Gorsko velebilje
| Gorsko velebilje | |
|---|---|
 Velebilje | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Atropa |
| Vrsta: | A. belladonna |
| Dvojno ime | |
| Atropa belladonna L. | |
| Baze podataka | |
Gorsko velebilje[1] (crna bunika, crni bun, velika bunika, veliki bun, velebilje, lat. Atropa belladonna) otrovna je biljka iz porodice Solanaceae. Raste u Europi, sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji. Također je unesena i naturalizirana u dijelovima Kanade i SAD. Sadrži otrovne alkaloide atropin, skopolamin i hioscijamin.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ova biljka se dugo koristi kao lijek, kozmetičko sredstvo i otrov. Prije srednjeg vijeka korištena je kao anestetik u kirurgiji. Stari su je Rimljani koristili kao otrov. U još starija vremena korištena je kao otrov za strijele.
Otrovnost[uredi | uredi kôd]
Velebilje je jedna od najotrovnijih biljaka istočne hemisfere. Oralna uporaba može biti uzrok brojnih kliničkih stanja, poput komplikacija u trudnoći, srčanih bolesti, bolesti crijeva i želuca te psihijatrijskih poremećaja. Svi dijelovi biljke sadrže toksične alkaloide. Korijen sadrži do 1,3 %, listovi do 1,2 %, stabljika 0,65 %, cvijeće 0,6 %, zreli plodovi 0,7 %, i sjemenke do 0,4 % alkaloida; listovi ih najviše sadrže u vrijeme pupanja i cvjetanja, a korijen na kraju vegetacije.
Podvrste[uredi | uredi kôd]
- Atropa belladonna subsp. belladonna
- Atropa belladonna subsp. caucasica (Kreyer) V.E. Avetisyan
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Atropa bella-donna. Flora Croatica Database
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Atropa belladonna |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Atropa belladonna |