Unska pruga

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Unska pruga (dionica Bosanski NoviKnin).

Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une. Pri tom, između Bihaća i Knina na više mjesta prelazi iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i obrnuto.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gradnju je u svibnju 1936. započela tvrtka Batignolles (Société de construction des Batignolles) koja je prije toga izgradila prugu Priština – Peć. Prema ugovoru izgradnja je trebala trajati četiri godine od 1. travnja 1936. do 1. travnja 1940. Podizvođači su bile tvrtke Dukić i drug iz Ljubljane, te Šojat i Batušić. Zbog sastava tla pruga se morala od 18,6 km do Martin-Broda prebaciti na lijevu obalu Une što je tvrtka Batignolles iskoristila za zatražiti produljenje roka gradnje za dvije godine. Od ondašnjeg ministra prometa dobila je dodatnih 18 mjeseci bez naplate kazne. Novi je rok omogućio tvrtki Batignolles otpuštati radnike od prosinca 1937. godine. Izbijanje Drugoga svjetskog rata dodatno je usporilo radove zbog odlaska francuskih inženjera.

Pred rat bilo je gotovo 4/5 pruge, kolosijek je bio položen od Bihaća do 25,8 km i od Knina prema Bihaću 24 km. Stanični kolosijeci sa skretnicama bili su položeni u stanicama Bihaću, Ripču, Loskunu, Kninu, Golubiću i Drenovcu. Za izgraditi ostalo je još 25 km tračnica i 12 km pragova.

U SFRJ ova pruga je puštena u promet 25. prosinca 1948. iako nije bila potpuno dovršena.

Elektrificirana je i osposobljena za brzinu do 120 km/h 1987., ali samo do Knina. Inače dovršena je 1946., iako su neki njeni dijelovi napravljeni i prije II. svjetskog rata. Nadnevka 11. listopada 1998. Stabilizacijske snage (SFOR) su otvorile prugu na svečanosti u Bosanskoj Otoci. Prugu su tada obnavljale Hrvatske željeznice i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Obnovu su financirale Stabilizacijske snage.

Od ličke je pruge kraća 31,3 km.

Most na pruzi u blizini Kulen Vakufa

Prikaz završetaka gradnje pojedinih dionica[uredi VE | uredi]

  • Sisak – Sunja – Dobrljin, 10. travnja 1882., 47,7 km
  • Bosanski Novi – Dobrljin, 24. lipnja 1879., 14 km
  • Bosanski Novi – Bosanska Krupa, 4. listopada 1920., 34 km
  • Bosanska Krupa – Bihać, 17. srpnja 1924., 32,2 km
  • Bihać – Knin, 29. studenoga 1948.,[1] 112 km

Duljine pojedinih dionica pruge[uredi VE | uredi]

  • Bihać – Knin (1951.):[2] 111,7 km
  • Sunja – Bihać – Knin (1952.):[2] 217,4 km

Građevinska duljina pruge[uredi VE | uredi]

  • Sunja – Volinja – Državna granica:[3] 21,575
  • Državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin:[3] 59,068

Poslovne duljine pruga[uredi VE | uredi]

  • Sunja – Dobrljin (1918.):[4] 25,509 km
    • Industrijskih tračnica na toj pruzi (1918.):[4] 13,950 km

Željeznički kolodvori i stajališta[uredi VE | uredi]

Pruga je jedno vrijeme bila kategorizirana kao glavna pruga Sunja – Knin. Navode se i različite udaljenosti postaja između Ličkoga Dugog Polja i Martin Broda (Osredci 173 ili 174,[5] Srb 170 ili 171,[5] Begluci 165, Una 162 ili 164,[5] te Martin Brod 154 ili 156[5] km).[6][5]


Napomena: Podatci se odnose na putnički prijevoz. Teretni prijevoz se obavlja i na dionici pod nadzorom Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, te na dionici pod nadzorom Željeznice Republike Srpske.

BSicon CONTg@G.svg 000 Zagreb Sisak
BSicon BHF.svg 000 Sunja
BSicon HST.svg 005 Hrastovac
BSicon HST.svg 008 Graboštani
BSicon HST.svg 012 Majur
BSicon HST.svg 015 Hrvatska Kostajnica
BSicon HST.svg 020 Volinja
BSicon TZOLLWo.svg 000 (granica RH i BiH na rijeci Uni)
BSicon BHF.svg 026 Dobrljin
BSicon HST.svg 000 Vodičevo
BSicon HST.svg 033 Ravnice
BSicon HST.svg 000 Poljavnice
BSicon BHF.svg 040 Bosanski Novi
BSicon xABZgl.svgBSicon CONTfq.svg Brezičani Prijedor Banja Luka
BSicon exhKRZWae.svg 000 rijeka Sana
BSicon exHST.svg 043 Vidorija
BSicon exHST.svg 049 Rudice
BSicon exHST.svg 000 Rakani
BSicon exBHF.svg 057 Blatna
BSicon exHST.svg 065 Bosanska Otoka (Otoka Bosanska)
BSicon exHST.svg 068 Drenova Glavica
BSicon exhKRZWae.svg 000 rijeka Una
BSicon exHST.svg 000 Podvran
BSicon exHST.svg 075 Bosanska Krupa
BSicon exhKRZWae.svg 000 rijeka Una
BSicon exHST.svg 086 Grmuša
BSicon exHST.svg 096 Cazin Srbljani (Cazin-Srbljani)
BSicon exHST.svg 102 Pokoj
BSicon exBHF.svg 106 Bihać
BSicon exHST.svg 111 Pritoka
BSicon exHST.svg 114 Ripač
BSicon exHST.svg 118 Račić
BSicon exhKRZWae.svg 000 rijeka Una
BSicon xZOLL.svg (bosanskohercegovačko-hrvatska granica)
BSicon exHST.svg 125 Loskun (unutar RH)
BSicon exHST.svg 132 Štrbački Buk (unutar RH)
BSicon exHST.svg 135 Kestenovac (unutar RH)
BSicon xZOLL.svg (hrvatsko-bosanskohercegovačka granica)
BSicon exHST.svg 141 Bušević (postaja u BiH, naselje u RH)
BSicon exHST.svg 145 Kulen Vakuf
BSicon exHST.svg 000 Palučci
BSicon exBHF.svg 154 Martin Brod (carinska ispostava)
BSicon exWBRÜCKE1.svg 000 rijeka Una
BSicon exWBRÜCKE1.svg 000 rijeka Krka
BSicon xZOLL.svg (granica RH i BiH)
BSicon exHST.svg 162 postaja Una
BSicon exHST.svg 165 Begluci
BSicon xZOLL.svg (bosanskohercegovačko-hrvatska granica)
BSicon exHST.svg 170 Srb (Bosanski Osredci-Srb; prije Rađenović-Srb)
BSicon xZOLL.svg (hrvatsko-bosanskohercegovačka granica)
BSicon exHST.svg 173 Osredci
BSicon exHST.svg 178 Ličko Dugo Polje
BSicon exBHF.svg 182 Lička Kaldrma
BSicon exABZgl.svgBSicon exCONTfq.svg Lička Kaldrma – DrvarSrnetica ( Jajce) – Prijedor
BSicon exHST.svg 186 Lički Tiškovac
BSicon exHST.svg 190 Ševina Poljana
BSicon exHST.svg 194 Bosanski Drenovac (vidi Drenovac Osredački)
BSicon exHST.svg 201 Strmica
BSicon exHST.svg 205 Komalić
BSicon exHST.svg 209 Golubić
BSicon KBHFxa.svg 218 Knin
BSicon CONTf@F.svg 000 Drniš Perković Split

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Zvonimir Jelinović, Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, Knj. 6., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957.
  1. Blagoje Bogavac, ur., Sto godina železnica Jugoslavije : (»Zbornik članaka povodom stogodišnjice železnica Jugoslavije«) : [1849. – 1949.] / redakcija Štamparskog preduzeća Jugoslovenskih železnica, Štamparsko preduzeće Jugoslovenskih železnica, Beograd, 1951., (COBISS.BH), (COBISS.SI), (COBISS.SR).
  2. 2,0 2,1 Zvonimir Jelinović, 1952., stranica 144.
  3. 3,0 3,1 Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga, 9. siječnja 2014., (»Narodne novine«, br. 3/2014., 10. siječnja 2014., pristupljeno: 20. rujna 2014.).
  4. 4,0 4,1 Josip Gorničić-Brdovački, Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine : građenje, organizacija i financijalni odnosi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, Knj. 3., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1952., Prilog 3. (Prilozi iza str. 213.)
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Antun Konrad, Vitomir Šantić, ur., Turistički red vožnje : za putnički saobraćaj SFRJ : 31. V. 1964. – 29. V. 1965., Generalturist, Zagreb, 1964., str. 130. – 135.
  6. xxxxxxxxx, Vozni red : 14. XII. 2003. – 11. XII. 2004., Hrvatske željeznice, Zagreb, 2003., str. 260. i 261.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Unska pruga


LogoOV.png Nedovršeni članak Unska pruga koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.