Unska pruga

Izvor: Wikipedija
Inačica 4991511 od 9. prosinca 2017. u 21:30 koju je unio JJMC89 bot (razgovor | doprinosi) (Zamjena BS-simbol(a): xABZlf→xABZgl)
Unska pruga (dionica Bosanski NoviKnin).

Unska pruga je željeznička pruga koja povezuje Split i Zagreb i koja između ovih dvaju krajnjih odredišta jednim svojim dijelom ide duž toka rijeke Une. Pri tom, između Bihaća i Knina na više mjesta prelazi iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i obrnuto.

Povijest

Gradnju je u svibnju 1936. započela tvrtka Batignolles (Société de construction des Batignolles) koja je prije toga izgradila prugu Priština – Peć. Prema ugovoru izgradnja je trebala trajati četiri godine od 1. travnja 1936. do 1. travnja 1940. Podizvođači su bile tvrtke Dukić i drug iz Ljubljane, te Šojat i Batušić. Zbog sastava tla pruga se morala od 18,6 km do Martin-Broda prebaciti na lijevu obalu Une što je tvrtka Batignolles iskoristila za zatražiti produljenje roka gradnje za dvije godine. Od ondašnjeg ministra prometa dobila je dodatnih 18 mjeseci bez naplate kazne. Novi je rok omogućio tvrtki Batignolles otpuštati radnike od prosinca 1937. godine. Izbijanje Drugoga svjetskog rata dodatno je usporilo radove zbog odlaska francuskih inženjera.

Pred rat bilo je gotovo 4/5 pruge, kolosijek je bio položen od Bihaća do 25,8 km i od Knina prema Bihaću 24 km. Stanični kolosijeci sa skretnicama bili su položeni u stanicama Bihaću, Ripču, Loskunu, Kninu, Golubiću i Drenovcu. Za izgraditi ostalo je još 25 km tračnica i 12 km pragova.

U SFRJ ova pruga je puštena u promet 25. prosinca 1948. iako nije bila potpuno dovršena.

Elektrificirana je i osposobljena za brzinu do 120 km/h 1987., ali samo do Knina. Inače dovršena je 1946., iako su neki njeni dijelovi napravljeni i prije II. svjetskog rata. Nadnevka 11. listopada 1998. Stabilizacijske snage (SFOR) su otvorile prugu na svečanosti u Bosanskoj Otoci. Prugu su tada obnavljale Hrvatske željeznice i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Obnovu su financirale Stabilizacijske snage.

Od ličke je pruge kraća 31,3 km.

Most na pruzi u blizini Kulen Vakufa

Prikaz završetaka gradnje pojedinih dionica

  • Sisak – Sunja – Dobrljin, 10. travnja 1882., 47,7 km
  • Bosanski Novi – Dobrljin, 24. lipnja 1879., 14 km
  • Bosanski Novi – Bosanska Krupa, 4. listopada 1920., 34 km
  • Bosanska Krupa – Bihać, 17. srpnja 1924., 32,2 km
  • Bihać – Knin, 29. studenoga 1948.,[1] 112 km

Duljine pojedinih dionica pruge

  • Bihać – Knin (1951.):[2] 111,7 km
  • Sunja – Bihać – Knin (1952.):[2] 217,4 km

Građevinska duljina pruge

  • Sunja – Volinja – Državna granica:[3] 21,575
  • Državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin:[3] 59,068

Poslovne duljine pruga

  • Sunja – Dobrljin (1918.):[4] 25,509 km
    • Industrijskih tračnica na toj pruzi (1918.):[4] 13,950 km

Željeznički kolodvori i stajališta

Pruga je jedno vrijeme bila kategorizirana kao glavna pruga Sunja – Knin. Navode se i različite udaljenosti postaja između Ličkoga Dugog Polja i Martin Broda (Osredci 173 ili 174,[5] Srb 170 ili 171,[5] Begluci 165, Una 162 ili 164,[5] te Martin Brod 154 ili 156[5] km).[6][5]


Napomena: Podatci se odnose na putnički prijevoz. Teretni prijevoz se obavlja i na dionici pod nadzorom Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, te na dionici pod nadzorom Željeznice Republike Srpske.

000 Zagreb Sisak
000 Sunja
005 Hrastovac
008 Graboštani
012 Majur
015 Hrvatska Kostajnica
020 Volinja
000 (granica RH i BiH na rijeci Uni)
026 Dobrljin
000 Vodičevo
033 Ravnice
000 Poljavnice
040 Bosanski Novi
Brezičani Prijedor Banja Luka
000 rijeka Sana
043 Vidorija
049 Rudice
000 Rakani
057 Blatna
065 Bosanska Otoka (Otoka Bosanska)
068 Drenova Glavica
000 rijeka Una
000 Podvran
075 Bosanska Krupa
000 rijeka Una
086 Grmuša
096 Cazin Srbljani (Cazin-Srbljani)
102 Pokoj
106 Bihać
111 Pritoka
114 Ripač
118 Račić
000 rijeka Una
(bosanskohercegovačko-hrvatska granica)
125 Loskun (unutar RH)
132 Štrbački Buk (unutar RH)
135 Kestenovac (unutar RH)
(hrvatsko-bosanskohercegovačka granica)
141 Bušević (postaja u BiH, naselje u RH)
145 Kulen Vakuf
000 Palučci
154 Martin Brod (carinska ispostava)
000 rijeka Una
000 rijeka Krka
(granica RH i BiH)
162 postaja Una
165 Begluci
(bosanskohercegovačko-hrvatska granica)
170 Srb (Bosanski Osredci-Srb; prije Rađenović-Srb)
(hrvatsko-bosanskohercegovačka granica)
173 Osredci
178 Ličko Dugo Polje
182 Lička Kaldrma
Lička Kaldrma – DrvarSrnetica ( Jajce) – Prijedor
186 Lički Tiškovac
190 Ševina Poljana
194 Bosanski Drenovac (vidi Drenovac Osredački)
201 Strmica
205 Komalić
209 Golubić
218 Knin
000 Drniš Perković Split

Izvori

  • Zvonimir Jelinović, Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, Knj. 6., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957.
  1. Blagoje Bogavac, ur., Sto godina železnica Jugoslavije : (»Zbornik članaka povodom stogodišnjice železnica Jugoslavije«) : [1849. – 1949.] / redakcija Štamparskog preduzeća Jugoslovenskih železnica, Štamparsko preduzeće Jugoslovenskih železnica, Beograd, 1951., (COBISS.BH), (COBISS.SI), (COBISS.SR).
  2. a b Zvonimir Jelinović, 1952., stranica 144.
  3. a b Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga, 9. siječnja 2014., (»Narodne novine«, br. 3/2014., 10. siječnja 2014., pristupljeno: 20. rujna 2014.).
  4. a b Josip Gorničić-Brdovački, Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine : građenje, organizacija i financijalni odnosi, Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, Knj. 3., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1952., Prilog 3. (Prilozi iza str. 213.)
  5. a b c d e Antun Konrad, Vitomir Šantić, ur., Turistički red vožnje : za putnički saobraćaj SFRJ : 31. V. 1964. – 29. V. 1965., Generalturist, Zagreb, 1964., str. 130. – 135.
  6. xxxxxxxxx, Vozni red : 14. XII. 2003. – 11. XII. 2004., Hrvatske željeznice, Zagreb, 2003., str. 260. i 261.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Unska pruga
Nedovršeni članak Unska pruga koji govori o željezničkom prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.