Večernja molitva časoslova

Benediktinci mole Večernju molitvu časoslova.

Večernja molitva časoslova je molitva u vrijeme zalaska sunca u pravoslavnoj, katoličkoj, anglikanskoj i luteranskoj liturgiji kanonskih sati.

Riječ dolazi od grčkog ἑσπέρα (hespera) i latinskog vesper, što znači 'večer'. Pojam se također koristi u nekim protestantskim denominacijama kako bi se opisalo večernje moljenje.

Molitva se događa u vrijeme sumraka. Njome se zahvaljuje za dan koji je prošao i čini se večernja žrtva hvale Bogu (Ps 141, 1).

Opća struktura rimskog obreda katoličke službe Večernje ima ovaj raspored:

• Večernja se otvara pjevanjem: "O Bože, u pomoć mi priteci! Gospodine, pohiti da mi pomogneš! Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, kako bijaše na početku, tako i sada i vazda u vijeke vijekova. Amen. Aleluja." Aleluja se izostavlja u korizmi.
• Pjeva se zadani himan iz himnarija.
• Pjeva se zadani psalmodij: u liturgiji u općoj uporabi od 1970. godine postoje dva psalma i hvalospjev iz Novoga zavjeta, dok se u starijoj tradiciji umjesto toga pjeva pet psalama. Svaki psalam (i hvalospjev) završava sa Slava Ocu i prethodi i slijedi antifonom.
• Nakon psalama, čita se iz Biblije.
• Zatim slijedi kratki responzorij (odgovor), koji se sastoji od stiha, odgovora, u prvoj polovici samo od Slava Ocu, a zatim opet od stiha.
• Zatim se pjeva Veliča (Magnificat) - hvalospjev Blažene Djevice Marije iz Evanđelja po Luki 1,46-55. Magnificat uvijek prethodi antifoni, a nakon toga slijede Gloria i antifona.
• Slijede zagovorne molitve, Oče naš, a zatim zatvaranje molitvom (oratio) i konačni blagoslov.
• Na kraju često slijedi blagoslov s Presvetim Sakramentom.

Večernjica

Večernjica je katolička pučka pobožnost nedjeljom u crkvama, osobito raširena prije liturgijske reforme Drugoga vatikanskog sabora, koju je najčešće predvodi svećenik. Čine ju pjevane Litanije Blažene Djevice Marije, molitva krunice i dr. molitve te završni blagoslov s Presvetim Sakramentom, ako ju je predvodi svećenik.