Večernji list

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Večernji list
Logotip
Tip dnevne novine
Format berliner
Vlasnik Styria Media Group AG
Izdavač Večernji list d.d., Internetsko izdanje: Večernji list d.o.o.[1]
Glavni urednik Dražen Klarić [2][3]
Utemeljen 1959.
Jezik hrvatski
Sjedište Oreškovićeva 6H/1, Zagreb, Hrvatska
Naklada 28.000
ISSN 0350-5006

Večernji list hrvatske su dnevne novine koje izlaze od 30. lipnja 1959. u Zagrebu, kao večernji informativno-politički dnevnik, a od 1990. kao nezavisne novine. [4] Izdaje ga zagrebačka tvrtka "Večernji list d.d", medijska kuća osnovana 1990. u Zagrebu izdvjanjem iz kuće Vjesnik.

Povijest[uredi VE | uredi]

Predak Večernjeg lista je Večernji vjesnik, koji se prvi puta pojavio na 24 stranice formata A3 (berliner) dne 2. lipnja 1957. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je Stjepan Cerjan. Taj dnevnik je dvije godine kasnije spojen sa starijim zagrebačkim dnevnikom Narodnim listom, pa je tom prilikom i naziv dvojih novina spojen u Večernji list.

Večernji list je s glavnim i odgovornim urednikom Davorom Šošićem preuzeo blagu tabloidnu koncepciju, stavljajući naglasak na vijesti koje zanimaju tzv. „malog čovjeka“, običnog građanina, kojemu su bile namijenjene i kolumna Embargo[5] (utemeljio ju je Mirko Bilić) i strip Grga[6] Ice Voljevice. Dnevna prodana naklada je s prosječno oko 60.000 prodanih primjeraka ubrzo udvostručena, a nastavila je rasti i pod kasnijim glavnim urednicima, pa je u doba glavnog urednika Stjepana Andrašića s nakladom od 342.500 primjeraka Večernji list postao najprodavanije dnevne novine u tadašnjoj Jugoslaviji[7], a naklada je i dalje rasla: na 351.895 primjeraka 1985., te 370.120 1986.

Godine 1990. Večernji list je izdvojen iz kuće Vjesnik, a njegovo vlasništvo je preuzela država, u čije ime su u vlasničkoj strukturi bili Fond za privatizaciju i Fond Mirovinskog osiguranja sa 86 posto dionica, a uposlenicima je ostalo 13 posto. [8] Većinski vlasnici su Večernji list privatizirali 1998. godine, pod uvjetima koje su, po riječima tadašnjeg predsjednika Republike Stjepana Mesića 2000., dogovorili „na sastanku u Predsjedničkim dvorima još 13. studenoga 1997. godine“ Franjo Tuđman (u to doba predsjednik Republike) i Ivić Pašalić.[9] Večernji list je preuzeo Caritas Fund Ltd. sa Djevičanskih Otoka, osnovan samo nekoliko dana ranije za taj posao,[10] a hrvatskoj javnosti nisu navedeni vlasnici, tj. ulagači tog Fonda, što je konstatirala i Državna revizija[11] Revizija je konstatirala i da je vrijednost dionica prepolovljena u dvije godine vlasništva tog Fonda. Od 2000. godine Večernji list djeluje u sklopu austrijskog medijskog koncerna "Styria Medien AG" koji je prekupio taj list.

Prema anketi "GfK Centar za istraživanje tržišta" iz 2001. godine, Večernji list je vodeći[12] nacionalni list u zemlji, s jakim regionalnim izdanjima.

Večernji list je projektom "Nogomet srcem" 2006. osvojio treće mjesto na natjecanju "Ifra Cross Media Award 2006", za praćenje Svjetskog prvenstva u nogometu.[13]

Izdanja[uredi VE | uredi]

Večernji list ima 10 izdanja za Hrvatsku, jedno za BiH te jedno međunarodno:

  • Dalmacija
  • Istra-Primorje-Lika
  • Slavonija i Baranja
  • Slavonija
  • Podravina i Bilogora
  • Varaždin i Međimurje
  • Zagorje
  • Sisak
  • Karlovac
  • Zagreb
  • Bosna i Hercegovina
  • međunarodno izdanje

Glavni urednici[uredi VE | uredi]

Kroz povijest najnakladnijih hrvatskih dnevnih novina, Večernji list je vodilo 11 glavnih urednika:

Prijepori[uredi VE | uredi]

  • Nastojeći biti brži od konkurencije, Večernji list je uveo praksu „forskog“ izvještavanja, objavljujući vijesti o događajima koji su se imali dogoditi tek poslije slanja izdanja u tisak, ali prije nego bi ono stiglo u prodaju. Više puta se dogodilo da je objavljena vijest drukčija od događaja. Tako je u prvim izdanjima 4. travnja 1996. objavljena vijest o dolasku američkog ministra trgovine Rona Browna u Dubrovnik citiran govor koji je održao pri slijetanju, a u međuvremenu je avion s Brownom udario u brdo, ministar je poginuo, a govor nije održan.
  • Prema medijskom istraživanju Marte Vlainić iz ožujka 2012. godine „Kako hrvatske dnevne novine izvještavaju o djeci: analiza sadržaja Jutarnjeg i Večernjeg lista” »na službenim internetskim stranicama Jutarnjeg i Večernjeg lista nalazi se samo određeni broj autorskih članaka, mnogo manji nego u tiskanim izdanjima. Unatoč tome, čini se da se povećava broj čitatelja koji prelaze s tiskanih na internetska izdanja novina. Kako bi povećale prodaju, dnevne novine katkada šire glasine i dezinformacije što obmanjuje čitatelje. Članci o djeci objavljeni u oba analizirana dnevnika ukazuju na nisku razinu vjerodostojnosti što se vidi u jednostranosti izvora informacija, dominaciji samo jednog izvora informacija, novinskim fotografijama kojima nije navedeno podrijetlo te izostanku citata u glavnom naslovu.« [15]
  • Večernji list je 2. ožujka 2014. objavio kolumnu Davora Ivankovića pod naslovom "Savjetnici Ive Josipovića uopće nisu prošli sigurnosnu provjeru" i s podnaslovom "Ni glavni analitičar Dejan Jović nije prošao sigurnosnu provjeru, a dostupne su mu sve državne tajne".[16] Isti dan je Ured Predsjednika dokumentirano demantirao te tvrdnje, jer je Dejan Jović sigurnosnu provjeru prošao u srpnju 2010.[17]

Izvori[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]