Velecvjetna gorska metvica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velecvjetna gorska metvica
Velecvijetna gorska metvica
Velecvijetna gorska metvica
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Drymosiphon
Vrsta: D. grandiflorus
Dvojno ime
Drymosiphon grandiflorus
(L.) Melnikov

Velecvjetna gorska metvica (Velecvjetna marulja, krupnocvjetna marulja, Lat. Drymosiphon grandiflorus, sin. Clinopodium grandiflorum) biljka je iz porodice Lamiaceae. Kod nas raste u Gorskom kotaru, te na Velebitu. Koristi se u hortikulturi i narodnoj medicini. Naraste do najviše 60 cm u visinu. Cvjetovi su joj ružičaste boje. Miris je sličan mirisu metvice. Listovi veličine 3 do 8 cm, širine do 5 cm, ovalni, pilastog ruba. Svi su dijelovi biljke prekriveni kratkim dlačicama.

Raširenost[uredi VE | uredi]

Raste od sjeverozapadne Španjolske, do Grčke i Turske, te Kavkaza i Irana.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Kultivira se kao ukrasna i začinska biljka u Europi i Sjevernoj Americi. Koristi se u grčkoj narodnoj medicini. U Francuskoj se od nje radi čaj(čaj iz Aubraca).U XVI. Stoljeću, u Njemačkoj se uzgajala zbog ljekovitih svojstava. Sadrži u značajnim količinama menton i pulegon . Eterično ulje sadrži geraniol , citronelol , linalol .Kultivar Variegata uzgaja se kao ukrasna biljka od 1576.

Listovi djeluju aromatično, diaforetično i iskašljavajuće. čaj se koristi u liječenju žutice, živčanih tegoba i grčeva. Topli Oblog od lišća može pomoći ublažiti modrice i reumatske bolove.[1]

Sinonimi[uredi VE | uredi]

  • Acinos grandiflorus (L.) G.Don
  • Calamintha grandiflora (L.) Moench
  • Calamintha grandiflora var. micrantha (K.Koch) K.Koch
  • Clinopodium grandiflorum (L.) Kuntze
  • Faucibarba grandiflora (L.) Dulac
  • Melissa grandiflora L.
  • Melissa grandiflora var. micrantha K.Koch
  • Satureja grandiflora (L.) Scheele
  • Thymus grandiflorus (L.) Scop.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Emoji u1f331.svg    Molimo pročitajte kojih se temeljnih pravila kod branja i pripravljanja manje poznatih biljaka treba pridržavati i upozorenje o korištenju Wikipedije na vlastitu odgovornost.
Ne berite i ne konzumirajte samoniklo bilje bez savjeta stručnjaka i ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
  1. http://www.naturalmedicinalherbs.net/herbs/c/calamintha-grandiflora=large-flowered-calamint.php Pristupljeno 13.07.2019.