubrovnik je na tom popisu svrstan na 36. mjesto.[16] O popularnosti turističkog Dubrovnika najbolje govori činjenica da su ga, među ostalima, posjećivale i u njemu boravile poznate svjetske zvijezde kao što su Roger Moore, Tom Cruise, Michael Douglas, Catherine Zeta-Jones, Kurt Russell, Goldie Hawn, John Malkovich, Kevin Spacey, Steven Spielberg, Beyonce, Bono Vox, Jon Bon Jovi i brojni drugi.
U ukupnom hrvatskom turističkom prometu 2010. godine, kontinentalne županije, bez Grada Zagreba, sudjelovale su sa svega 528 823 dolazaka što čini 5% ukupnog turističkog prometa i 1 131 964 noćenja što je na razini države promet od 2%.[21] Kontinentalni turizam je manje razvijen prije svega zbog nedostatka kvalitetnih smještajnih kapaciteta, skijališta i zimovališta. Najposjećeniji kontinentalni grad je Zagreb kojega je rekordne turističke sezone 2008. godine posjetilo 705 165 turista koji su ostvarili 1 182 917 noćenja.[22] Najposjećeniji skijaški, ili Hrvatski olimpijski centar, je Bjelolasica. Na Bjelolasici je uređeno 6 skijaških staza, no smještajni kapaciteti su nakon požara s početka 2011. godine smanjeni za 384 kreveta.
Na području Hrvatske postoji 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju turističku ponudu.
Nacionalni parkovi su (po posjećenosti u prvih devet mjeseci 2011. godine):[23]
- Plitvička jezera – 1 012 058 posjetitelja
- Krka – 655 104 posjetitelja
- Brijuni – 143 006 posjetitelja
- Paklenica – 107 151 posjetitelja
- Mljet – 92 778 posjetitelja
- Kornati – 82 380 posjetitelja
- Sjeverni Velebit – 17 218 posjetitelja
- Risnjak – 17 028 posjetitelja
Parkovi prirode:
- Biokovo
- Kopački rit
- Lonjsko polje
- Medvednica
- Papuk
- Telašćica
- Velebit
- Vransko jezero
- Učka
- Žumberak – Samoborsko gorje
- Lastovsko otočje
Osam hrvatskih nacionalnih parkova su u prvih devet mjeseci 2011. godine zabilježili oko 2 123 723 milijuna posjetitelja. Najveći udjel, oko 90% ukupnog broja posjetitelja, čine strani državljani. Plitvička jezera su s 1 012 058 posjetitelja najposjećeniji nacionalni park u prvih devet mjeseci 2011. godine.[24]
Prvi izgrađeni objekt turističke namjene, koji je smatran prvim hrvatskim hotelom, bila je Villa Angiolina u Opatiji čija je gradnja i rekonstrukcija završena 1844. godine. Na Hvaru je 1868. godine osnovano higijeničko društvo pa se ova godina smatra početkom organiziranog turizma na otoku. U Opatiji je 1884. godine otvoren hotel Kvarner, u Crikvenici je 1894. otvoren hotel Therapia, a u Dubrovniku je 1896. otvoren prvi dubrovački hotel Imperial. Već 1914. godine Opatija je zabilježila preko pola milijuna noćenja, a turisti su u tom gradu u prosjeku boravili 20 dana.
U Hrvatskoj se postupno počela prepoznavati društvena korist od turizma pa se donosi zakonska regulativa s područja turizma i ugostiteljstva. Tadašnji hotelski kapaciteti su bili uglavnom u vlasništvu stranaca, a čak 80% inozemnog prometa čine turisti iz Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije i Engleske.
Godine 1926. prvi put je ostvareno preko milijun noćenja, a 1929. u Hrvatskoj je boravilo više inozemnih gostiju nego domaćih turista. Inozemnih je bilo 52%. Uredba o unaprjeđenju turizma te Odredba o donošenju uvjeta za proglašavanje turističkih mjesta donesene su 1936. godine. Rekordna turistička sezona u ovome razdoblju bila je 1938. kad je zabilježen dolazak 399 608 posjetitelja i 2 719 939 noćenja.
Značajniji razvoj inozemnog turizma započinje 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste, Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turističke usluge iz godine u godinu pada. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Jugoslavije, pa je cjelokupna turistička ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloženi novac". Školovani kadrovi odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do razvoja malih privatnih iznajmljivača, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni turizam što posebno dolazi do izražaja osamdesetih godina 20. stoljeća.
Turistički promet i kapaciteti | Stopa rasta |
---|---|
Ukupni broj ostvarenih noćenja | 10,4 |
Inozemna noćenja | 24,9 |
Domaća noćenja | 2,9 |
Ukupni smještajni kapaciteti | 14,2 |
Ekspanzija izgradnje turističkih kapaciteta traje do 1975. godine i to po stopi rasta za osnovne kapacitete 11,4% i komplemetarne kapacitete po stopi od 9,7%. U tom razdoblju je izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turističkom tržištu i 1990. godine. Broj od 68,2 milijuna noćenja hrvatski turizam je zabilježio 1986. godine, dok je 1987. godine zabilježen broj od 10,5 milijuna posjetitelja, što predstavlja najveći broj noćenja i posjetitelja do Hrvatske neovisnosti. Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75% inozemnih turističkih prihoda.
Tijekom Domovinskog rata turizam u sad već samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima poput Istre stagnira, dok u većem dijelu Dalmacije i područja zahvaćenih ratom drastično opada. U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih dolazaka je manji za čak 69,3%, dok je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički promet Hrvatske vratio na razinu šezdesetih godina.
Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine[26]
Godina | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | |
Turistički dolasci | Ukupni broj | 8 497 000 | 2 294 000 | 2 135 000 | 2 514 000 | 3 655 000 | 2 610 000 |
Udio inozemnih (%) | 83,0% | 64,8% | 65,1% | 66,2% | 69,2% | 56,9% | |
Ostvarena noćenja | Ukupni broj | 52 523 000 | 10 471 000 | 11 005 000 | 13 280 000 | 20 377 000 | 13 151 000 |
Udio inozemnih (%) | 87,2% | 67,4% | 70,4% | 76,0% | 78,2% | 66,6% |
Nakon rata turizam se počeo oporavljati od velikosrpske agresije pa je u turističkoj sezoni 1996. godine zabilježen blagi rast u odnosu na najbolju ratnu turističku sezonu 1994. godine. Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz istočnoeuropskih zemalja, ali sezona traje svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta te marketinški napori promoviranja Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u ukupnom bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2% iz 1995. godine penje na 17% 2002. godine.
Godina | 1994. | 1995. | 1996. | 1997. | 1998. | 1999. | 2000. | 2001. | 2002. | Prosječna stopa rasta |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Američkih dolara | 1 801 300 000 | 1 349 100 000 | 2 014 000 000 | 2 523 100 000 | 2 733 400 000 | 2 493 400 000 | 2 758 000 000 | 3 335 000 000 | 3 811 500 000 | 9,8 |
% BDP-a | / | 7,2 | 10,1 | 12,8 | 12,6 | 12,5 | 15,0 | 17,1 | 17,0 | / |
Rekordna turistička sezona s najboljim rezultatima u povijesti Hrvatske je zabilježena 2014. godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600 000 noćenja.[28] Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 500 000 000 eura.
Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi ukupno oko 11,1 milijun dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaćih turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna što znači rast od 2,3%. Stranih turista je u istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.
Navedeni strani i domaći turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja (rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj dana boravka po turistu je iznosio 5,4 dana.[29]
Hrvatsku kao turističku destinaciju tijekom 2011. godine do listopada najviše su posjećivali i u njoj boravili turisti iz Njemačke koji su ostvarili preko 12 milijuna noćenja. Tradicionalno dobri posjetitelji su i Slovenci, Talijani, Austrijanci i Česi koji su 2011. ostvarili preko 4 milijuna noćenja.
Zemlja | Turisti | Noćenja |
---|---|---|
Njemačka | 1 647 320 | 12 420 215 |
Slovenija | 1 080 761 | 6 341 443 |
Italija | 1 115 576 | 4 927 268 |
Austrija | 873 561 | 4 787 998 |
Češka | 636 684 | 4 384 757 |
Poljska | 492 880 | 3 128 610 |
Slovačka | 333 558 | 2 277 947 |
Nizozemska | 285 221 | 2 219 154 |
Mađarska | 324 841 | 1 738 726 |
Rusija | 179 915 | 1 489 319 |
Ostali | 2 769 543 | 10 578 305 |
Ukupno | 9 739 860 | 54 293 742 |
Hrvatsku sve češće posjećuju i turisti iz drugih zemalja a zemlje iz kojih turisti bilježe najveći rast turističkog prometa Republike Hrvatske tijekom 2011. godine su:[29]
- Južna Koreja – 82% više dolazaka i 70% više noćenja
- Brazil – 59% više dolazaka i 52% više noćenja
- Kina – 72% više dolazaka i 49% više noćenja
- Island – 51% više dolazaka i 60% više noćenja
- Turska – 38% više dolazaka i 27% više noćenja
- Finska – 27% više dolazaka i 40% više noćenja
Tijekom 2010. godine turisti su u Hrvatskoj najviše odsjedali u hotelima, potom u privatnom smještaju i kampovima.
Smještaj | Turisti | Udio % | Noćenja | Udio % |
---|---|---|---|---|
Hoteli i aparthoteli | 4 157 204 | 39,20 | 15 044 645 | 26,67 |
Turistička naselja | 434 573 | 4,10 | 2 790 433 | 4,95 |
Turistički apartmani | 145 788 | 1,37 | 1 016 577 | 1,80 |
Kampovi i kampirališta | 2 062 326 | 19,45 | 13 793 118 | 24,45 |
Hosteli | 133 936 | 1,26 | 434 272 | 0,77 |
Lječilišta | 27 788 | 0,26 | 197 375 | 0,35 |
Kućanstva (privatni iznajmljivači) | 2 680 684 | 25,28 | 19 397 899 | 34,38 |
Nekategorizirani objekti | 128 134 | 1,21 | 627 977 | 1,11 |
Ostali objekti | 833 683 | 7,86 | 3 114 083 | 5,52 |
Ukupno | 10 604 116 | 100 | 56 416 379 | 100 |
- ↑ Adriatic sunshine – Lonely planet: Croatia Top Destination in 2005! (engl.) Preuzeto 21. prosinca 2011.
- ↑ National Geiographic Adventure (engl.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2007. (Wayback Machine), preuzeto 21. prosinca 2011.
- ↑ Lonely Planet ranks Croatia in top 10 countries in the world for 2024 (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 25. listopada 2023.
- ↑ Reuters – Americans to travel farther, spend more in 2012 (engl.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. siječnja 2012. (Wayback Machine), reuters.com, preuzeto 9. siječnja 2012.
- ↑ www.vecernji.hr, Linda Drakšić, Još jedna potvrda: Hrvatska je najpoželjnija destinacija za odmor na svijetu!, objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.
- ↑ Wanderlust Reader Travel Awards 2023 croatia.hr. HTZ. Objavljeno 8. studenoga 2023.
- ↑ Wanderlust Reader Travel Awards 2024 wanderlustmagazine.com
- ↑ Croatia again top in Europe for swimming water quality (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 10. lipnja 2023.
- ↑ Kategoriziran 851 turistički objekt – Novi list Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2020. (Wayback Machine) Preuzeto 20. siječnja 2014.
- ↑ Croatia Nightlife | 7 Best Party Places in Croatia (engleski). 19. rujna 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2021. Pristupljeno 5. rujna 2020. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Putovnica – 20 gradova i općina u Hrvatskoj s najviše ostvarenih noćenja Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. ožujka 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 19. prosinca 2011.
- ↑ Kvarner u brojkama Preuzeto 9. siječnja 2012.
- ↑ a b Moderni turizam u Dalmaciji počeo je u Šibeniku i Skradinu 29. lipnja 1844. godine. dalmacijadanas.hr. 29. lipnja 2019. Pristupljeno 30. lipnja 2019.
- ↑ European Cities Marketing Preuzeto 7. svibnja 2013.
- ↑ Split danas Preuzeto 7. svibnja 2013.
- ↑ a b Dulist – O nama svi govore Preuzeto 10. siječnja 2012.
- ↑ Dubrovnik u top 10 destinacija Preuzeto 21. prosinca 2011.
- ↑ 24 sata – Dubrovnik uvrstili među top 20 destinacija za jesenski odmor Preuzeto 21. prosinca 2011.
- ↑ Online Croatia – Događanja u Dubrovniku Preuzeto 21. prosinca 2011.
- ↑ Tportal – Dubrovnik jedna od top 10 destinacija na Facebooku Preuzeto 6. siječnja 2012.
- ↑ a b Ministarstvo turizma – Statistika 2010. Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. svibnja 2011. (Wayback Machine) Preuzeto 20. prosinca 2011.
- ↑ [1] Preuzeto 10. ožujka 2015.
- ↑ DZS – Turizam Preuzeto 20. prosinca 2011.
- ↑ Hrvatski informativni centar – Turizam Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. studenoga 2011. (Wayback Machine) Preuzeto 19. prosinca 2011.
- ↑ B.Pirjevec i O.Kesar: Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2002, str. 48, ISBN 953-6286-54-8
- ↑ Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13. i 14.
- ↑ HGK – Centar za makroekonomske analize Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. prosinca 2011. (Wayback Machine) Preuzeto 19. prosinca 2011.
- ↑ [2] Preuzeto 10. ožujka 2015.
- ↑ a b c Ministarstvo turizma – Statistika 2011. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. studenoga 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 19. prosinca 2011.
- Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
- Hrvatski turizam
- Hrvatska Travel aplikacija za Android
- Hrvatska na stranicama Lonely Planeta
- hrturizam.hr
- turistickeprice.hr
- turizam24.com