Velika Kneževina Ruska
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Velika Kneževina Ruska (ukr. Велике князівство Руське, eng. Grand Duchy of Ruthenia) je naziv ukrajinske države formirane u sklopu federativne zajednice sa Poljskom i Litvom 16. rujna 1658. godine kada je potpisan Hadjački sporazum. Velika Kneževina Ruska je formirana od strane zaporoških kozaka i općenito kozaka s desne obale Dnjepra, nedugo nakon antipoljskog ustanka i smrti hetmana Bogdana Hmeljnickog, te neuspjelog dogovora između ukrajinskih i ruskih političkih predstavnika tog vremena.
U istom razdoblju je već bila formirana Zaporoška Republika koja se našla pred političkim rascjepom i dvije ukrajinske političke struje, gdje su ukrajinski ljivoberežni kozaci podržavali autonomiju u sklopu budućeg Ruskog Carstva, dok su ukrajinski pravoberežni kozaci podržavali federativnu uniju sa Poljskom i Litvom u sklopu koje će također imati autonomiju. Vrhovnog vojnog i političkog poglavara na vrhuncu moći je obnašao hetman Ivan Vihovskij koji je ujedno zaslužan za pobjedu u Konotopskoj bitci 26. lipnja 1659. godine.
Velika Kneževina Ruska je prestajala postojati u srpnju 1659., nakon što je ukrajinski hetman Jurij Hmeljnicki otkazao sporazum sa Poljskom i Litvom, i nakon što je vlast iz Moskve ponudila bolje uvjete vezane za autonomiju Zaporoške Republike. Bez obzira na nove dogovorene uvjete između ukrajnskih i ruskih političara, Ukrajinci ovdje ponovno, ali postepeno, gube sve oblike autonomije. Godine 1667. je potpisan Andrusovski sporazum kojim su Poljaci i Rusi između sebe podjelili etno-lingvistički ukrajinske i bjeloruske teritorije.
Literatura[uredi VE | uredi]
- Kamiński, A.; The Cossack Experiment in Szlachta Democracy in the Polish-Lithuanian Commonwealth - The Hadiach (Hadziacz) Union (1977)
- Orest Subtelny; Ukraine - A history. University of Toronto press. 1994
- Makhun S.; Battle of Konotop. Reittarr. No. 23.