Ustikolina

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ustikolina. Za druga značenja, pogledajte Ustikolina (Bosanska Krupa, BiH).
Ustikolina
Ustikolina na karti BiH
Ustikolina
Ustikolina
Ustikolina na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Bosansko-podrinjska
Općina/Grad Foča-Ustikolina
Zemljopisne koordinate 43°35′00″N 18°47′23″E / 43.5833331°N 18.7897428°E / 43.5833331; 18.7897428Koordinate: 43°35′00″N 18°47′23″E / 43.5833331°N 18.7897428°E / 43.5833331; 18.7897428
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 1.418 (1991.)
Pošta 73250 Ustikolina
Pozivni broj (+387) 38

Ustikolina je naseljeno mjesto i sjedište općine Foča-Ustikolina, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Nalazi se kod ušća rijeke Koline u Drinu. Sjeverno je Kosovska rijeka, a dalje prema zapadu Vrbički potok.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovim krajem s desne obale Drine prolazio je drum star 2000 godina koji je vodio iz Foče.[1]

Arheolozi su 2016. nakon dojava mještana istraživali ovaj kraj. Pronašli su na obrađivanim njivama bogato nalazište starorimskog novca od bronce i bakra, koji datira od 2. do 4. stoljeća, i lončarije, što svjedoči da je tada ovo bio razvijen kraj. Našli su dosta rimske tegule-opeke, rimske keramike. Arheolozi su ustanovili jedan kulturni sloj koji sigurno pripada rimskom vremenu. Prijašnjih godina su arheolozi u Ustikolini te s druge strane Drine, na Cvilinu pronašli ostatke rimskih vila s podnim mozaicima, brončano posuđe i nadgrobne ploče s rimskim natpisima. Kod današnjeg pravoslavnog hrama Svete Trojice na pravoslavnom groblju su temelji ranokršćanske crkve.[2]

Podosta je spomenika iz srednjeg vijeka. Cvilinsko polje bilo je poprište bitke iz 10. stoljeća, zapisane u Ljetopisu popa Dukljanina. Dok je srpski vladar Časlav vladao, ugarski je knez harao ovim krajevima, pljačkao i ubijao narod. Časlav se odlučio obračunati te je pošao u vojnu na kneza Kiša. Vojska srpskog vladara Časlava Vlastimirovića, zadnjeg iz te dinastije, nadmoćno je pobijedila ugarsku vojsku. Zametnula se bitka na ovom lokalitetu Cvilina. Poraz je bio tako nadmoćan da je ugarska vojska cvilila toliko jako i dugo, da je po tome polje dobilo ime. Časlav se suočio poslije s osvetničkim pohodom kneževe udovice. Ugarski kralj joj je dao veliku vojsku, koja je Časlava zarobila i udavila u Savi, što je okončalo ondašnju srpsku državu i dinastiju Vladimirovića. Iz bogumilskih vremena ostao je veliki spomen. Na uzvisini Presjeka je jedna od najvećih nekropola stećaka u BiH.[2] Još 1394. godine Ustikolina je bila trgovišno mjesto. Mjesno stanovništvo posebice je trgovalo s vojskom. U odnosu na ostala trgovišna naselja, ovdje se dosta prije nego u okolnim trgovištima pojavljuju hrvatski trgovci iz Dubrovačke Republike. Zbog toga već lipnja 1399. ima dokument, kojim se imenuje konzula i dvojicu sudaca kojima je zadaća bila riješiti spor među nekim Dubrovčanima. Kao konzul spominje se izvjesni Mikoč Đurđević. Tog vremena u naselju je postojalo trgovište, najvjerojatnije soli, koje je uspostavio Pavao Radenović. Karakteriziralo ga je obilje robnog prometa zbog čega se naplaćivala carina. Ustikolina se razvijala do osmanskih osvajanja. Njen je razvitak kratko trajao. Ustikolinu je najvjerojatnije gušila konkurencija u susjedstvu, trgovišta Goražda i Foče koja su bila naprednija. Pavlovićima je Ustikolina dugo bila usamljeno uporište na posjedu Kosača. Čini se da je poslije smrti Radoslava Pavlovića pripala Kosačama. Dokumenti već od 1420-ih sve manje navode djelatnosti domaćih ljudi i Dubrovčana. S osmanskim osvajanjima došla je i orijentalna arhitektura. Najstarija džamija u BiH bila je iz druge polovice 15. stoljeća. Gradnja se pripisuje nekom Turhan Emir-begu.[1] U 15. stoljeću bila je stara crkva koju su srušile Osmanlije osvajanjem ovih prostora. Od nje je ostalo samo crkvište. Pored njega je današnja pravoslavna crkva.[3] Osmanski osvajači su baš kod Ustikoline prešli Drinu, zbog čega je ovdje najstarija džamija u BiH i jedna od prvih koju su Turci sazgradili na europskom tlu.[2]

Godine 1950. pripojeno je Ustikolini naselje Tulovići (Sl. list NRBiH br. 10/50). Godine 1962. godine pripojena su joj naselja Odžak, Kosovo i Utulovići (Sl.list NRBiH, br.47/62).[4] Ustikolina se do rata 1991. nalazila u sastavu općine Foča.

Kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Ustikolina
godina popisa 1991. [6] 1981.[7] 1971. [8] 1961.[9]
Muslimani 894 (63,04%) 694 (61,52%) 604 (60,27%) 203
Srbi 470 (33,14%) 401 (35,54%) 372 (37,12%) 233
Hrvati 0 0 0 3
Jugoslaveni 7 (0,49%) 0 6 (0,59%) 135
ostali i nepoznato 47 (3,31%) 33 (2,92%) 20 (1,99%) 22[10]
ukupno 1.418 1.128 1.002 596

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. 1,0 1,1 (boš.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju mosta nacionalnim spomenikom BiH, 30. kolovoza 2005. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 (srp.) Radio Foča Igor Janković: Ustikolina i Cvilin- od rimskog novca, do bitke kneza Časlava sa Mađarima i prelaska Turaka preko Drine, 1. travnja 2016. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)
  3. 3,0 3,1 (boš.) Turistička zajednica Bosansko-podrinjske županije Rimokatolička kapela Svetog Dominika Guzmana-Goražde, Crkva Silaska Sv. Duha na Apostole-Ustikolina (pristupljeno 18. prosinca 2017.)
  4. Republički zavod za statistiku Srbije Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 66, 110
  5. 5,0 5,1 (boš.) SERDA Kulturno naslijeđe (pristupljeno 2. rujna 2016.)
  6. Nacionalni sastav stanovništva - rezultati republike po općinama i naseljima 1991., Bilten br.234, Sarajevo 1991., Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo
  7. Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1981., str. 84
  8. Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1971., str. 58
  9. Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1961., str. 70
  10. 15 Crnogoraca, 4 Makedonca


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ustikolina koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.