Koordinate: 43°41′39″N 4°16′37″E / 43.6942°N 4.2769°E / 43.6942; 4.2769

Vauvert (Gard)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je članak o Vauvert (Gard). Za druga značenja pogledajte Vauvet (Pariz).
Vauvert
Blason de la ville de Vauvert (30).svg
Grb Vauverta
Geslo:
Paris plan pointer b jms.svg
Karta Francuske sa oznakom Vauverta
Koordinate : 43°41′39″N 4°16′37″E / 43.6942°N 4.2769°E / 43.6942; 4.2769
Vremenska zona :
Slika
Mairievauvert.JPG
Gradska vijećnica
Uprava
Pokrajina
Departman Gard
Okrug Occitanie
Kanton Vauvert
Zemljopis
Visina najniža: 18 m, najviša: 97 m, prosječna: 57,5 m
Površina 109,86 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 11.608 stanovnika
Gustoća 105,66 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 30600
INSEE kôd 30341
Službena stranica vauvert.com
Portal:Francuska

Vauvert je općina na krajnjem jugu departmana Gard[1] u južnoj Francuskoj, a u srednjem vijeku je bila poznata pod nazivom Posquières. Općina obuhvaća grad Vauvert i sela Gallician[2] i Montcalm.[3] Preko trećine stanovništva radi u industriji, koja je uglavnom prehrambena industrija s posebnim naglaskom na proizvodnju vina.

Etimologija toponima[uredi | uredi kôd]

Prvi pouzdan dokument koji spominje Rostainga I., gospodara Posquièresa, datira iz 1066. godine. Etimologija toponima Posquières bila je predmet polemike među povjesničarima grada. Istraživanje objavljeno 1998. u Biltenu povijesnog društva Posquières-Vauverta (Bulletin de la Société d'Histoire de Posquières-Vauvert) sugerira da zbog fonetske promjene B u P, Posquières potječe od složenice latinskog i hebrejskog: boscus + ariae (boscariae), odnosno mjesto gdje nalazimo drva.

Geografija[uredi | uredi kôd]

Vauvert zauzima oko 11 četvornih kilometara i jedna je od najvećih općina u blizini parka prirode Camargue.[4] Prostire se na oko 20 kilometara u smjeru sjever-jug i 3 do 6 kilometara u smjeru istok-zapad. Sjeverna polovica uglavnom je suha, dok je južna močvarna. Vauvert je udaljen oko 22 km jugozapadno od Nîmesa, 35 km zapadno od Arlesa i 44 km istočno od Montpelliera.

Rabinska škola[uredi | uredi kôd]

Tijekom srednjeg vijeka Vauvert su naseljavali kršćani i židovi koji su stvorili dvije odvojene zajednice u selu. U 12. stoljeću rabinska škola postaje važno središte židovskog učenja, prepoznatog u cijeloj Europi a sve zahvaljujući doprinosu Abrahama ben Davida i Izaka Slijepog. Kad je Benjamin iz Tutere posjetio grad, oko 1165. godine,[5] zajednica se sastojala od četrdesetak članova, među kojima spominje Joseph ben Menahema, Benvenistu, te Isaaka ben Mosesa.

Svetište Notre-Dame od Val-Verta[uredi | uredi kôd]

Od 13. stoljeća kršćansko svetište Notre-Dame od Val-Verta,[6] neposredno izvan sela, dobiva sve veću važnost kada ga je posjetio Luj IX., Karlo IX., Franjo I. i papa Klement V. Kao rezultat toga, u 16. stoljeću ime sela je promijenjeno u Vauvert. 1540. svetište su uništili protestanti.[7] U vrijeme vladavine Luja XIII., Henri II. od Montmorencya smatrao je grad Vauvert strateški važnim u svojoj kampanji iz 1627. godine.[8]Nakon opoziva Nanteskog edikta, protestantska crkva Temple Vielh uništena je 1685. godine, a katolička crkva obnovljena i posvećena 1689. godine. [4]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Od srednjeg vijeka stanovnici Posquières-Vauverta uživali su posebna prava na lov, ribolov, uzgoj stoke i poljoprivredu, koja prava su im dodjeljivali baruni. Međutim, seljani su tijekom stoljeća vlasništvo nad brdom poznatom kao "Costière", sve više peuzimali od baruna a posebno nakon Francuske revolucije. Tijekom Drugog carstva sredinom 18. stoljeća, tamo su razvili vinograde i vinarije koji su im postali glavni izvor prihoda, što je rezultiralo porastom broja stanovnika na oko 6.000. Prosperitet je, međutim, kratko trajao jer je vinova loza nastradala kad je početkom 19. stoljeća najezda filoksere[9] pogodila cijelu regiju i uništila sve vinograde. Kao posljedica toga, broj stanovnika smanjio se na oko 4.000 a ponovno je počeo rasti tek 1950-ih, kada su ljude privukle nove mogućnosti u uzgoju stoke, vinogradima i prehrambenoj industriji. Danas je broj stanovnika narastao na preko 11.000.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Gard departman [Gard departman]. creme-de-languedoc.com/ (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  2. Gallician [Gallician]. gallician.com/ (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 26. studenoga 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  3. Montcalm [Montcalm]. viamichelin.com/ (engleski). Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  4. Camargue [Camargue]. about-france.com/ (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 19. rujna 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  5. Posjet Benjamina iz Tutere [Posjet Benjamina iz Tutere]. jewishencyclopedia.com/ (engleski). Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  6. Notre-Dame du Valvert [Notre-Dame du Valvert]. verdontourisme.com/ (francuski). Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  7. Alain Teulade, "Vauvert bez zaboravljanja Posquièresa" [Alain Teulade,"Vauvert bez zaboravljanja Posquièresa"]. fr.calameo.com/ (francuski). Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  8. Povijest istraživanja u gradu Vauvert [Povijest istraživanja u gradu Vauvert]. archeologiepetitecamargue.culture.fr/ (francuski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.
  9. Filoksera [Filoksera]. pinova.hr/. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2020. Pristupljeno 22. studenoga 2020.