Unutrašnja Austrija

Izvor: Wikipedija
Unutrašnja Austrija

Innerösterreich

14. st. – 18. st.

Grb Unutrašnje Austrije

Grb

Lokacija Unutrašnje Austrije
Lokacija Unutrašnje Austrije
Karta iz 1794. godine.
Glavni grad Graz
Vlada Nije dana
(nad)vojvoda
 - 1351.-1386. Leopold III. (prvi)
 - 1590.-1637. Ferdinand III. (zadnji)
Povijest
 - uspostavljena 14. st.
 - ukinuta 18. st.

Unutrašnja Austrija (nje: Innerösterreich, lat: Austria Interior) je zajednički naziv za zemlje južno od prijevoja Semmering. On obuhvaća vojvodstva Štajerska, Koruška, Kranjska i Austrijsko primorje. To područje je postojalo kao politička cjelina za vrijeme podjela habsburškog naslijeđa 1379./1411. – 1457. i 1564. – 1619. Glavni grad je bio Graz.

Izraz je nastao sredinom 15. stoljeća kao suprotnost izrazima Donja Austrija (uža Austrije, odnosno Austrije iznad i ispod rijeke Enns) i Gornja Austrija (Tirol i stari posjedi).

Prva podjela dogodila se 1379. kada su posjedi Albrechta II. podijeljeni između njegovih sinova Albrechta III. (Albrechtova linija) i Leopolda III. (Leopoldova linija).

U sklopu Druge podjele iz 1564. između sinova Ferdinanda I., je njegov najmlađi sin Karlo II. dobio ovaj skup zemalja u naslijeđe. Taj skup zemalja organiziran je kao zasebna teritorijalna jedinica s vlastitom ratnom službom čiji zadatak je bio zaštita granice od Osmanlijskog Carstva. Središte je bio Graz odakle je organizirana i uspostava Vojne krajine, a ta funkcija je tek 1705. prebačena u Beč.

Vladar Unutrašnje Austrije Ferdinand III. je 1619. godine postao carem (pod imenom Ferdinand II.), vladarem čeških zemalja (od 1617., ali s prekidima) te vladarem donjoaustrijskih zemalja. Nakon toga se Unutrašnja Austrija sve više sjedinjavala s cjelokupnim habsburškim posjedima. Posebni upravitelja vojne službe za Unutrašnju Austriju se održao još do Marije Terezije.

Vojvode i nadvojvode Unutrašnje Austrije[uredi | uredi kôd]

iz Leopoldove linije:

iz unutrašnjoaustrijske linije Habsburgovaca:

  • Karlo II. (1564. – 1590.)
    • Ernst II., kao upravitelj (1590. – 1593.)
    • Maksimilijan III., kao upravitelj (1593. – 1595.)
  • Ferdinand III. od 1590. odnosno 1595. te kao car od 1619. do 1637.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Unutrašnja Austrija

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]