Uzbečka sovjetska enciklopedija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Uzbečka sovjetska enciklopedija
Uzbek Soviet Encyclopedia.JPG
Svesci Uzbečke sovjetske enciklopedije
Naziv izvornika Ўзбек совет энциклопедияси
Autor razni
Država Flag of Uzbek SSR.svg Uzbečka SSR
Jezik uzbečki
Vrsta djela enciklopedija
Izdavač Glavna redakcija Uzbečke sovjetske enciklopedije
Datum (godina)
izdanja
1971.1980.

Uzbečka sovjetska enciklopedija (ruski: Узбекская советская энциклопедия, uzbečki: Ўзбек совет энциклопедияси) prva je opća enciklopedija na uzbečkome. Pisana je ćirilicom.


Povijest[uredi | uredi kôd]

Uzbečku sovjetsku enciklopediju izdavala je Glavna redakcija Uzbečke sovjetske enciklopedije (ruski: Главной редакцией Узбекской советской энциклопедии, Oʻzbek sovet ensiklopediyasi“ning Bosh redaksiyasi) od 1971. do 1980. godine u 14 svezaka. Glavni urednik od 1. do 9. sveska bio je Ibrahim Muminovič Muminov (ruski: Ибрагим Муминович Муми́нов, uzbečki: Ibrohim Moʻminovich Moʻminov), doktor filozofskih znanosti i akademik Akademije znanosti Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike, a glavni urednik od 10. do 14. sveska bio je akademik Kamildžan Ahmedžanovič Zufarov (ruski: Камилджан Ахмеджанович Зуфаров, uzbečki: Komiljon Ahmadjonovich Zufarov). Na temelju tih 14 svezaka 1981. godine objavljena je jednosveščana enciklopededija pod nazivom „Uzbečka SSR” (ruski: «Узбекская ССР» „Oʻzbekiston SSR“), a sedam godina kasnija, 1988. godine, na uzbečkome.

Sadržaj[uredi | uredi kôd]

Enciklopedija obuhvaća gotovo sva područja znanja, no prilikom iznošenja činjenica i pojedinosti kod prezentacije građe primjećuje se utjecaj komunističke ideologije.

Principi stvaranja članaka Uzbečke sovjetske enciklopedije stvoreni su u uvjetima sovjetskoga političkoga i ideološkoga sustava što je izazvalo asocijacije kod zapadnjačkih učenjaka s nasljedstvom džadidizma u početku 20 stoljeća.[1]

Uzbečka sovjetska enciklopedija u potpunosti daje pozitivan prikaz stavova uzbečkih sufijskih filozofa, poput Hodže Ahmeda Jasevija (kazaški: Қожа Ахмет Ясауи, ruski: Ходжа Ахме́д Ясави́, tatarski: Әхмәд Ясәви', Хуҗа Әхмәд, Кол Әхмәд, turkmenski: Hoja Ahmet Ýasawiy, uzbečki: Xoja Ahmad Yassaviy).[2]

Neki autori kritiziraju djela pisaca, poput Abduraufa Fitrata (ruski: Абдурауф Фитрат, uzbečki: Abdurauf Fitrat) i Abdulhamida Sulejmana uglija Junsova (ruski: Абдулхамид Сулейман угли Юнусов, uzbečki: Abdulhamid Sulaymon o’g’li Yunusov), poznatoga i pod imenom Čulpan (ruski: Чулпан, uzbečki: Cho’lpon) zbog buržoazijskoga nacionalizma, no kasnije se, u vremenu glasnosti, takve ocjene enciklopedije nisu smatrale aktivnima.[3]


Sadržaj svezaka[uredi | uredi kôd]

Broj sveska Ime sveska Godina objavljivanja
1 A — Аҳқар 1971.
2 B — Вақф 1972.
3 Вақфнома — Деҳли 1972.
4 Деҳнав — Индустрия 1973.
5 Индустриялаш — Конкуренция 1974.
6 Конкурс — Мармар 1975.
7 Мармар окиси — Никелин 1976.
8 Никеллаш — Помир 1976.
9 Помирдарё — Синдикат 1977.
10 Синдлар — Текислик 1978.
11 Текислик — Фазлий 1978.
12 Фазо — Шашка 1979.
13 Шашмақом — Қавс 1979.
14 Қавчин — Ҳуқуҳ 1980.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. James Critchlow, Review of „Ŭzbek Sovet Entsiklopediiasi, Vols. 1-7: Ä-Nikelin. by I. M. Mŭminov”, // Slavic Review Vol. 37, No. 1 (mar., 1978).
  2. Ramet, Sabrina. Religion and Nationalism in Soviet and East European Politics, Duke University Press, 1989, p. 215.
  3. Kara, Harim. Reclaiming National Literary Heritage: the Rehabilitation of Abdurauf Fitrat and Abdulhamid Sulaymon Cholpan in Uzbekistan // Europe-Asia Studies : journal. — 2002. — January (vol. 54, no. 1). — P.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]