Prijeđi na sadržaj

Vasilij Vereščagin

Izvor: Wikipedija
Vasilij Vereščagin
realizam - orijentalizam
Vasilij Vereščagin oko 1902. god.
Rođenje 14. listopada 1842.
Smrt23. lipnja 1904. (61 god.)
Port Arthur (danas Lüshunkou, Kina)
NacionalnostRus
Vrsta umjetnostislikarstvo
Poznata djelaApoteoza rata, Iznenadni napad, Topovska paljba u Britanskoj Indiji
Utjecaosocrealizam
Potpis

Vasilij Vasiljevič Vereščagin (rus. Василий Васильевич Верещагин) (14. listopada 1842. – 31. ožujka 1904.) je bio ruski slikar i putnik, poznat po svom radu kao „ratni umjetnik”. Profinjeni realistički stil njegovih slika učinio ga je jednim od prvih ruskih slikara koji je postigao određeni stupanj priznanja izvan svoje zemlje.

Životopis

[uredi | uredi kôd]
Vereščagin oko 1861. kada je diplomirao na Pomorskom kadetskom korpusu.

Vereščagin je rođen u Čerepovcu (danas u Vologodskoj oblasti) 1842. godine, kao najmlađe od troje djece zemljoposjednika plemićkog podrijetla i majke Tatarskih korijena. Nakon završetka studija u Pomorskom kadetskom korpusu, pridružio se Carskoj ruskoj mornarici. Nakon završetka vojne službe, počeo je studirati slikarstvo, prvo u Carskom društvu za poticanje umjetnosti u Sankt Peterburgu, a potom u Parizu kod Jean-Léona Gérômea, iako se vrlo brzo udaljio od njegova romantičarskog stila.[1]

Pratio je rusku vojsku u nekoliko vojnih pohoda u Srednjoj Aziji (1867. – 1869.) i na Balkanu (1877. – 1878.) kao službeni slikar oružanih snaga. Prilikom Opsade Samarkanda 1868. godine herojskim činom zaslužio je Orden križa sv. Jurja (Георгиевский крест).[1] Prilikom Opsade Plevena 1877. godine u Rusko-turskom ratu poginuo mu je brat, a Vereščagin je ranjen prilikom prelaska Dunava kod Ruse. Prilikom sklapanja Sanstefanskog mira služio je kao tajnik generala Mihaila Skobeljeva.[1]

Poslije rata smjestio se u Münchenu gdje je naslikao iznimno veliki broj slika koje je izložio u Parizu 1881., a potom i u Londonu, Berlinu, Dresdenu i Beču. Pored nekoliko europskih zemalja i posjetio Indiju (1882.-'83), Siriju i Palestinu (1884.), Mongoliju, Tibet i Kinu (1894.-'95), te Filipine (1901.), Sjedinjene Američke Države i Kubu (1902.) i Japan (1903.).

God. 1893. trajno se naselio u Moskvi gdje je naslikao seriju slika s prizorima iz Napoleonove invazije na Rusiju inspiriran Tolstojevim Ratom i mirom.[1]

Poginuo je 13. travnja 1904. na ruskom bojnom brodu Petropavlovsk, koji je naišao na dvije morske mine dok se vraćao u Port Arthur tijekom Rusko-japanskog rata.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Ponavljajuća tema mnogih Vereščaginovih slika je rat, iako mu je cilj bio ništa drugo nego osuditi barbarstvo sukoba. Nesumnjivo, njegovo najpoznatije djelo je Apoteoza rata, u kojem prikazuje pustinjski krajolik s ogromnom hrpom ljudskih lubanja u središtu, okružen brojnim vranama. Izložena u Tretjakovskoj galeriji, ovo ulje na platnu postalo je simbolom ruskog pacifizma. Također se posvetio pejzažnom slikarstvu, portretima poznatih spomenika i scenama iz svakodnevnog života u mnogim zemljama koje je posjetio.

Astronomkinja Sovjetskog Saveza Ljudmila Žuravljova je maleni planet, koji je otkrila 1978. god. nazvala 3410 Vereščagin, upravo po slavnom slikaru, po kojemu je nazvano i selo Vereščagin u Permskom kraju.[2]

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Vasilij Vereščagin
  1. 1 2 3 4 Encyclopædia Britannica 1911., str. 1021.
  2. Schmadel, Lutz D., Dictionary of Minor Planet Names, Springer Verlag, New York, str. 301., ISBN 3540002383

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]