Ulrich Beck

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ulrich Beck
Beck-St-Gallen-Symposium.png
Ulrich Beck 2012. godine
Rođenje 15. ožujka 1944.
Smrt 1. siječnja 2015.
Državljanstvo njemačko
Polje sociologija
Poznat po Društvo rizika
Individualizacija
Refleksivna modernizacija

Ulrick Beck (Słupsk, 15. ožujka 1944. - Berlin, 1. siječnja 2015.) bio je njemački sociolog poznat po svojoj teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ulrick Beck rođen je u poljskom gradu Słupsku neposredno prije završetka Drugoga svjetskoga rata, 1944., li je odrastao u Hamburgu. studirao je u Freiburgu i Münchenu gdje je i doktorirao 1972. te je također na istom sveučilištu predavao do 1979.. Od tada je zaposlen na Sveučilišti u Münsteru, gdje je bio do 1981. kada se zapošljava na sveučilištu u Bambergu gdje ostaje do 1991. kada se vraća u Münchenu gdje se zapošljava na tamošnjem Institutu za sociologiju u sklopu sveučilišta. Također je od 1997. bio gostujući predavač na Londonskoj školi za ekonomiju, a od 1995. do 1998. i profesor na sveučilištu u Cardiffu. Tijekom svog života uređivao je razne časopise među kojima se ističe časopis Soziale Welt, od 1995. do 1997. bio je član Komisije za budućnost koju je osnovala njemačka vlada, a dobio je i počasni doktorat sveučilišta Jyväskylä u Finskoj.[1]:Zadnja korica knjige

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Beck je u sociologiju uveo pojam Društvo rizika u kojem tvrdi da je industrijsko društvo stvorilo opasnosti i rizike, nepoznate u prethodnom vremenu.[2]:686. Ono nije ograničeno samo na ekološke i zdravstvene rizike, nego uključuje niz međupovezanih promijena u suvremenom društvu te nije prostorno ili vremensko ograničeno. Današnji rizici obuhvaćaju društvene klase i cijele zemlje, a imaju i osobne i globalne posljedice [2]:68. Beckovi kritičari su smatrali kako ova teorija nije dovoljno dobro definirala pojam rizik jer, kako kažu, Beck teoriju objašnjava samo kroz ekološku opasnost, a ne kroz društvenu i političku.

Većina analitičara pak smatra da je Beckovo društvo rizika posljedite njegove teze o refleksivnoj modernosti prema kojoj indrustrijski razvoj vodi do velikih posljedica. U širem smislu Beck tvrdi kako današnji svijet ne živi u dobu postmodernosti nego današnje razdoblje naziva "drugim modernitetom" prema kojem su sve moderne institucije postaju globalne, oslobođene tradicija i običaja, a dosadašnje, industrijsko, društvo postaje "društvo rizika". Jedna od posljedica koju Beck vidi u modernizaciji je da pojedinci postaju samostalni i izolirani od društvenih spona te sami oblikuju vlasiti identitet i životni put.[3] Beck tako proširuje pojam individualizam na način na ga pretvara u pojam individualizacija.

Popis nekih djela[uredi VE | uredi]

  • Risikogesellschaft (1986.)
  • Što je globalizacija (1997.)
  • Moć protiv moći u doba globalizacije (2002.)
  • Kozmopolitska Europa (20004. s E. Grandeom)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Beck Ulrich "Što je globalizacija" 1. izd, Naklada Vizura, Zagreb, 2003. ISBN 953-6957-11-6
  2. 2,0 2,1 Giddens Anthony Sociologija prema 4. engleskom izdanju, 1. izd.,Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-167-200-8
  3. Abercrombie Nicholas et. al "Rječnik sociologije", Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008, ISBN 978-953-222-278-4