Uroš Lajovic

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Uroš Lajovic

Uroš Lajovic, KDVL 2014.

Uroš Lajovic, KDVL 2014.
Rođen/a4. srpnja 1944.
Žanr/oviozbiljna glazba
Zanimanjedirigent i glazbeni pedagog
Djelatno razdoblje1965. do danas
Producentska kućaRTV Ljubljana
ZKP RTLJ
Koch Schwann
CBS Masterworks
AngažmanSlovenska filharmonija
Komorni orkestar RTV Ljubljana
Zagrebački simfoničari RTZ
Komorni ansambl Slovenicum
Beogradska filharmonija
Internetska stranicawww.uroslajovic.si
Nagrade
Prešernova nagrada
Medalja »Beli anđeo« 
Plaketa glavnoga grada Ljubljane
Počasni križ za znanost i umjetnost Republike Austrije
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Uroš Lajovic, (Ljubljana, 4. srpnja 1944.), slovenski je dirigent, skladatelj i glazbeni pedagog.

Životopis[uredi VE | uredi]

Poslije završene klasične gimnazije u rodnome gradu, Uroš Lajovic je na Glazbenoj akademiji Sveučilišta u Ljubljani studirao kompoziciju u razredu prof. Matije Bravničara (diplomirao 1967.) i dirigiranje u razredu prof. Danila Švare (diplomirao 1969.). Nakon završenih studija u Ljubljani, svoje je glazbeno umijeće usavršavao na glazbenoj akademiji Mozarteum u Salzburgu kod Bruna Maderne (1969./1970.) i na Visokoj školi za glazbu i scenske umjetnosti u Beču (njem. Hochschule für Musik und darstellende Kunst Wien),[1] gdje je u razredu slavnoga Hansa Swarowskog 1971. također diplomirao dirigiranje.[2]

Orkestrom je prvi put ravnao 1965., a dirigentsku je karijeru poslije studija počeo najprije kao asistent dirigenta (1971. – 1978.) i zatim kao stalni dirigent Slovenske filharmonije (1978. – 1991.). U razdoblju od 1974. do 1976. bio je šef dirigent Komornog orkestra RTV Ljubljana, a istu je dužnost od 1979. do 1981. obnašao ravnajući Zagrebačkim simfoničarima RTZ.[1][3] Godine 1988. utemeljuje i kao umjetnički ravnatelj sve do 2001. vodi Komorni ansambl Slovenicum.[1][4] Od 2001. do 2006. bio je šef dirigent Beogradske filharmonije, te je svojim znanjem i dirigentskim umijećem znatno unaprijedio umjetničke dosege i tog orkestra.[5] Do danas je ravnao mnogim praizvedbama djela suvremenih skladatelja, a osim standardnoga koncertantnoga i simfonijskoga repertoara, ravnao je i izvedbama 90-ak opera. Nastupao je s najuglednijim orkestrima bivše Jugoslavije te gostovao diljem Europe, u Rusiji, Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Tajvanu, Južnoj Koreji i Kolumbiji.[1][6]

Deset je godina obnašao dužnost umjetničkoga savjetnika Simfonijskoga orkestra Mariborske filharmonije (1993. – 2003.), a u Klagenfurtu je dvije godine bio umjetnički ravnatelj festivala Klassik bei Hermagoras (2000. – 2002.).[1] U koncertnoj sezoni 2010./2011. bio je i umjetnički savjetnik Zagrebačke filharmonije.[7][8]

Pored uspješne dirigentske karijere, Uroš Lajovic je održavao i majstorske tečajeve za mlade dirigente (primjerice u Vilniusu, Konstanzu, Šangaju i Hong Kongu) te predavao na Odsjeku za muzikologiju Filozofskoga fakulteta u Ljubljani (1984. – 1988.) i glazbenim akademijama u Beču i Zagrebu: na bečkoj Visokoj školi za glazbu i scenske umjetnosti (njem. Hochschule für Musik und darstellende Kunst Wien; današnji Universität für Musik und darstellende Kunst Wien) bio je profesor dirigiranja od 1989. do 2012. (gostujući profesor od 1989. do 1991., redovni profesor od 1991. do 2012. i professor emeritus od 2013.),[1][6] a u razdoblju od 2009. do 2014. dirigiranje je predavao i na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.[1][9]

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • 1967. – studentska nagrada »France Prešeren« (kao skladatelju)
  • 1969. – studentska nagrada »France Prešeren« (kao dirigentu)
  • 1971. – nagrada Abgangspreis bečke Visoke škole za glazbu i scenske umjetnosti
  • 1976. – 2. nagrada na Međunarodnom natjecanju dirigenata »Guido Cantelli« u Milanu
  • 1981. – Prešernova nagrada za izvedbu 1. simfonije Gustava Mahlera[10]
  • 2006. – medalja »Beli anđeo« Srbije i Crne Gore za iznimna umjetnička postignuća[11]
  • 2008. – Plaketa glavnega mesta Ljubljane (hrv. Plaketa glavnoga grada Ljubljane)[12]
  • 2013. – Počasni križ za znanost i umjetnost Republike Austrije (njem. Österreichisches Ehrenkreuz für Wissenschaft und Kunst)

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]