Prijeđi na sadržaj

Ulnarni živac

Izvor: Wikipedija

Ulnarni živac (lat. nervus ulnaris) mješoviti je živac, jedan od glavnih živaca u ruci. Najdeblji je živac medijalnog snopa ručnoga spleta. Motorno inervira ulnarni pregibač zapešća te ulnarnu polovicu dubokoga pregibača prstiju, u tenaru mišić primicač palca i duboku glavu kratkog pregibača palca te sve mišiće hipotenara i srednje skupine osim prvog i drugog glistolikog mišića.[1] Senzibilno inervira kožu palmarne strane jednog i pol ulnarnoga prsta te kožu dorzalne strane dva i pol ulnarna prsta.[1]

Struktura

[uredi | uredi kôd]

Ulnarni živac polazi od medijalnog snopa ručnoga spleta, tj. od spinalnih živaca C8 – Th1.[1] Počinje u donjem dijelu pazušnoga prostora. Prolazeći kroz nadlakticu leži unutar bicipitalne brazde, ulnarno od brahijalne arterije.[1] U srednjoj trećini nadlaktice udaljuje se od brahijalne arterije te probija lat. septum intermusculare brachii mediale. U predjelu lakta prolazi iza medijalnog epikondila uložen u lat. sulcus n. ulnaris. U podlatkici prelazi na fleksornu stranu te prati ulnarnu arteriju do šake, gdje daje motorne i osjetne ogranke.[1]

Ogranci

[uredi | uredi kôd]

U podlaktici ulnarni živac daje motorne ogranke, lat. rami musculares, za ulnarni pregibač zapešća te ulnarnu polovicu dubokoga pregibača prstiju.[1] U distalnom dijelu podlaktice grana se osjetna grana lat. ramus dorsalis nervi ulnaris koja prolazi ispod mišića ulnarnog pregibača zapešća te se na hrptu šake razgranjuje u pet lat. nervi digitales dorsales koji inerviraju kožu dorzalne strane dva i pol ulnarna prsta.[1]

U šaci, na ulazu u dlan, ulnarni živac račva se u površnu i duboku granu. Površna grana (lat. ramus superficialis nervi ulnaris) dijeli se u lat. nervi digitales palmares communes koji se dalje dijele u lat. nervi digitales palmares proprii koji inerviraju kožu palmarne strane jednog i pol ulnarnog prsta.[1] Duboka grana (lat. ramus profundus nervi ulnaris) ulazi s dubokom granom ulnarne arterije između mišića odmicača malog prsta i kratkog pregibača malog prsta i prati duboki arterijski luk dlana.[1]

Klinički značaj

[uredi | uredi kôd]

Ulnarni živac najčešće je ozlijeđen živac u laktu jer nije zaštićen mišićima niti kosti.[2] Njegova ozlijeda stvara različite osjetne i motoričke nedostatke ovisno o lokaciji ozlijede.[2]

Često stanje jest kompresija ulnarnog živca ili sindrom kubitalnog tunela koje je uzrokovano ukliještenjem ulnarnog živca u predjelu lakta. Uzrokuje ga repetitivno flektiranje lakta tijekom aktivnosti poput dizanja tereta, korištenja alata ili vožnje, a uz to uzrok može biti i trauma lakta ili stanja poput dijabetesa ili pretilosti.[3] Simptomi se razvijaju postupno; jedan od prvih znakova jest hipestezija ulnarne strane prstenjaka i čitavog malog prsta, a kasnije se razvija slabost i nespretnost hvata zbog slabosti crvolikih mišića. U kasnom stadiju nastaje deformitet zvan pandžasta šaka (engl. claw hand).[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Križan, Zdenko. 1997. Kompendij anatomije čovjeka. III. dio: Pregled građe grudi, trbuha, zdjelice, noge i ruke. Školska knjiga. Zagreb.
  2. 1 2 Catena, Nunzio; Calevo, Maria Grazia; Fracassetti, Dario; Moharamzadeh, Desiree; Origo, Carlo; De Pellegrin, Maurizio. 1. kolovoza 2019. Risk of ulnar nerve injury during cross-pinning in supine and prone position for supracondylar humeral fractures in children: a recent literature review. European Journal of Orthopaedic Surgery & Traumatology (engleski). 29 (6): 1169–1175. doi:10.1007/s00590-019-02444-0. ISSN 1432-1068
  3. 1 2 Knežević, Igor; Barbarić Starčević, Katarina; Starčević, Damir; Bojanić, Ivan. 12. ožujka 2021. Sindrom kubitalnog kanala. Liječnički vjesnik. 143 (1–2): 42–50. doi:10.26800/LV-143-1-2-7. ISSN 0024-3477