Velecvjetna gorska metvica

Velecvjetna gorska metvica
	Velecvijetna gorska metvica
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Lamiales;
Porodica:	Lamiaceae;
Rod:	Drymosiphon;
Vrsta:	D. grandiflorus;
Dvojno ime
	Drymosiphon grandiflorus; (L.) Melnikov
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica ;
	wikivrste; WD;

Velecvjetna gorska metvica (Velecvjetna marulja, krupnocvjetna marulja, Lat. Drymosiphon grandiflorus, sin. Clinopodium grandiflorum) biljka je iz porodice Lamiaceae. Kod nas raste u Gorskom kotaru, te na Velebitu. Koristi se u hortikulturi i narodnoj medicini. Naraste do najviše 60 cm u visinu. Cvjetovi su joj ružičaste boje. Miris je sličan mirisu metvice. Listovi veličine 3 do 8 cm, širine do 5 cm, ovalni, pilastog ruba. Svi su dijelovi biljke prekriveni kratkim dlačicama.

Raširenost[uredi | uredi kôd]

Raste od sjeverozapadne Španjolske, do Grčke i Turske, te Kavkaza i Irana. Kod nas raste na Velebitu te po planinama Gorskog kotara.

Uporaba[uredi | uredi kôd]

Kultivira se kao ukrasna i začinska biljka u Europi i Sjevernoj Americi. Koristi se u grčkoj narodnoj medicini. U Francuskoj se od nje radi čaj(čaj iz Aubraca).U XVI. Stoljeću, u Njemačkoj se uzgajala zbog ljekovitih svojstava. Sadrži u značajnim količinama menton i pulegon. Eterično ulje sadrži geraniol, citronelol, linalol. Kultivar Variegata uzgaja se kao ukrasna biljka od 1576.

Listovi djeluju aromatično, diaforetično i iskašljavajuće. čaj se koristi u liječenju žutice, živčanih tegoba i grčeva. Topli Oblog od lišća može pomoći ublažiti modrice i reumatske bolove.^[1]