Uruk Bani Ma’arid

Uruk Bani Ma’arid
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Saudijska Arabija
Godina uvrštenja	2023.
Vrsta	Prirodna baština
Mjerilo	(vii), (ix)
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1699
Koordinate	19°21′50″N 45°35′54″E / 19.36389°N 45.59833°E
	Uruk Bani Ma’arid class=notpageimage\| Lokacija Uruk Bani Ma’arida u Saudijskoj Arabiji
	v; r; u;

Uruk Bani Ma'arid (ar. ‏عروق بني معارض) je zaštićeno područje koje se nalazi u južnoj Saudijskoj Arabiji, na zapadnom rubu pustinje Rub' al Khali („Prazno područje”), najveće pješčane pustinje na svijetu i jednog od najspektakularnijih krajolika na Zemlji.

Poznato je po uspješnom ponovnom uvođenju arapskog oriksa (nakon desetljeća izumiranja u divljini), crnorepe gazele, noja i emiratske gazele (Gazella marica), koji su nekad obitavali na ovom području.^[1] Raznolika topografija područja podržava širok raspon ekosustava i druge životinjske vrste, uključujući brojne beskralježnjake i gmazove koji nastanjuju pokretne pješčane dine i rijetke reliktne biljke u urezanim vadijima na vapnenačkoj visoravni. Ovo područje su generacijama koristili i pastirski nomadi, Beduini.

Zbog toga je 2023. godine, tijekom 45. sjednice Odbora svjetske baštine održane u Rijadu, Uruk Bani Ma'arid upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao prvo mjesto prirodne baštine u Saudijskoj Arabiji.^[2]

Zemljopis

Uruk Bani Ma'arid nalazi se u južnoj Saudijskoj Arabiji, unutar granica pokrajina Rijad i Nadžran, na zapadnom rubu pustinje Rub' al-Khali. Zaštićeno područje pokriva površinu od 12.765 km², a okolna zaštitna zona je 806 km² uglavnom erga, i to najvećeg prostranstva vjetrom nanesenog pijeska na Zemlji.^[2] Sastoji se od sustava od 35 uzdužnih pješčanih dina (nazvanih „uruk” na arapskom) smještenih na vapnenačkoj visoravni u južnom dijelu planinskog lanca Džebel Tuvajk. Dine se protežu gotovo 200 km i dosežu visinu od 170 m. Između njih protežu se koridori sa šljunčanim ili pješčanim dnom, postoje male šljunčane ravnice i vadiji prekriveni pustinjskom vegetacijom. Postoje i niže parabolične dine, nazvane zibar, sastavljene od grubog pijeska. Pustinjska klima ovog područja odlikuje se neredovitim i rijetkim oborinama od oko 30 mm na godinu.^[1]

Zaštićeno područje ovdje je uspostavljeno kraljevskim dekretom 1996. godine, i u potpunosti je u vlasništvu saudijske države. Lov na divlje životinje i uzgoj deva su zabranjeni, a područje je također isključeno iz istraživanja i vađenja nafte i plina.^[2]

Flora i fauna

Vegetacija je rijetka, ali vadiji i pukotine pružaju stanište za neke vrste akacija, trava, šiljovki i leguma; ukupno 106 vrsta biljaka, što je čini najraznovrsnijom u cijeloj pustinji Rub' al-Khali. Obuhvaća sortu žižule Kristovog trna (Ziziphus spina-christi), te 4 endema Arapskog poluotoka: Limeum arabicum, Calligonum crinitum, Cornulaca arabica i Tribulus macropterus var. arabicus, te 9 vrsta karakterističnih za Arapski poluotok i istočnu Afriku. Tako u koridorima između dina rastu patuljasti primjerci vrsta kao što su: Haloxylon persicum, Moringa peregrina i Commiphora myrrha.^[1]

U područje Uruk Bani Ma'arid zabilježena prisutnost preko 382 vrste beskralježnjaka, 18 vrsta gmazova (uključujući ugroženog egipatskog uromastiksa (Uromastyx aegyptia) i 5 vrsta endemskih za Saudijsku Arabiju), 104 vrste ptica (kao što su: crkavica, zmijar, smežurani sup (Torgos tracheliotos), arapska droplja (Chlamydotis macqueenii) i stepska eja) i 23 vrste sisavaca (kao što su: nubijska mačka, pustinjska mačka, medojedni jazavac, Pustinjski jež, kapski zec i patuljasti gerbil).^[2]

Područje je najpoznatije po ponovnom uvođenju arapskog oriksa (desetljeća nakon izumiranja u divljini), crnorepe gazele i emiratske gazele. God. 2023. Uruk Bani Ma'arid sadržavao je 19%, 2% i 25% globalnih populacija ovih vrsta.

Pogled s gorja Džebel Tuvajk
Rub' al Khali kod Nadžrana
Rijetka patuljasta vegetacija
Arapski oriks u pustinji Rub' al Khali (2014.)
Pustinjski sivi varan

Izvori

1 2 3 "'Uruq Bani Ma'arid", Saudi Wildlife Authority, 2014, arhivirano iz izvornika 30. srpnja 2017. (engl.) Pristupljeno 10. rujna 2025.
1 2 3 4 ‘Uruq Bani Ma’arid na sluđžbenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 10. rujna 2025.

[SWA-1] 1 2 3 "'Uruq Bani Ma'arid", Saudi Wildlife Authority, 2014, arhivirano iz izvornika 30. srpnja 2017. (engl.) Pristupljeno 10. rujna 2025.

[UNESCO-2] 1 2 3 4 ‘Uruq Bani Ma’arid na sluđžbenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 10. rujna 2025.

[1]

[2]

v r u Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji
	Kulturni krajolik Bir Hime (2021.) • Saudijska stara prijestolnica Diraja (2010.) • Povijesna Džeda, vrata za Meku (2014.) • Petroglifi pokrajine Ha'il (2015.) • Hasa, evolvirajući kulturni krajolik (2018.) • Kulturni krajolik arheološkog područja Al-Fav (2024.) • Arheološko nalazište Mada'in Salih (2008.)
	Nematerijalna svjetska baština Saudijske Arabije Alardah Alnadždija, ples, bubnjanje i poezija (2015.) • Alheda'a, usmena predaja pozivanja stada deva³⁾ (2022.) • Alkat alasiri, oslikavanje medžlisa (2017.) • Almezmar, bubnjanje i ples sa štapovima (2016.) • Tradicionalno tkanje Al Sadu (2020.) • Arapska kava, simbol darežljivosti¹⁾ (2015.) • Obrada datula²⁾ (2019.) • Kaligrafija²⁾ (2021.) • Znanje i prakse u vezi s uzgojem zrna kave Kavlani (2022.) • Medžlis, kulturni i društveni prostor¹⁾ (2015.) • Sokolarstvo⁴⁾ (2010.)
¹⁾ Zajedno s UAE, Omanom i Katarom; ²⁾ Zajedno s drugim arapskim zemljama; ³⁾ Zajedno s UAE i Omanom; ⁴⁾ Zajednička svjetska baština više zemalja