Velika džamija i bolnica u Divriğiju

Koordinate: 39°22′25″N 38°07′25″E / 39.37361°N 38.12361°E / 39.37361; 38.12361
Izvor: Wikipedija
Velika džamija i bolnica u Divriğiju
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Turska
Godina uvrštenja1985. (9. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:358
Koordinate39°22′25″N 38°07′25″E / 39.37361°N 38.12361°E / 39.37361; 38.12361
Velika džamija i bolnica u Divriğiju na zemljovidu Turske
Velika džamija i bolnica u Divriğiju
Velika džamija i bolnica u Divriğiju
class=notpageimage|
Lokacija Divriğija u Turskoj

Velika džamija i bolnica u Divriğiju (turski: Divriği Ulu Cami ve Darüşşifa) je kompleks koji je izvana bogato ukrašen reljefnim ornamentima 1229. godine. Nalazi se u gradu Divriğiju u pokrajini Sivas, središnja Turska. Velika džamija i bolnica u Divriğiju su zbog izvanredne arhitekture i jedinstvenih reljefnih ukrasa, 1985. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Krovovi i kupole kompleksa

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nakon bitke kod Mancikerta 1071. godine, ovo područje je osvojio Gazi-Mengücek, general seldžučke vojske koji je postao njegovim prvim begom. Od 1228. do 1229. godine, za vrijeme uprave bega Mengücek Emir Ahmeda-šaha, izgrađena je Velika džamija (Divriği Ulu Camii) koja stoji netaknuta i dan danas. Džamija je spojena s bolnicom za umobolnike (marestan) Darüşşifa ("Kuća zaliječenja") koju je dala izgraditi njegova supruga Malikaturan Malik, kćerka sultana Fahredina Behrama-šaha, vladara pokrajine Erzincan. Ovaj kompleks se smatra najvažnijom seldžučkom građevinom u Anatoliji.

Odlike[uredi | uredi kôd]

Džamija i bolnica su djelo arhitekta Hürremšaha iz Ahlata. Džamija ima jedinstvenu prostoriju s pet brodova za molitvu koja je nadsvođena sofisticiranom svodnom konstrukcijom rebara koji podupiru pandantive na kojima su dvije kupole različite veličine. Prostor je oganiziran prema istočnom ajvanu (trostrana nadsvođena dvorana koja je otvorena s jedne strane) i bočno prema druga dva ajvana okružena dvjema sobama. Na taj način je građevina bila izolirana ali u isto vrijeme i otvorena prema lokalnoj zajednici.

Najljepši ukras ovog kompleksa su geometrijski i cvjetni ukrasi na glavnom portalu, ali na druga dva portala, koji su u kontrastu s interijerom bez ukrasa. Natpisi između kuranskih ajeta navode ime anatolijskog seljdžučkog sultana Alaeddina Kejkubada I. Umjetnici su, kao i u slučaju kupola, vjerojatno bili inspirirani armenskim i gruzijskim motivima koje su oblikovali velikom maštovitošću.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Velika džamija i bolnica u Divriğiju
  • Plan Velike džamije i bolnice
    Plan Velike džamije i bolnice
  • Sjeverni portal džamije
    Sjeverni portal džamije
  • Portal bolnice
    Portal bolnice
  • Detalj ukrasa portala
    Detalj ukrasa portala
  • Detalj dvoglave ptice s portala
    Detalj dvoglave ptice s portala

Izvori[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_džamija_i_bolnica_u_Divriğiju&oldid=6868945"