Vanilija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vanilija
Mahuna vanilije
Mahuna vanilije
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Orchidaceae
Potporodica: Epidendroideae
Tribus: Vanilleae
Podtribus: Vanillinae
Rod: Vanilla
Miller
Područje života

Vanilija je mahunasti plod istoimene biljke povijuše iz roda orhideja.

Opis i porijeklo vanilije[uredi VE | uredi]

Zemlja iz koje potječe je Meksiko, a presadili su je prije nekoliko stoljeća na Madagaskar i susjedne otoke (Bourbon - burbon) te na Tahiti. Beru se nedozreli plodovi (jer se zreli plodovi raspucaju), suše se na suncu ili ispiru u vrućoj vodi. Zatim se zamataju u vunene gunjeve, tako započinje vrenje i mahune postaju tamnosmeđe. Tijekom vrenja na površini mahuna razvijaju se vrlo sitni bijeli kristalići, tzv. vanilin. Vanilija ima intenzivan i ugodan miris. Najbolje su sorte vanilije iz Meksika. Europsko tržište uvozi vaniliju s otoka Indijskog oceana, a najfinija roba nosi oznaku burbonska vanilija. Duljina mahune je od 10 do 22 cm. Kakvoća mahune određuje se po tome što je mahuna duža i elastičnija, površina sjajnija i tamnija s više vanilina, kakvoća je bolja. Vanilin brzo hlapi, pa se kod dobre robe svaka mahuna pakira u staklenu ili plastičnu cjevčicu s dobrim zatvaračem.

Upotreba vanilije[uredi VE | uredi]

Vanilija se smatra najfinijom mirodijom u slastičarstvu. Mnogo se troši u proizvodnji kolača, nekih vrsta peciva, čokolade pa i u proizvodnji likera.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]